Film "Izlet" srpski kandidat za Oskara
Autor:
author
headliner.rs
|
10. sep. 2026. 15:48
|
SHOWBIZ
Mail
Izlet, film
screenshot / youtube channe Cineplexx MNE
Film “Izlet” reditelja Nenada Pavlovića izabran je za srpskog kandidata za 99. dodelu nagrade Američke akademije filmske umetnosti i nauke, u kategoriji najboljeg međunarodnog filma. Odluku je jednoglasno donela Selekciona komisija.
U konkurenciji su, pored “Izleta”, bili “Karmadona” Aleksandra Radivojevića, “Vetre pričaj sa mnom” Stefana Đorđevića, “Hajduk u Beogradu” Milana Todorovića i “Kengur se vraća kući” Miroslava Momčilovića, prenosi Headliners.rs.
Film je zasnovan na istoimenom romanu Miće Popovića iz 1957. godine, a kroz filmski jezik oslanja se na nekoliko važnih umetničkih pojava domaće kulture – književni zenitizam, likovnu Medialu i crni talas jugoslovenskog filma, kao i stvaralaštvo Miće Popovića i Živojina Pavlovića.
U središtu priče je mladi umetnik Toma, koji kreće na putovanje niz reku pokušavajući da pobegne od totalitarnog društva i lične tragedije koja je pogodila njegovu porodicu. Put se pretvara u svojevrsnu odiseju tokom koje prolazi kroz niz iskušenja.
Poseban autorski pečat projektu daju i sinovi dvojice umetnika sa kojima film uspostavlja vezu: scenario potpisuje Jovan Popović, sin Miće Popovića, dok režiju potpisuje Nenad Pavlović, sin Živojina Pavlovića. “Izlet” je Pavlovićev drugi dugometražni film, posle trilera “Trag divljači” iz 2022. godine.
U filmu igraju Stefan Vukić, Jovo Maksić, Nenad Heraković, Radoslav Rale Milenković, Denis Murić, Radoje Čupić, Milena Pavlović, Milena Radulović, Milica Trifunović, Marija Opsenica, Elizabeta Đorevska, Antonio Skarpa, Dragan Bjelogrlić i Predrag Miki Manojlović. Jednu od uloga, posle dvadesetogodišnje pauze, igra i Saša Ali.
Nominacije za 99. dodelu Oskara biće objavljene 21. januara 2027, dok je ceremonija zakazana za 14. mart.
***
Komentar
***
Pored - egalitarizma - iz faze kada smo bili pod uticajem Vizantije i Osmanskog carstva, od 1945., smo dobili i komunistički. Egalitarizam je matrica koja proizvodi malogađane – a malograđani su ugušili Srbiju.
U Titovom komunizmu kao otklon od staljinizma pojavio se potreba za - stvaranjem slike o slobodama - otuda "otvaranje" prema novim formama, avangardi i tsl sa Zapada Bitef i Fest, zajedničke izložbe novoevropsikih i američkih autora; u Ateljeu 212 izvode se komadi najavangardnijih svetskih autora – ali i "otvaranje" ka naivi, srbovanju.
To je kao kada bi čoveku koji nije slušao i postao familijaran sa 400 godina operste tradicije (od baroka, klasicizma, romantizma, impresionizma – gde "dobri momci pobeđuju loše") doveli u opersku salu da prisustvuje atonalnoj muzici i sličnim posmodernim eksperimentima.
Ako pratimo cenzuru u kulturi u YU, vidimo da se cenzurišu dela "nacionalista" i "nove levice" i vidimo odsustvo nema cenzure dela "građanizma" jer nema dela koji bi vršili promociju građanskog liberalnog individualnog društva (propuštenih vekova) - umesto toga posmoderana, avangarda, proizvoljnost, besmislenost, srbovanje, nacionalni mitovi – sve samo ne razvoj građanske svesti i građanske prosvetiteljsko humanističke kulture!
Vlast je u YU plaćala stvaranje dela nacionalista i novo levičara (tu su i Živoin Pavlović, Mića Popović) ali ih je često kada su dela završena stavila u bunker a autore kažnjavala... Da skratim - kada je 1990., pravljen parlamentarizam novostvorene partije bile su ili nacionalističke ili socijalističke (nove levice) opet imamo odsustvo stranaka koje bi bile za građansko liberalno individualno.
*
Državna intervencija u kinematografji nakon pojave crnog talasa može se pratiti, na primer, kroz ključne primere reakcija na filmove "Jutro" Puriše Đorđevića, "Rani radovi" Želimira Žilnika, "Zaseda" Živojina Pavlovića, "WR: Misterije organizma" Dušana Makavejeva – čiji je nastanak uvek fnansirala država, koji su prolazili ideološke komisije u svim fazama nastanka da bi po početku emitovanja stigla "nevidljiva ruka" pa u bunker. Da nezaboravim slučaj Lazara Stojanovića kojem je zbog sadržaja njegovog diplomskog filma "Plastični Isus" suđeno i pred vojnim i pred civilnim sudom i kojem je izrečena zatvorska kazna od tri godine...
Zoran Stokić
11.09.2026.