уторак, 7. јул 2026.

 

Sabor Svetog Jovana Krstitelja – Jovanjdan

*

Ovi narodni običaji za Ivanjdan se vekovima neguju: Zašto je tradicija važan deo nematerijalnog kulturnog nasleđa Srbije

 

Blic 6. jul 2026.17:17

 

 

Neven Džodan

 Ivanjdan se obeležava 7. jula i predstavlja spoj hrišćanskih i drevnih narodnih običaja u srpskoj tradiciji.

 

 Običaji vezani za Ivanjdan čuvaju sećanje na povezanost čoveka s prirodom i predstavljaju važan deo kulturnog identiteta Srbije.

 

 

Ivanjdan, praznik koji se obeležava 7. jula, jedan je od najlepših primera kako se u srpskoj tradiciji prepliću hrišćansko nasleđe i drevni narodni običaji. O značaju ovog praznika, kao i bogatstvu običaja koji se vekovima neguju u različitim krajevima Srbije, govorio je muzejski savetnik Etnografskog muzeja Saša Srećković.

 

 

Etnografski muzej dobitnik nagrade za inkluzivnost za izložbu "Keramika: Otisak"

Etnografski muzej predstavlja kulturno nasleđe Srbije

Praznik je posvećen rođenju Svetog Jovana Krstitelja, ali su brojni običaji koji ga prate nastali mnogo pre primanja hrišćanstva i predstavljaju dragocen deo nematerijalnog kulturnog nasleđa Srbije.

 

Među najpoznatijim običajima je pletenje venaca od žutog ivanjskog cveća i drugog lekovitog bilja koje se bere u ranim jutarnjim satima, dok je još prekriveno rosom. U vence se upliću kantarion, hajdučka trava, majčina dušica, paprat, klasovi žita i glavica belog luka. Venci se potom kače iznad ulaznih vrata doma, kapija, ambara i drugih privrednih objekata kao simbol zdravlja, zaštite, plodnosti i blagostanja tokom čitave godine.

 

U narodnoj tradiciji važno mesto zauzima i paljenje velikih ivanjskih vatri, poznatih kao lile, uoči praznika. Verovalo se da plamen pročišćava, štiti od bolesti i donosi sreću domaćinstvu, dok je u pojedinim krajevima postojalo verovanje da sunce na Ivanjdan „zaigra“ prilikom izlaska, što je simbolizovalo snagu prirode i vrhunac leta.

 

 Saša Srećković, muzejski savetnik Etnografskog muzeja

Foto: Snežana Krstić / Ringier

+2

Galerija

Saša Srećković, muzejski savetnik Etnografskog muzeja

Ivanjdan je oduvek bio i praznik mladosti, lepote i nade. Devojke su plele vence i kroz različite obrede nastojale da saznaju svoju ljubavnu sudbinu. Gledale su kroz venac prema izlazećem suncu kao simbolu želje za srećnim brakom, stavljale ivanjsko cveće ispod jastuka verujući da će u snu videti budućeg supruga, a venčiće su puštale niz reku, gde je način na koji plove predstavljao znak buduće ljubavi i udaje.

 

Ovi običaji svedoče o dubokoj povezanosti čoveka sa prirodom i njenim godišnjim ciklusima. Oni su važan deo nematerijalnog kulturnog nasleđa Srbije i danas, jer čuvaju sećanje na način života, verovanja i vrednosti koje su se generacijama prenosile usmenim putem, predstavljajući dragocen deo nacionalnog identiteta, istakao je Saša Srećković, muzejski savetnik Etnografskog muzeja.

 

 

***

Komentar

***

 

 

Jovanovdan, letnja noć – uoči Svetog Jovana Krstitelja. To je pokušaj hrišćanstva da asimiluje paganske rituale povezane sa letnjim solsticijem, na primer, u slovenskoj tradiciji to je bio praznik Ivana Kupale. Stari narodi, da bi preživeli, razvijali su znanja da bi mogli da posmatraju prividna kretanja Sunca i da stvore - kalendare poljoprivrednih radova. Ideologija hrišćanstva je svoje praznike stavljala u vremena tih raznih paganskih - životnih rituala – dajući im druga značenja u skladu sa svojom ideologijom anti-intelektualnom i anti-emirijskom. 

U Bibliji se na više mesta govori o Božjoj "providentia" ("dalekovidnost"; "znanje o budućnosti"; "sveznanje") npr.: "Nemojte dakle zabrinuto govoriti: 'Što ćemo jesti?' ili: 'Što ćemo piti?' ili: 'U što ćemo se obući?' Ta sve to pogani ištu. Zna Otac vaš nebeski da vam je sve to potrebno. Tražite stoga najprije Kraljevstvo i pravednost njegovu, a sve će vam se ostalo dodati. Ne budite dakle zabrinuti za sutra. Sutra će se samo brinuti za sve (Mt 6, 31-36)."  Ko veruje "sutra će se samo brinuti za sve" liči će na Srbiju.

 

 

 

https://www.youtube.com/watch?v=E02H4SxVsmE&list=RDE02H4SxVsmE&start_radio=1

SAN GIOVANNI BATTISTA Bayreuth Baroque 2022

Alessandro Stradella, oratorio San Giovanni Battista, 1673.

 

*

 

https://www.youtube.com/watch?v=06PQgj_K8dI&list=RD06PQgj_K8dI&start_radio=1

J. .S. Bach - Cantata BWV 7 "Christ unser Herr zum Jordan kam" (J.S. Bach Foundation)

 

*

 

https://www.youtube.com/watch?v=k0SG_U8ZyrM&list=RDk0SG_U8ZyrM&start_radio=1

Die Meistersinger von Nürnberg, WWV 96, Act III: Am Jordan Sankt Johannes stand

 

 

 

https://www.youtube.com/watch?v=AFbEUto4Ocg&list=RDkPWGFzQGBtA&index=2

Mussorgsky: Night On Bald Mountain (Original Version) Estonian Festival Orchestra, Paavo Järvi

 

 

Zoran Stokić

7.07.2026.

 

Madona: Veštačka inteligencija i algoritmi ubijaju kreativnost

Autor:

author

vijesti.me

|

06. jul. 2026. 09:27

|

SHOWBIZ

|

6

komentara

Madona, profimedia-1107835589

Splash by Shutterstock / SplashNews.com / Splash / Profimedia

Kraljica popa smatra da je oslanjanje na AI "potpuna suprotnost stvaranju umetnosti".

 

Kraljica popa Madona oštro je kritikovala veštačku inteligenciju u novom intervjuu za "Vogue Italia", poručivši da je oslanjanje na AI "potpuna suprotnost stvaranju umetnost".

 

"Nekada ste bili okruženi slikarima, muzičarima, plesačima i umetnicima na jednom mestu i svi ste stvarali iz veoma iskrenog i čistog poriva, jedni za druge. To iskustvo mi mnogo znači", rekla je Madona i dodala da se danas stvari odvijaju potpuno drugačije.

 

Zatim je konstatovala da danas to više nije tako.

 

"Sada, da biste dobili ugovor sa izdavačkom kućom, prvo se gleda koliko imate pratilaca“, istakla je.

 

Govoreći o svojoj pesmi "Bring Your Love", objasnila je:

 

"Zato u toj pesmi kažem: 'Ne pokušavaj da mi odvlačiš pažnju brojkama'. Za mene je sve počelo tako što nisam razmišljala o top-listama ni o broju strimova. Algoritmi i veštačka inteligencija su suprotnost preuzimanju rizika, a za mene je to ujedno i suprotnost stvaranju umetnosti".

 

Madona je istakla da se, kada radi na novoj muzici, potpuno udaljava od tehnologije i društvenih mreža kako bi pronašla inspiraciju.

 

"U poslednje vreme to je bilo teško zbog rada na albumu i svega što ga prati. Ali volim da napravim pauzu... i nestanem. Upravo tako hranite svoju maštu", rekla je slavna zvezda.

 

Zatim je dodala:

 

"Potrebni su vam mir i dani kada ste povezani samo sa prirodom, svojom decom i svojim konjima", rekla je.

 

Ovo nije prvi put da Madona javno kritikuje uticaj moderne tehnologije.

 

Tokom pitanja i odgovora na premijeri svog filma "Confessions II – The Film" rekla je da su društvene mreže kod ljudi stvorile 'stalnu potrebu' da dokumentuju svaki trenutak svog života.

 

Tom prilikom je publici poručila: "Spustite te proklete telefone i povežite se jedni s drugima".

 

Madonin novi album "Confessions II" biće objavljen 3. jula.

 

 

 

***

Komentar

***

 

 

AI ugrožava muzički biznis - AI ne ugrožava kreativnost. 

Kreativnost je vezana za maštu i  imaginaciju nepostoji način da se to programira. AI je nenadmašna u variranju postojećeg, ali i ikone kompozitori su bili majtori variranja postojećeg. 

Variranjem - divlje ruže - dobiješ kalemljenu ružu,..., trolisnu ružu, ali varijaciom neće nastari zumbul, orhideja i tsl. Mašta i imaginacija stvaraju muzičku "orhideju",...,"zumbul".

 J.S.Bah je varirao (divlju ružu) "Christ lag in Todesbanden" (Hrist je ležao u okovima smrti) Johana Hermana Šajna (1586-1630) pa je tako nastala njegova (kalemljena ruža) "Christ lag in Todesbanden"( BWV 4). 

Persl i Hendl su varirali - divlju orhideju - Giovannija Battiste Draghija: "From harmony, from heav'nly harmony" ("Ode for St.Cecilia's Day"1683.) pa su tako nastale njihove kalemljene orhideje ("Ode for St.Cecilia's Day"). 

Ali kada je barokni kompozitor Jean-Féry Rebel hteo da komponuje muziku na tekst Dž. Drajdena (1687) "Pesmu za dan svete Cecilije" ("Les Elemens"1737) gde se razvija ideje drevnih o primordijalnom  stanju haosa i stvaranju nebeske harmonije i sveta pomoću muzikem - nije bio zadovoljan postojećim baroknim rešenjima za "haos" pa se poslužio maštom i imaginaciijom - rezultat - disonantni akordi, koji pomeraju fokus sa važnosti pojedinačnih zvukova, naglašavajući umesto toga karakteristike koje se odnose na tembr, teksturu i dinamiku; ova - zvučna masa - lako bi mogla biti pomešana sa atonalnim delom nekog avangardnog kompozitora iz 20-og veka.  

Koraci kojima se stvara zaista - nova kreacija - u muzici (nauci i drugde) - ne mogu se formalizovati. Ne postoji "logika otkića" - taj stvaralački korak je slobodna igra ljudskog duha, pronalazak iznad racionalnih logika; on je središnji čin imaginacije. Tek kada je neko delo nastalo možemo ga anlizirati, podediti sa drugima, možemo se baviti dekodiranjem i tsl i možemo ga varirati.

 

Zoran Stokić

7.07.2026.

понедељак, 6. јул 2026.

 San Francisko iz ugla srpskog travel-blogera: Ogledalo modernog sveta i cena napretka

 

Autor:

kulturizam.com

|

28. jun. 2026. 08:00

|

LIFESTYLE

San Francisko

Foto: Ivan Andrejić/ Kulturizam.com

Kada avion počne da se spušta ka zalivu San Franciska, putnik prvo ugleda prizor koji deluje gotovo nestvarno. Most Golden Gejt probija jutarnju maglu, neboderi blistaju na pacifičkom suncu, a iza njih se prostiru brežuljci na kojima su nastale neke od najuticajnijih tehnoloških kompanija sveta. Ovo je grad koji je promenio način na koji komuniciramo, radimo, kupujemo i živimo.

 

Piše Ivan Adrejić, travel-bloger:

 

Međutim, samo nekoliko minuta vožnje od razglednica koje obilaze svet otkriva se druga slika. Na trotoarima centra grada nalaze se šatori beskućnika, pojedine četvrti bore se sa problemima narkomanije i siromaštva, dok se svega nekoliko ulica dalje prodaju stanovi vredni više miliona dolara. Upravo zato San Francisko danas predstavlja možda najdramatičniji simbol modernog kapitalizma, mesto gde se bogatstvo i beda susreću licem u lice.

 

Grad koji je stvorio budućnost

Malo koji grad na planeti ima takav uticaj na svakodnevni život ljudi kao San Francisko. Iako se čuvena Silicijumska dolina tehnički nalazi južnije, između gradova San Hoze i Palo Alto, upravo je San Francisko postao njeno urbano srce.

 

Odavde su krenule revolucije koje su svetu donele društvene mreže, pametne telefone, servise za prevoz, veštačku inteligenciju i digitalnu ekonomiju. U kafićima ovog grada nastajale su ideje vredne milijarde dolara, dok su garaže i mali startapi prerastali u globalne gigante.

 

 

Poslednjih godina novi talas razvoja pokrenula je veštačka inteligencija. Investicije se mere desetinama milijardi dolara, a dolazak AI kompanija ponovo je pokrenuo tržište nekretnina i privukao armiju mladih inženjera iz celog sveta. Cene kuća i stanova dostigle su rekordne nivoe, a pojedine nekretnine prodaju se za više miliona dolara.

 

Za mnoge mlade stručnjake San Francisko i dalje predstavlja ono što je Holivud nekada bio za glumce – mesto gde snovi mogu postati stvarnost.

 

Grad u kojem je uspeh vidljiv na svakom koraku

San Francisko

Foto: Ivan Andrejić/ Kulturizam.com

Šetnja finansijskim distriktom ostavlja utisak da se nalazite u centru sveta. Futuristički neboderi, autonomni taksiji bez vozača, luksuzni restorani i električni automobili predstavljaju svakodnevicu.

 

Ovde nije neobično videti dvadesetpetogodišnjaka koji upravlja kompanijom vrednom stotine miliona dolara. Kafići su puni programera koji razvijaju sledeću veliku aplikaciju, dok investitori neprestano tragaju za novim tehnološkim čudom.

 

San Francisko je dugo bio magnet za ambiciozne ljude. Tokom zlatne groznice u 19. veku ovde su dolazili tragači za zlatom. Danas umesto lopata nose laptopove, ali motiv je ostao isti – potraga za bogatstvom.

 

Tehnološki sektor doneo je gradu hiljade visoko plaćenih radnih mesta i učinio ga jednim od najbogatijih urbanih centara na svetu. Nezaposlenost je godinama bila među najnižima u SAD, dok je prosečna zarada u tehnološkoj industriji višestruko viša od nacionalnog proseka.

 

Tamna strana tehnološkog sna

Ipak, iza sjaja krije se mnogo složenija priča.

 

Dok su programeri i investitori postajali milioneri, veliki deo stanovništva nije mogao da prati rast troškova života. Stanarine su eksplodirale, a cene nekretnina postale su nedostižne za učitelje, medicinske radnike, vatrogasce i mnoge druge profesije koje čine osnovu svakog društva.

 

San Francisko

Foto: Ivan Andrejić/ Kulturizam.com

U pojedinim delovima grada prosečna mesečna kirija za jednosoban stan premašuje nekoliko hiljada dolara. Za porodice sa prosečnim primanjima život u San Francisku postao je gotovo nemoguć.

 

Posledica toga je masovno iseljavanje srednje klase. Ljudi koji su generacijama živeli u gradu sele se u udaljena predgrađa, odakle svakodnevno putuju satima do posla. Mnogi umetnici, muzičari i mali preduzetnici napustili su grad, jer više nisu mogli da priušte život u njemu.

 

Paradoks je očigledan: što je grad postajao bogatiji, sve je manje ljudi moglo sebi da priušti da u njemu živi.

 

Beskućništvo usred milijardi

Možda nijedna pojava ne simbolizuje kontraste San Franciska bolje od problema beskućništva.

 

Na ulicama se mogu videti ljudi koji spavaju u šatorima svega nekoliko stotina metara od sedišta kompanija vrednih desetine milijardi dolara. U nekim četvrtima redovi luksuznih električnih automobila prolaze pored improvizovanih kampova beskućnika.

 

Problem nije nov, ali je tokom poslednjih godina postao jedna od glavnih tema američke politike. Visoke cene stanovanja, nedostatak pristupačnih nekretnina, problemi mentalnog zdravlja i zavisnosti stvorili su krizu koja se ne rešava lako.

 

Zbog toga je San Francisko često predmet političkih rasprava. Jedni smatraju da su tehnološke kompanije odgovorne za rast nejednakosti, dok drugi tvrde da su glavni uzrok decenije loše urbanističke politike i nedovoljne izgradnje novih stanova.

 

Istina je verovatno negde između.

 

Silicijumska dolina – fabrika milijardera

Podaci o bogatstvu u regionu često zvuče neverovatno. Najbogatiji stanovnici Silicijumske doline kontrolišu ogroman deo ukupnog bogatstva regiona, dok jaz između najbogatijih i najsiromašnijih nastavlja da raste.

 

San Francisko

Foto: Ivan Andrejić/ Kulturizam.com

U svetu tehnologije jedna dobra ideja može za nekoliko godina stvoriti milijardera. Investitori ulažu ogromne sume novca u startape nadajući se da će pronaći sledeći globalni hit.

 

Ali za svakog osnivača koji postane milijarder postoje hiljade ljudi koji nikada neće osetiti koristi tog bogatstva. Upravo ta disproporcija stvara osećaj da se dve realnosti odvijaju paralelno – jedna u kojoj se bogatstvo stvara brže nego ikada i druga u kojoj sve veći broj ljudi jedva sastavlja kraj s krajem.

 

Grad koji ne odustaje od sebe

I pored svih problema, San Francisko ostaje jedan od najfascinantnijih gradova na svetu.

 

Njegova energija je zarazna. U jednom danu možete šetati među viktorijanskim kućama, voziti se čuvenim tramvajem, ručati u kineskoj četvrti, posmatrati okean sa obale Pacifika i završiti veče u restoranu gde za susednim stolom sede osnivači neke buduće tehnološke kompanije.

 

To je grad koji je kroz istoriju više puta prolazio kroz velike promene. Preživeo je razorni zemljotres 1906. godine, bio centar kontrakulture šezdesetih, simbol američke slobode i kasnije prestonica digitalne revolucije.

 

Njegova najveća snaga možda upravo leži u sposobnosti da se stalno menja.

 

Lekcija za ceo svet

San Francisko danas predstavlja svojevrsnu laboratoriju budućnosti. Problemi sa kojima se suočava – rast nejednakosti, skupo stanovanje, uticaj tehnologije na društvo i koncentracija bogatstva – sve više pogađaju i druge gradove širom sveta.

 

Dok veštačka inteligencija otvara novu eru ekonomskog razvoja, mnogi stručnjaci upozoravaju da bi se slični izazovi mogli pojaviti i drugde. Pitanje nije samo kako stvarati bogatstvo, već kako ga raspodeliti tako da koristi većem delu društva.

 

Upravo zato je San Francisko mnogo više od turističke destinacije.

 

To je ogledalo modernog sveta.

 

Grad u kojem se rađaju ideje koje menjaju planetu, ali i mesto koje pokazuje koliko visoka može biti cena tog napretka. Dok se Golden Gejt svakog jutra pojavljuje iznad magle kao simbol američkog sna, u njegovoj senci vodi se svakodnevna borba između tehnološkog prosperiteta i društvene stvarnosti.

 

Možda upravo zbog tog kontrasta San Francisko ostaje jedan od najintrigantnijih gradova 21. veka – grad u kojem se budućnost već dogodila, ali još nije podjednako stigla do svih.

 

 

***

Komentar

***

 

 

Glavni problem San Franciska nepovoljan položaj – zona velikih zemljotresa. Podaci iz Enciklopedije: "Zemljotres u San Francisku 1906., bio je najsmrtonosniji zemljotres u istoriji SAD. U 5:12 ujutru 18. 04. 1906., veliki zemljotres je pogodio San Francisko i severnu Kaliforniju. Dok su se zgrade rušile od zemljotresa, puknute gasovodne cevi su zapalile požare koji su se proširili po gradu i goreli van kontrole nekoliko dana. Nakon što su se plamenovi ugasili, procenjeno je da je više od 3/4 grada ležalo u ruševinamauključujući i ceo centar gradaPoginulo je nekoliko hiljada građana. Više od polovine gradskog stanovništva od 400.000 ostalo je bez krova nad glavom. Izbeglice su se privremeno naselile u improvizovanim šatorskim naseljima širom grada, uključujući park Golden Gejt, Presidio i plaže. Džek London je upamćen po svom čuvenom govoru o zemljotresu: "Nijedan moderni imperijalni grad u istoriji nije bio tako potpuno uništen. San Francisko je nestao"! Obnova je bila brza i izvedena u velikim razmerama. Nažalost za građane u San Francisku samo je pitanje trenutka kada će se ponovo dogoditi sličan zemljotres.

 

Rased San Andreas (koji se pruža Kalifornijom) je granični spoj dve ploče: severnoameričke pacifičke. Pacifička ploča nošena je prema severozapadu, a severnoamerička prema jugoistoku. Gledano u odnosu na ostatak kontinenta, zapadna Kalifornija se kreće ka Aljasci dok ove dve ploče klize - horizontalno - jedna pored druge, što dovodi do zemljotresa. Ovaj sistem raseda složena je zona zdrobljenih i napuklih stena koja se prostire 1.200 kilometara u dužinu i najmanje 25 kilometara u dubinu. U kalifornijskom zemljotresu 1906., napuklo je najsevernijih 477 kilometara raseda San Andreas.

 

Zoran Stokić

6.07.2026.

недеља, 5. јул 2026.

                                 Socijalna inteligencija

*

KVIZ tačno-netačno

Autor:

author

N1 Beograd

|

05. jul. 2026. 07:45

|

KULTURA

KVIZ - prepoznajte koja je tvrdnja tačna

REUTERS/Kim Hong-Ji /Ricardo Moraes/NASA / JPL / Space Science Institute/ Vilijam Tarner

Jedna tvrdnja je tačna, dve nisu.

 

Proverite svoje znanje u ovom kvizu. I javite nam rezultate u komentarima.

Pročitaj više:

https://n1info.rs/kultura/kviz-tacno-netacno-opste-znanje/

 

 

***

Komentar

***

 

Postoji više vrsta inteligencije, meni se čini da je za preživljavanje društva najvažnija "socijalna inteligencija" – u Srbiji potpuno zanemarena. Ona obuhvata sposobnost i veštinu optimalne društvene komunikacije, poznavanje društvenih pravila, osećaj za saradnju i nekonfliktne odnose

Hipoteza o socijalnoj inteligenciji (socijalna svest i socijalne sposobnosti) tvrdi da - zahtevi zajedničkog života - pokreću našu potrebu za inteligencijom i da je socijalna inteligencija evolutivna adaptacija za suočavanje sa veoma složenim društvenim situacijama. Socijalna inteligencija je bila pokretačka snaga u razvoju veličine ljudskog mozga a danas nam pruža sposobnost da koristimo taj veliki mozak u složenim društvenim okolnostima. Socijalna kognicija se odnosi na sposobnost razumevanja i empatije prema tuđim emocijama i perspektivama, dok se socijalna sposobnost odnosi na sposobnost efikasnog ponašanja u društvenim situacijama.

 

Zoran Stokić

5.07.2026.

 

Objavljene plate u Grčkoj pravoslavnoj crkvi: Mitropolitima i episkopima povećanja u rangu državnih sekretara

Autor:

author

Beta

|

04. jul. 2026. 21:24

|

SVET


grčka sveštenik

AFP/ Armend NIMANI

U Službenom listu Grčke su objavljene nove plate najviših sveštenika Pravoslavne crkve Grčke - poglavara-arhiepiskopa, mitropolita i episkopa, dok obični sveštenici nisu uključeni u novi propis o platama, prenela je atinska RTV SKAI. Sveštenici se u Grčkoj vode kao državni službenici i plate im se usklađuju u skladu s tim.

 

Na osnovu novog okvira, od 1. jula su plate najviše crkvene jerarhije povezane sa mesečnom platom generalnog sekretara Ministarstva prosvete, vere i sporta koja iznosi 5.191 evra bruto.

 

Poglavar Pravoslavne crkve Grčke Jeronimos čija titula je "Arhiepiskop Atine i cele Grčke", aktivni mitropoliti i titularni mitropoliti primaće mesečno 90 odsto tog iznosa, odnosno 4.671,90 evra bruto.

 

Za titularne i pomoćne episkope, plate su utvrđene na 70 odsto plata mitropolita, odnosno na 3.270,33 evra bruto mesečno.

 

Obični parohijski sveštenici su isključeni iz ove promene plata, što je odmah otvorio diskusiju i negodovanje, kako u političkim grugovima, tako i unutar Crkve.

 

Od posebnog značaja je odredba da se sveštenicima pored plata više neće isplaćivati nikakve druge finansijske beneficije. To znači da se obustavljaju dodatni iznosi koji bi mogli biti povezani sa troškovima za nastupe, putovanja, učešće u savetima, odborima ili sinodalnim telima, kao i svaka druga finansijska podrška predviđena prethodnim propisima.

 

Plate, dakle, postaju jedinstvene i specifične, bez dodataka ili naknada.

 

Premijer Kirijakos Micotakis je u nedavnom televizijskom intervjuu predstavio novi propis kao stalni zahtev Grčke crkve. Tvrdio je da plate mitropolita ne bi trebalo da budu značajno niže od plata drugih službenika, ističući administrativnu ulogu mitropolita.

 

Međutim, njegovi kritičari pokreću pitanja stanja u društvu i društvenog uticaja. Oni ukazuju da povećanje plata dolazi u vreme povećanog pritiska na domaćinstva. Kritikuju i to što obični sveštenici koji obavljaju veliki deo svakodnevnog pastirskog rada u parohijama, nisu uključeni u povećanje plata.

 

***

Komentar

***

 

Prodaja budućnosti (homosapijensa na Zemlji) kroz kvaziduhovnost. Crkve na Zemlji su i u 21 veku privilegovane institucije, neplaćaju porez, troše novac iz budzeta država na netransparentan način – za uzvrat (da bi bile korisne vladama i političarima) bave se prikrivanjem strukturnih izvora - društvene i mentalne patnje - ljudi na Zemlji.

 

Zoran Stokić

5.07.2026.

субота, 4. јул 2026.

 Zašto su kolege-sportisti Nemanje Vidića zanemeli i ko se sakrio u mišju rupu

Autor:

author

N1 Beograd

|

03. jul. 2026. 11:34

|

LIČNI STAV

|

43

komentara

Facebook

X

Mail

 

Sport pratim još od najranijih dana, i sam sam pokušavao da postanem NEКO u sportu, ali iako nisam bio baš tako loš, nekako je u meni preovladala želja da pomažem drugima, naročito onima u velikoj nevolji, pa tako kao svoj životni put izabrah medicinu, preciznije hirurgiju. Ali je ta ljubav prema sportu ostala a ona je prisutna i dan danas. A kako i ne bi. Čemu vas uči sport? Кoje poruke šalje? Fer plej. Naporan rad. TIMSКI DUH ako je u pitanju kolektivni sport. Dakle nikako SEBIČNOST. Istrajnost i upornost. Pobede i porazi, bez uzdizanja i unižavanja, i naposletku SOLIDARNOST.

 

Čemu ovaj kratak uvod? Кroz istoriju smo imali, iako mala zemlja, veliki broj vrhunskih sportista, koje smo voleli, koji su bili naša božanstva, i na koje smo se ugledali. Sportista koji su pronosili slavu naše zemlje širom sveta. Sportista koji su bili pre svega LJUDI, i kao takvi uvaženi i poštovani.

 

A sa čim se suočavamo danas. Jedan od naših najistaknutijih sportista svih vremena, čovek svetskog ugleda i gospodskih manira, biva izložen pretnjama i potencijalno fizičkom nasilju, u režiji ljudi koji su zalutali u srpski sport, neostvareni, beznačajni, nezasluženo „osvojili” ili su im date pozicije kao u Orvelovoj „Životinjskoj farmi”. Neka pročitaju ovu knjigu. Možda će se neki i prepoznati, možda će se u nekima od njih i aktivirati poneka od retkih preostalih sinapsi, možda će se u njima javiti osećaj griže savesti i želja za pokajanjem.

Pročitaj više:

https://n1info.rs/licni-stav/dr-vladimir-dugalic-nemanja-vidic-reakcija/

 

 

***

Komentar

***

 

 

"Samo svet solidarnosti može biti pravedan i miran".

 

 Rihard fon Vajczeker

 

 

 

Nezavisno od slučaja Vidić. Autor razvija - mit o sportu. Pa gde su učinci u našem društvu koje je proizveo (toliko popularan) sport 1945-2026 (kao što kaže autor: fer plej,..., solidarnost). 

Solidarnost se protivi ideji moći i dominacije jednih nad drugima – da ima solidarnosti zar bi mi živeli u despotskom sistemu? 

Ako se - solidarnost - kao u Srbiji zasniva - samo na "srodničkim vezama porodičnih mreža" koji je to tip društve? Po Dirkemu (1893., "Podela rada u drušvu") takvo društvo je "plemensko društvo"! Sa plemensko/despotskom socijalizaciom teško da će u Srbiji ikada biti ne samo "organske solidarnosti"(moderna društva) nego ni "mehanike solidarnosti"(u feudalizmu u malim društvima ljudi se osećaju povezano kroz sličan rad, obrazovnu i versku obuku i način života). 

Umesto, da smo od 1945., prvo nauči - od uspešnih država - kako se stvara društvo i privreda koja puni budzet – naša vlast (koja je iznad Zakaona 81 god) je od njih prvo uzela zabavu i sport tj. luksuz (Rekreativni sport DA, profesionalni /državni/ NE)Uzimaš kredite od MMF da bi plaćao sport, otimaš, kradeš, novac od zaposlenih, penzionera,..,da bi finansirao sportsku zabavu.

 

*

 

Rekreativni sport DA, profesionalni (državni) NE. Vlast, kao nekada u DDR, 1945-2026 nepovratno troši enorman novac na sport. Održavaju se svi klubovi, infrastruktura, režiski troškovi, krovne organizacije u zemlji i svetu (funkcioneri, sudije, lekari...). Plaća sve u vezi takmičenja po svetu, enormna mediska pratnja. Enormne premije, nacionalne penzije... 

Da je taj novac (od državnog sporta) dat u razvoj poljoprivrede i prateće infrastrukture danas bi imali poljoprivredu koja punili budzet Srbije; umesto toga mi uvozimo čak i hranu. A ulaganje u obrazovanje da i ne spominjem, samo inovacije mogu da stvore pravi profit...

 

Zoran Stokić

4.07.2026.

петак, 3. јул 2026.

 

Patrijarh Porfirije sastao se sa savetnikom Donalda Trampa za duhovna pitanja

 

Beta

"Danas" 3.07.2026 18:33

Pročitaj više:

https://www.danas.rs/vesti/drustvo/patrijarh-porfirije-trampov-savetnik/

 

 

***

Komentar

***

 

 

Kakav apsurd!  O "duhovnim pitanjima" raspravljali – čelnik SPC, SPC koja nije prstom mrdnula da spreči da se za 81 godinu dva puta izbriše društveno platno u Srbiji i savetnik prvaka tržišnog fundamentalizma. 

Stotinama hiljada godina homo sapijens je u evoluciji stvorio da tako kažemo "beskonačno" mnogo socioloških, ekonomskih, etičkih, kulturnih elemenata koji su se pretočili u "nevidljivu ruku" koja mu pomaže da preživi. Ta "nevidljiva ruka" upravlja društvom - na sličan način - na koji geni "upravljaju" živim svetom. 

Naši komunisti su 1945-2026 dva puta "izbrisali prethodno društveno platno" tj. odsekli su "nevidljivu ruku" i poput Boga (ili kvazinaučnika) počeli su da manipulišu "društvenim genima" (iako o tome malo šta znamo). Rezultat društvo i država kao Frankeštajn

Pošto je 1989., komunizam propao naša uvek ista vlast (koja je iznad Zakona) umesto da siđe sa vlasti (kao na primer ona u Mađarskoj) napravila je saltomortale po drugi put je izbrisala društveno platno (da bi opstala na vlasti); povezali su se sa belosvetskim neoliberalima – pa grade naše društvo opet od NULE (od 1991) - pomoću aksioma tržišnog fundamentalizma (tržišni funkamentalizam sa komunizmom deli isti nihilizam i amoralnost); u apsolutno siromašnom društvu ti sve subjekte društva (trenutno) - pošalješ na tržište - napraviš apsolutni haos i slom u životima građana – nestanu sva predhodna znanja, dostignuti standardi i procedure poslovanja.

 

Zoran Stokić

3.07.2026.