„Muzika prva
ujedinila Evropu“: Reporter Danasa na dodeli nagrade za životno delo maestru
Žordiju Savalju
Kristijan Eker
danas 21.12. 2025 10:54
0 komentara
"Muzika prva ujedinila
Evropu": Reporter Danasa na dodeli nagrade za životno delo maestru Žordiju
Savalju 1
Foto: Wikipedia/Amadalvarez
0
Ceremonija dodele Nagrade za
životno delo maestru Žordiju Savalju održana je 12. decembra u “Sali dela
Regina” Poslaničkog doma – Camera dei Deputati u Rimu (“Camera” je jedan od dva
ogranka italijanskog parlamenta, drugi je Senat).
Ceremoniji su prisustvovali
organizator Rimskog baroknog festivala, Maestro Mikele Gasbaro, i najviši
predstavnici italijanske vlade. Maestro Savalj je očarao publiku koncertom koji
je trajao više od sat vremena. Sa njim su svirali gitarista Žaver Dijaz Latore
i perkusionista David Majoral. Nakon nastupa, maestro se obratio publici i
odvojio vreme da odgovori na moja pitanja.
Žordi Savalj je gambista, odnosno
svirač viole da gamba, instrumenta iz baroknog doba koji se razvio iz arapskih
instrumenata. Savalj, Španac-Katalonac po nacionalnosti, ali kosmopolita po
duhu, istakao se tokom svoje duge karijere ne samo kao izvođač već i kao
muzički istraživač i filolog.
Pronašao je, analizirao i
interpretirao brojne muzičke rukopise, koje je oživeo zahvaljujući muzičkim
institucijama koje je sam osnovao: među njima ćemo spomenuti samo Hesperion XXI
(1974), La Capela Nacional de Catalunya (2020) i Les Musiciennes du Concert des
Nations (2023).
"Muzika prva ujedinila
Evropu": Reporter Danasa na dodeli nagrade za životno delo maestru Žordiju
Savalju 2
Kristijan Eker, Žordi Savalj i
filozofkinja i spisateljica Marija Bartels – Foto: Privatna arhiva
Savalj se nije ograničio na
istraživanje i izvođenje rane evropske muzike (to jest, kompozicija koji
prethodi periodu koji se obično naziva „klasična muzika“, a koji je počeo u 18.
veku), već se prvenstveno fokusirao na tursku, arapsku i kavkasku (posebno
jermensku) muzičku tradiciju.
Ovo istraživanje je ključno,
posebno danas, kada je svet sve više podeljen po nacionalnim i verskim
osnovama. U ovim teškim vremenima, Savalj nas podseća da muzika ujedinjuje i
ima zajedničke korene: „Pre svega, čak i kada govorimo o ranoj muzici, ne smemo
zaboraviti da je muzika, kada je izvodimo i slušamo, uvek savremena. Baš kao i
arhitektonske lepote jednog grada: zgrade i palate, izgrađene pre nekoliko
vekova, uvek su tu sa nama i deo su nas“, kaže maestro Savalj. „Muzika je,
štaviše, ključni element za odnose između kultura. Ona nam omogućava da
ostvarimo dijalog.“
Savalj nas takođe podseća da je
sama muzika prva ujedinila Evropu: „Do 14. veka, cela evropska muzička
tradicija bila je prvenstveno monodička, kao u istočnim zemljama. Monodička
znači da nema unapred utvrđene harmonije, da postoji improvizacija, a
melodijska i ritmička tačka je fundamentalna.
U 14. veku, u nekim evropskim
manastirima, kao što su Las Huelgas u Španiji i Notr Dam u Parizu, monahinje su
razvile novi jezik s nekoliko glasova (više nezavisnih melodijskih linija) koji
sviraju istovremeno. Ovaj novi jezik se naziva „Ars Nova“ (Nova Umetnost),
savršen termin za novi način komponovanja. Bez ovog „Ars Nova“, ne bi bilo
Palestrine, Monteverdija, Baha, Hendla, Mocarta, Betovena, Rosinija… Moramo
priznati da je ova muzička tradicija ono najbolje što je Evropa stvorila u toku
svoje muzičke istorije.“
***
Komentar
***
Izvorno "Ars nova"
(1320.) u muzici je bio novi metod muzičke notacije, međutim, velike
mogućnosti ove nove notacije podstakle su razvoj potpuno novog muzičkog stila
o kome ovde govori Saval, koji je na kraju dobio isto ime i počeo se
praktikovati u 14. veku, najviše u "Francuskoj" i "Italiji"
i predstavlja temelje polifonije i moderne harmonije a čiji je vrhunac bila
pojava nekoliko novih kompozicionih struktura, kao što su motet i madrigal. U
oblasti estetike Ars nova je oslobodila kompozitora od zavisnosti od crkvenih
formi, što je dalo legitimitetet individualnim kreacijama kompoziotra. Univerzum
ranog srednjeg veka kojim je monolitno dominirala katolička crkva, ustupio je
mesto - sekularizovanijem društvu - u kojem je uticaj humanizma, sholastike,
sklonosti ka logičkom i racionalističkom pristupu znanju i idealističom
razmišljanju o grčko-rimskoj civilizaciji, postali su odlučujuće snage njenog
celokupnog razvoja.
Malo preciznije, svemu rečenom je
predhorila "predrenesansa" (kraj 13 i početak 14 veka) koja je u
"Italiji" omogućena franjevačkim radikalizmom. Sveti Franja je
odbacio formalnu sholastiku preovlađujuće hrišćanske teologije i izlazi među
siromašne hvaleći lepote i duhovnu vrednost prirode. Njegov primer je inspirisao
italijanske umetnike, pesnike i muzičare da uživaju u svetu oko sebe; Đoto
uvodi nove slikarske stilove a Dante u svojoj poeziji pokazuje sličnu
zabrinutost za unutrašnje iskustvo i suptilne nijanse i varijacije ljudske
prirode. Iako njegova Božanstvena komedija po svom planu i idejama pripada
srednjem veku, njen subjektivni duh i snaga izražavanja gledaju unapred ka
renesansi; Petrarka i Bokačo takođe pripadaju ovom protorenesansnom periodu.
Ali će jedna slučajnost - razorna kuga - a ona će proizvesti (i) građanske
ratove, započeti razvoj renesanse obustavit, za neko vreme.
https://www.youtube.com/watch?v=3ab7x88qyK8
G.P. Telemann The Paris
Quartets
Univerzalni koncepti
prosvetiteljske filozofije našli su svoj primer u ideji stvaranja univerzalnog
muzičkog stila, koji je trebalo da bude sinteza najboljih elemenata savremenih
nacionalnih stilova. Uzgajao ju je i Georg Filip Teleman, a u njegovim brojnim
kamernim delima nalazimo izuzetno uspešnu kombinaciju elemenata tipičnih za
italijansku, francusku, nemačku, špansku i poljsku muziku tog vremena - npr.
Pariski kvarteti 1 - 12. Georg Filip Telemann.
Bilo je to vreme kosmopolitskih
umetnika, kada je divna muzika (barok/klasicizam) mogla da "teče preko
granica", pre regresa u nacionalizam koji je donela nacionalna država i
romantizam (osiromašio muziku). Nacionalne države su redukovale muziku na
"svoje" kompozitore (to su oni za koje se misli da razvijaju
"nacinalni duh") – ko je najviše izgubio? Pa ljubitelji muzike, jer
nacionalne države finsiraju samo "svoje" "nacionalne
kompozicije", Ars nova,...., barok ih zanima 0%. Saval je suviše obaziv i
nije hteo to da ovako ogoljeno i jasno kaže. Prema - baroku - romantizam i
ostali pravci koji su kasnije usledili su druga i treća muzička liga.
https://www.youtube.com/watch?v=5Frq7rjEGzs&list=RD5Frq7rjEGzs&start_radio=1
Jordi Savall - Folías de España
*
https://www.youtube.com/watch?v=JA4aJfsU2ss&list=RDJA4aJfsU2ss&start_radio=1
François Couperin: Les Nations
(Remastered) by Jordi Savall - 36 Tracks
*
https://www.youtube.com/watch?v=4DzmkLEn3fA&list=RD4DzmkLEn3fA&start_radio=1
Marin Marais: Sonnerie de Ste.
Geneviève du Mont-de-Paris from La Gamme [...] (1723) / J. Savall
Zoran Stokić
23.12.2025.