Johann Joseph Fux (1660–1741)
*
Sudbina knjige u
Srbiji
Nina Savčić
danas 2.07.2026. 17:00
Prati Danas.rs na Google-u
Sudbina knjige u Srbiji 1
Foto: Miroslav Dragojević
Kružila je ovih dana mrežama zanimljiva slika Evrope u bojama
koje pokazuju u kojoj zemlji se čitaju knjige, to jest gde stanovnici pročitaju
bar jednu knjigu godišnje.
Razume se da nisam imala velika očekivanja, ali su me
rezultati ipak iznenadili.
U Srbiji tek jedna četvrtina ponosnih državljana pročita
knjigu tokom 12 meseci.
Dobro su se pokazale Švajcarska i nordijske zemlje.
To je bilo manje-više očekivano zato što Norveška, Finska,
Švedska i Danska, uz Luksemburg, standardno drže visoke pozicije.
Iznenadio me je Island.
Oni imaju običaj da Badnje veče provedu čitajući, a da pre
tog praznika naveliko kupuju i poklanjaju knjige.
S druge strane, naš je običaj da se i lektira čita u
skraćenim verzijama i AI obradama, pa ni škola, osim formalno, ne zahteva da se
knjige kao obrazovno sredstvo, ali i kao objekat, cene i uzimaju u šake.
U svim navedenim zemljama u značajnoj meri država podstiče
čitanje kroz pružanje podrške bibliotekama, izdavačkim kućama i samim autorima.
Takođe, čitalačke navike formiraju se od ranog detinjstva.
Roditelji čitaju deci, pa deca usvajaju čitanje kao deo
svakodnevnog života, a ne kao aktivnost na margini, recimo na odmoru kad
nestane internet.
Zanimljivo mi je istraživanje koje pokazuje da stanovnici
zemalja sa izraženim čitalačkim navikama pokazuju veće poverenje u institucije
svojih država.
Da, valjda je sve u korelaciji.
To verujem i jeste jedan od razloga našeg nemara u pogledu
korišćenja knjiga za širenje vidika, unapređenje jezičke kompetencije i
kritičko razmišljanje, a ne za podupiranje fotelja, stolova, kaveza za ptice i
ostalog mobilijara.
Ili je posledica.
Društvene mreže se navode kao jedan od uzroka za manju
zainteresovanost za knjige.
Bojim se da nije baš tako.
Na omalovažavanju čitanja i onih koji su toj radnji skloni
sistematski se radilo veoma dugo.
Onda su na scenu stupile mreže koje su omogućile niže
obrazovanima da se afirmišu, pa nažalost da afirmišu i svoj odnos prema
kulturi.
Od strane države, kako meni izgleda, to je dočekano sa
radošću i odobravanjem.
Tako se bar kuknjava što su izdvajanja za kulturu skromna do
nikakva utišalo.
Skoro sam razgovarala sa jednom mladom lekarkom.
Požalim se da se ovde slabo čita, ona mi odgovori da se
slabo bavimo higijenom svake vrste (oralnom, prehrambenom i sl.).
Istina.
Ja sam ućutala iako mislim da i to stoji u nekoj vezi.
Međusobno, ali i u vezi sa pomenutim poverenjem.
Kad je sa svoje struke prešla na početak razgovora, lekarka
je rekla – ma, treba pustiti decu da čitaju bilo šta, važno je da čitaju.
Ne vredi sporiti se, ipak, sasvim sam sigurna da je u
pogledu svih izbora i navika važno postaviti dobar osnov.
Kao što je važno da li se jedu čips ili šargarepa, tako nije
nevažno šta se čita.
***
Komentar
***
///Komentar neobjavljen u "Danas"///
Naravno da je važno šta se čita. 'Gradus ad Parnasum' je latinski idiom koji se prevodi kao "zakorači na Parnas" (Parnas je planinski lanac u centralnoj Grčkoj koji je, prema antičkoj mitologiji, bio prebivalište Apolona i njegovih muza). Fraza se često koristila u naslovima raznih edukativnih knjiga i priručnika (nepoznati i neprevedeni u srbiji), označavajući - postepeni napredak - u književnosti, jeziku, muzici ili umetnosti uopšte. Na primer, "Gradus ad Parnasum" leksikon koji pomaže u pisanju latinskih stihova, Pola Alerija 1687.
Ili "Gradus ad Parnasum" J.J.Fux (1660-1741) - udžbenik o kontrapunktu - predstavljen u formi dijaloga. Učenik Jozef (J. J. Fuk) postavlja pitanja na koja odgovara Alojzije (Palestrina). Knjiga je odmah prevedena na brojne jezike (ali ne i na srpski). Pomogla je budućim ikonama baroka, klasicizma, romantizma (J.S.Bahu, Hendlu,...., A.Mocartu, J.Hajdnu, Betovenu,...,Bramsu). Sačuvane su napomene Leopolda Mocarta, koji je koristio knjigu da podučava svog sina.
A kad čitate opskurne tekstove na interenetu možete da postanete masovni ubica Brejvik. A kad čitate "Protokol sionskih mudraca" možete da postanete Hitler, Staljin i &. "Protokoli sionskih mudraca" (antisemitski pamflet koji opisuje jevrejsku i masonsku zaveru da se zavlada svetom - najpoznatija istorijska podvala – ikona teoretičara zavere) izlazi 1903. u ruskom listu "Znamja"; napisao 1890. Matvej Golovinski, novinar operativac Ohrane, ruske tajne policije; naravno da je prevedena na srpski.
*
Johann Joseph Fux
(1660–1741)
*
https://www.youtube.com/watch?v=f3QFJmy3Lq0&list=RDf3QFJmy3Lq0&start_radio=1
Johann Joseph Fux (c.1660–1741) -
Oratorium germanicum de Passione [Gunar Letzbor]
*
https://www.youtube.com/watch?v=SCFcgf6F6rg&list=RDSCFcgf6F6rg&start_radio=1
Johann Joseph Fux -
Kaiserrequiem, K.51-54
*
https://www.youtube.com/watch?v=AaCVkKub-GM&list=RDAaCVkKub-GM&start_radio=1
Johann Joseph Fux: Miserere
*
https://www.youtube.com/watch?v=pCAGDTortqc&list=RDpCAGDTortqc&start_radio=1
J. J. Fux: K 331 / Turcaria from
Concentus musicum-instrumentale (1701) / Armonico Tributo Austria
*
https://www.youtube.com/watch?v=i4Dtxk0z9BE&list=RDi4Dtxk0z9BE&start_radio=1
Johann Joseph Fux - Ouverture à 6
*
sillypez16
1 / 25
*
https://www.youtube.com/watch?v=Es0MSxeTSrs&list=RDEs0MSxeTSrs&start_radio=1
Johann Joseph Fux: 'Concentus Musico
Instrumentalis' Ouverture-Suite in G minor Op.1 No.4
*
https://www.youtube.com/watch?v=LRCqeo6M6yo&list=RDLRCqeo6M6yo&start_radio=1
Johann Joseph Fux - Costanza e
Fortezza, K.315 {Complete Opera, Audio + Score}
Zoran Stokić
2.06.2026.