уторак, 20. октобар 2026.

 ‘Bugarski voz’: Kako izgleda ringišpil glasanje

 

BBC News na srpskom

danas 08:05

 3 komentara

Prati Danas.rs na Google-u

Ilustracija ruke koje drže glasačke listiće

Getty/BBC, ilustracija Jakov Ponjavić

Na dan izbora u Srbiji prilično je živo ispred glasačkih mesta, kao kakva buvlja pijaca.

 

Osim glasača, koji znaju da izgledaju nekako svečarski, mogu da se sretnu i ljudi koji se vrzmaju oko objekata gde se glasa, sa papirima u rukama, za koje pojedine organizacije kasnije tvrde da su izvodi iz biračkog spiska.

 

Nekada su u automobilima, pa gledaju unaokolo, kontrolišu, štikliraju, bar tako izgleda ono što može da se vidi na snimcima koji se dele na društvenim mrežama tokom izbornog dana.

 

Kako su škole često mesta za glasanje, to deluje kao da razredne starešine proveravaju ko je od učenika prisutan i spreman za ekskurziju.

 

Onda neretko slede galama, guranje, otimanje, a zna da bude i fizičkih sukoba.

 

Nekada ovi incidenti budu zbog prevare, na Balkanu poznate, kao „bugarski voz“.

 

Na engleskom, to je „karusel glasanje“, kao vrteška.

 

Ovaj slikoviti naziv šarene vrteške sa konjićima krije tmurnu kontrolu glasovima, izborni mehanizam u kojem jedan popunjen listić, pokreće čitav lanac drugih – isto tako zaokruženih.

 

Praktično nema izbora u Srbiji, na nacionalnom ili lokalnom nivou, na kojem njihovi posmatrači nisu zabeležili „bugarski voz“, kažu iz organizacije Centar za istraživanje, transparentnost i odgovornost (CRTA) za BBC na srpskom.

 

„Iako je u pitanju krivično delo, učesnici i organizatori ostaju, nažalost, nekažnjeni“, kažu iz Crte.

 

Izveštaji Kancelarija OEBS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) o prethodnim izborima u Srbiji u više navrata su se osvrtali na navode, zabrinutosti i pritužbe u vezi sa „kružnim glasanjem“, ponekad zajedno sa onima koji se tiču kupovine glasova i pritiska na birače, kažu u ovoj organizaciji za BBC na srpskom.

 

„Važno je napomenuti da ODIHR nije u poziciji da istražuje pojedinačne navode, niti da utvrđuje krivičnu odgovornost u vezi sa njima.

 

„Istraživanje navoda o izbornim nepravilnostima i postupanje po njima u nadležnosti su državnih organa, a naša procena obuhvata i ocenu njihovog rada“, dodaju.

 

Nisam nikoga uspela da pronađem ko bi bio voljan da razgovara o tome da se „vozio“ bugarskim vozom.

 

Pet stvari koje bude sumnju u birački spisak i koja su moguća objašnjenja

Šta bi velika izlaznost mogla da znači za rezultate izbora u Srbiji

Koliko su para stranke potrošile na izborima: BBC analiza

Šta je u stvari ‘karusel glasanje’ ili ‘bugarski voz’?

U železničkom saobraćaju, od lokomotive sve zavisi.

 

Tako je i u ovoj kružnoj „trgovini“ glasovima.

 

Prvi čovek koji iznese prazan glasački listić sa biračkog mesta simbolizuje lokomotivu.

 

„Reč je o lancu prevare u kojem prvi učesnik ne ubaci glasački listić u glasačku kutiju nego ga iznosi sa biračkog mesta.

 

„Organizator lanca popunjava taj listić i daje ga narednom učesniku u prevari, koji u kutiju ubacuje taj, a iznosi novi ‘prazan’ listić.

 

„I tako može u nedogled“, kažu u Crti.

 

Tako se proverava ili obezbeđuje da je birač glasao baš onako kako je od njega bilo očekivano, dodaju.

 

To je jedna od tehnika šireg fenomena kupovine ili kontrole birača, ali ne toliko zastupljena u praksi, kaže Emilija Orestijević, izvršna direktorka Centra za slobodne izbore i demokratiju (CeSID).

 

„’Bugarski voz’ je danas u značajnoj meri postao i svojevrsni izborni mit.

 

„To ne znači da takvih slučajeva nema, posmatračke misije su ih beležile i u Srbiji, već da je reč o veoma zahtevnom načinu kontrole glasanja“, kaže ona za BBC na srpskom.

 

Da bi mehanizam funkcionisao, potrebno je istovremeno kontrolisati birača van biračkog mesta, obezbediti unapred popunjen listić, preuzeti prazan i pratiti čitav lanac glasača, dodaje.

 

„Mnogo je jednostavnije i efikasnije koristiti druge oblike uticaja na birače, naročito pritiske, obećanja ili davanje različitih materijalnih koristi, nego organizovati ‘bugarski voz’.“

 

Uz to, teško je dokazivo.

 

„Nije protivzakonito da birač iznese glasački listić van biračkog mesta, jer ukoliko u kutiji ima manji broj listića nego što je potrebno, izbori se ne poništavaju.

 

„Problem je samo ako postoji višak listića.

 

„Garantovana je tajnost glasanja, što smešno zvuči u Srbiji, pa bi neko morao da posmatra šta se dešava iza paravana, jer neko listić može da stavi u torbu i izađe“, kaže Dušan Vučićević, profesor Fakulteta političkih nauka u Beogradu, za BBC na srpskom.

 

Kada izađe sa listićem, dodaje profesor, on postaje ‘alfa listić‘ ili lokomotiva u „bugarskom vozu“.

 

„U Srbiji nije ni očekivano da neko za to bude optužen“, konstatuje Vučićević.

 

Otkud izraz ‘bugarski voz’?

„Bugarski voz“ se povezuje sa nacionalnim izborima u Bugarskoj 2009. koji su protekli u optužbama o kupovini glasova, navodi Radio slobodna Evropa.

 

Međutim, godinu dana ranije, Bugari su već tražili od Severne Makedonije da taj naziv ne koristi za određene izborne prevare.

 

„Ne raspolažemo pouzdanim činjenicama kako je nastao i zašto se kod nas tako odomaćio termin ‘bugarski voz’ za kršenje izbornih pravila koje posmatrači, na međunarodnom nivou, nazivaju karusel glasanjem„, kažu iz Crte.

 

Ovaj izraz najviše se zapatio u Srbiji i regionu, dok u Bugarskoj, članici Evropske unije, ovu izbornu manipulaciju nazivaju ‘indijanska niška‘ (indijanska nit).

 

Pogledajte video: Šta je ‘bugarski voz’

 

Zašto ljudi učestvuju u trgovini glasovima

Pre više od 100 godina, istraživači su u Bugarskoj primetili da se načini „stimulisanja“ glasača razlikuju po suptilnosti i stepenu pohlepe, piše Georgi Manolov, profesor na katedri za političke nauke, Univerziteta za nacionalnu i svetsku ekonomiju u Sofiji, u istraživanju o fenomenu trgovine glasovima.

 

„Istorija pokazuje da fenomen ‘trgovine glasovima’ nije nov za političku stvarnost Bugarske, jer se javlja i razvija odmah posle oslobođenja od osmanskog ropstva.“

 

Trgovina glasovima postepeno se ustalila kao jedna od najizraženijih negativnih karakteristika bugarske političke scene, navodi.

 

„Neki političari nudili su samo alkohol i kobasice, dok su se drugi oslanjali na manje novčane iznose.

 

„Ovaj problem do danas nije rešen, a među glavnim razlozima za širenje potkupljivosti i trgovine glasovima su politički, privredni i socijalni“, objašnjava Manolov.

 

Socijalni razlozi su, dodaje, posledica „nesrećne dvadesetogodišnje tranzicije“ u Bugarskoj, siromaštva, društvene marginalizacije i slojeva društva koji postaju sve neobrazovaniji.

 

„To su objektivni razlozi zbog kojeg stanovnici, glasači, prihvataju mito.

 

„Krajem 1990-ih u Bugarskoj, jedan kandidat za gradonačelnika je svakom stanovniku sela davao po jednu levu cipelu, obećavajući im desnu tek pošto glasaju za njega“, piše u njegovom radu.

 

Stvar je jednostavna – jedete, pijete, zabavljate se i glasate za onoga ko vam je najviše pružio, zaključuje.

 

Pogledajte video: Put glasačkog listića – od štamparije do biračkog mesta

 

Za nadležne često ispod radara

ODIHR redovno ukazuje na problem trgovine glasovima u Srbiji, ali i na druge pritiske na birače.

 

ODIHR konstatuje da građani nerado prijavljuju da su izloženi pritiscima ili ponudama za kupovinu glasova pošto se plaše posledica i ne veruju da institucije zaista mogu i žele da im pomognu, objašnjavaju u Crti.

 

„Čak i kada postoji sumnja da je birač dobio novac ili drugu korist za glasanje, teško je dokazati šta je tačno bilo predmet dogovora između birača i onog koji nešto nudi“, objašnjava Orestijević iz CeSID-a.

 

Zato je, ukazuje, od velikog značaja efikasan rad policije i tužilaštva.

 

„U Srbiji upravo tu vidimo jedan od najvećih problema.

 

„Krivični zakonik predviđa niz krivičnih dela protiv izbornih prava, gde su davanje i primanje mita u vezi sa glasanjem, ali je broj istraga, optužnica i pravosnažnih presuda vrlo ograničen“, ističe Orestijević.

 

Međutim, trgovina glasovima ne podrazumeva samo direktnu razmenu novca.

 

Na birače može da se utiče na razne protivzakonite načine, dodaju iz Crte.

 

„Nekoga zastrašuju gubitkom posla, nekome se obećava zaposlenje, a ponekad se čitavom kolektivu preti da će proizvodnja biti zatvorena ukoliko određena strana izgubi ili dobije izbore“, kažu u ovoj organizaciji.

 

Izbori u Srbiji 2023: Šta je zaključio ODIHR, a šta kaže vlast

Zašto se pred svake izbore u Srbiji sumnja u birački spisak

Nije uvek jednostavno ni prijaviti nepravilnosti.

 

Posmatračima Crte je bio razlupan automobil u dvorištu policijske stanice u Odžacima, mestu u Vojvodini, gde su se zaputili kako bi prijavili slučaj „bugarskog voza“, uočen na biračkom mestu u selu Karavukovo, objašnjavaju u ovoj organizaciji.

 

„Niko nije odgovarao ni za taj ‘bugarski voz’, a ni za nasilje nad našim posmatračima.

 

„Na lokalnim izborima u Lučanima fotografisanje glasačkih listića primećeno je na mnogim biračkim mestima, što ukazuje da je od birača zahtevano da dostave dokaze kako su glasali“, kažu u Crti.

 

Pogledajte i ovaj video: Šta je Dontov sistem i kako vaš glas postaje poslanički mandat

 

Može li se sprečiti, kad se već ne leči?

Stroga kontrola je jedina prevencija izbornih mahinacija, poput „kružnog glasanja“.

 

„I to tako što ne dozvolite, po cenu bilo čega, da neko izađe sa glasačkog mesta ako nije ubacio listić u glasačku kutiju.

 

„Opozicija ranije nije imala sjajnu kontrolu, pa su mnoga biračka mesta bila van radara“, kaže Vučićević.

 

Jedan od većih problema kod trgovine glasovima jeste odgovornost članova biračkih odbora, odnosno odsustvo njihove kažnjivosti, zaključuje Orestijević.

 

Članica biračkog odbora ispred Srpske napredne stranke iz Mionice osuđena je u martu 2026. na šest meseci zatvora, odnosno dve godine uslovno zbog falsifikovanja rezultata glasanja, što se smatra presedanom.

 

***

Komentar

***

 

Kao što postoji "kič" tj. antivrednost, "umetničko đubre" tako vam je i i sa izborima u despotiji to je "političko đubrište"! 

Učesnici takvih izbora moraju znati da je to "političko đubrište" i ponašati se shodno rečenom. 

Sam čin glasanja ništa negarantuje, "bugarski vozovi" (postoji tamo gde su glasači pohlepni malograđani), lažni spiskovi (gde je broj birača veći za 1 milion - od realne cifre), lažni glasači i svaka druga vrsta varanja, krađe je apsolutno realna, treba "odbraniti" svoj glas – nedozvoliti da vaš glas završi na "đubretu". "Nepravilno" zaokružene glasove iznose u dzakovima sa biračkih mesta, bace ih u đubre (ili ih spele u spalionicama, krematorijumu i tsl.) a na mesto tih glasova unose nove dzakove na biračko mesto sa "pravilno" zaokruženim glasovima i tsl.

 

Zoran Stokić

20.10.2026.

субота, 17. октобар 2026.

                                        Izbor: preživeti ili ne, zašto?



Obrazovanje je najvažniji resurs nekog društva, čak su i stare despotske civilizacije zahvaljujući obrazovanju bile dugovečne. Najstarija škola nastala je u Egiptu u doba Mentuhotep II (2061–2010. p. n. e.), u drevnoj Kini u doba dinastije Xia (2076-1600. p. n. e.). Ta prastara hidraulična društva sa svojim mega radovima su nezamisliva bez tih škola. 

Današnji školski sistem u svetu je eho Aristolelovog Lykeion (Licej) (7 i 8 knjiga njegove "Politike"). Aristotel je opšti cilj obrazovanja definisao kao prenošenje temeljnih znanja iz različitih oblasti, uz istovremeni razvoj  -  sposobnosti rasuđivanja. Svetovni Univerzitet u Bolonji, osnovan 1088. najstariji je univerzitet na svetu koji radi u kontinuitetu a svetovni Univerzitet u Napulju "Frederiko II", osnovan 1224. je najstariji univerzitet na svetu koji se finansira iz državnih sredstava i radi u kontinuitetu. 

U zanemarljivom broju slučajeva u poslednjih 5000 godina, dešavalo se da neka vlast uništava obrazovanje i škole – radi svog samoodržanja -  na primer u doba Pol Pota u Kanbodzi ili kod nas u doba crveno-crne koalicije. Otuda je u tim državama život počinjao da se odvija kao u"ruskom ruletu"- ništa nije trajno i sigurno -  nikada nisi znao kada će neki proizvod, građevina,...,mašina - da te udari  po glavi.

Zoran Stokić

18.10.2026.

 

Potenkinova sela

*

 

Ruzmarin, traktori i Fico: Prvi skup Vučića u Novom Sadu od pada nadstrešnice

 

BBC News na srpskom

danas 17.10.2026. 08:15

Pročitaj više:

https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/ruzmarin-traktori-i-fico-prvi-skup-vucica-u-novom-sadu-od-pada-nadstresnice/

 

 

 

***

Komentar

***

 

 

Propadanje Srbije više nije moguće kamuflirati nikakvim Potenkinovim kulisama i teorijama zavere, što je pokušao i ovaj miting vlasti u NS. 

Metafora - Potenkinova sela - je nastala iz stvarnog događaja; budući da je Potekin bio rukovodilac obnove stepe južne Ukrajine; da bi pred Katarinom glumio kako je u poslu obnove uspešan, upriličio je sledeću prevaru (Katarina putuje na Krim) sagradio je pored puta lažna sela – sela od kulisa, s lažnim seljacima, lažnim pastirima i lažnim stadima - koja su premeštana po potrebi. Potemkin je ruski princ Krima -  upamćen je po svom nastojanju da kolonizuje stepe južne Ukrajine, koje su pripale Rusiji nakon aneksije Krima 1783., posle prvog rusko-turskog rata. Osnovao je  gradove kao što su: Herson, Nikolajev, Sevastopolj i Dnjepropetrovsk - kao baza za novu Crnomosku flotu koju je nameravao da izgradi. San Katerine i Potenkina bio je da pretvore Rusiju u veliko carstvo koje će dominirati Balkanom i Azijom. Želeli su da ožive Vizantijsko carstvo pod vlašću Rusije i da Istanbul postane prestonica ovog carstva.

 

Kod nas su te "kulise" ovoga tipa: gde treba beton stave gips; gde treba prof matematike može da predaje i podoban ćak bez znanja matematike; gde treba šofer da vozi BUS,..., kamiona - vozi svako ko se prijavi (pa šta ako nikad nije vozio BUS ili kamion) – važno je da SVE  FUNKCIONIŠE – a kako se posao obavlja  - profesionalno ili štapom i kanapom - apsolutno je nebitno. I ako tako radite decenijama - život u Srbiji liči na "ruski rulet" – nikad neznaš gde će koja "kulisa" da te "pogodi" u glavu.

 

 

Zoran Stokić

17.10.2026.

четвртак, 15. октобар 2026.

 Gardijan ekskluzivno otkriva: Vučić lično intervenisao kako bi pogurao nezakoniti pokušaj da se pomogne Trampovom biznisu

 

S. D.

danas 15.10.2026. 13:36

Pročitaj više:

https://www.danas.rs/svet/gardijan-vucic-tramp-generalstab-tajna-uloga/

 

 

 

***

Komentar

***

 

 

Kao to je vest, nismo znali baš smo se iznenadili - da je u despotskom sistemu vlast IZNAD zakona. 

U Srbiji 1945-2026, kao u svakoj ideokratskoj državi (Sumer,..., Vizantija, Osmansko carstvo, Komunizam, lažni parlamentarizam), život se ne odvija po - DEJURE (lat. de iure, koje znači "zasnovano na zakonu"), 

već se odvija po - DEFAKTO (lat. de facto je latinski izraz koji znači "u praksi") – a tu PRAKSU kordinira ideokratska vlast (po svom ćefu; kako joj se kad prohte)

Demokratije ili ima (tri grane vlasti su razdvojene, niko nije iznad Zakona) ili je nema (tri grane vlasti nisu razdvojene - despotska mašina ima niti u njima, pa je vlast iznad Zakona). 

Te jalove ideje da u 80% država u svetu postoji - demokratija - samo je malo krnja (30%... 70%....) su najštetnije za narode koji žive u tom kancer sistemu. Na Zemlji trenutno postoji 20% država u kojima je demokratija i 80% u kojima je despotija. 

Da je u pitanju neki Prime Minister iz VB ova vest bi imala smisla, jer bi - grane vlasti - reagovale na ove činjenice, u Srbiji to ima smisla 0%, 

to čak vidimo nema smisla ni u Trampovoj SAD. A u despotskim državama Rusiji, Kini,...,Severnoj Koriji 0%.

 

Zoran Stokić

15.10.2026.

среда, 14. октобар 2026.

 

‘Zabranjene i nepodobne’: Zašto tolike knjige nestaju sa polica američkih biblioteka

 

BBC News na srpskom

danas 14.10.2026. 18:00

Prati Danas.rs na Google-u

 

Tinejdžerka sedi na podu biblioteke u turskom sedu, ima farmerke, belu košulju i crne martinke, dugu kovrdžavu smeđu kosu

Getty Images

Pre pet godina, Nikol, majka iz okruga Pinelas, na Floridi u Sjedinjenim Državama, primetila je da se određene knjige uklanjaju iz škole njene dece.

 

Da neki naslovi više nisu dostupni primetila su i njena deca, a ona je to potvrdila u razgovoru sa učiteljima i bibliotekarima.

 

Zato je Nikol odlučila da kupi za njeno četvoro dece knjige koje više ne mogu da nađu u školi, što mnoge porodice ne mogu da priušte.

 

„U mom kraju čitave zajednice nemaju dodatne prihode za knjige“, kaže ona.

 

„Roditelji, bake i dede koji se staraju o deci, ne mogu da ih vode u biblioteke u radno vreme“, dodaje.

 

Državne biblioteke u SAD postale su bojno polje za žestoku ideološku raspravu roditelja, nastavnika, biblioteka, grupa aktivista i političara oko toga koje knjige treba da budu dostupne deci.

 

Samo 2025. godine zabeleženo je 6.588 slučajeva cenzure knjiga u javnim i školskim bibliotekama, što znači da se potpuno povlače sa polica i sele na ograničenija odeljenja – prema Kancelariji za intelektualne slobode Američkog bibliotekarskog udruženja (ALA).

 

Ovo se desilo sa 4.235 konkretna naslova.

 

Poređenja radi, između 2001. i 2020. svake godine je u proseku bilo 70 cenzurisanih knjiga.

 

Organizacije koje pažljivo prate ovo pitanje veruju da bi prava brojka mogla biti mnogo viša, budući da veći deo povlačenja knjiga prolazi neopaženo.

 

„Nikad pre pristup tolikim pričama nije oduzet ovako velikom broju dece“, kaže najnoviji izveštaj PEN Amerike, organizacije koja želi da zaštiti slobodu izražavanja i beleži cenzuru knjiga.

 

Ovaj rast se poklopio s usvajanjem nekoliko zakona na nivou saveznih država, pa čak i federalnih mera, sa ciljem da se ograniči pristup knjigama koje se smatraju neprikladnim za državne škole.

 

„U poslednjih nekoliko godina viđamo veoma drugačiju eskalaciju“, objašnjava Đanmarko Antoska iz Nacionalne koalicije protiv cenzure.

 

„Izašlo je iz okvira škola, u mnogim saveznim državama, pa čak i na federalnom nivou, zabranjivanje knjiga ulazi u zakonodavstvo.“

 

Žena plave kose, obučena u tamnosivu haljinu, stoji pored plavo-crne kutije visine do struka, u kojoj se vidi polica sa knjigama.

Nicole St Leger

Nikol je osnovala Malu slobodnu biblioteku da bi ljudima omogućila pristup knjigama, među njima i one koje su zabranjene u oblasti u kojoj živi

Organizacije koje podržavaju ograničenja, zajedno sa zvaničnicima koji ih omogućuju, kažu da je njihov jedini cilj da spreče da deca budu izložena materijalu koji ne odgovara njihovom uzrastu.

 

Ograničenja su tu da bi zaštitila pravo roditelja da donose odluke o obrazovanju njihove vlastite dece, objašnjavaju.

 

„Majke za slobodu“ jedna je najaktivnijih grupa u osporavanju sadržaja knjiga.

 

Oni su odbili da daju intervju za BBC, ali je u saopštenju izvršna direktorka organizacije Tina Deskovič rekla: „Borimo se da zaštitimo decu od eksplicitnog seksualnog sadržaja i ideološkog materijala u školskim bibliotekama koji ne odgovara njihovom uzrastu.“

 

Ko treba da odlučuje koje knjige su odgovarajuće za školske biblioteke, i kako?

 

‘Persepolis’, priča koja odgaja buntovnice

Teri Pračet – blesavost i apsurd kao kritika i ogledalo društva

‘Dosadno smeće’: Kako je preživeo roman „Gospodar muva“

Kako se knjige zabranjuju

Zabrane knjiga u američkim državnim školama ne dešavaju se jednim potezom širom zemlje, niti uvek slede isti proces.

 

Florida i Teksas, na primer, broje stotine slučajeva uklanjanja knjiga u periodu između 2024. i 2025, prema ciframa PEN Amerika i ALA, dok države kao što su Oklahoma i Novi Meksiko nisu zabeležili nijedno.

 

Proces za povlačenje knjiga iz državne škole obično započinje kad se neki roditelj ili drugi član zajednica pobuni da je knjiga neodgovarajuća i podnese formalnu žalbu lokalnoj prosvetnoj upravi.

Pročitaj više:

https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/zabranjene-i-nepodobne-zasto-tolike-knjige-nestaju-sa-polica-americkih-biblioteka/

 

 

 

 

***

Komentar

***

 

 

Čiji mem-ovi uništavaju život na Zemlji: knjiga ili savremenog sveta vođenog - Gordijevim čvorom - klasičnih despotija i despotije kapitala (tržišnog fundamentalizma)? 

Maksimum koji Gordijev čvor proizvodi je: "bezradosno uživanje"! 

Naša životnost je prirodna kada je - aktivna - u "ovde" i "sada" - kada je u simbiozi sa drugima - zaokupljena ljubavlju, otkrivanjem istine,..., kreacijom; vreme - za ovde i sada je nepostojeća stvar! Ovde i sad je za sve živo pa i za Homo sapijens - bezvremenost tj. večnost. 

Vreme (prošlost, sadašnjost, budućnost) biološko, termodinamičko, kosmološko moramo uvažavati ali nesmemo dopustiti da ono upravljaju našim životom. 

Našu životnost, učili su nas antički filozofi pomoću knjiga (koje je pokrenuo Gutemberg antike - Pizistrat 550 g.p.n.e.) treba da vodi "radost" - vezana je za naše bivstvovanje u "sada" u aktivnosti, radost je žar koji prati naše akcije i nemojmo je pomešati sa "uživanjem"; 

uživenje - zadovoljenje naših strasti – bez "aktivnosti" je parazitski surogat. U poslednja dva veka razilika između radosti i uživanja je više nego očigledna. Ljudi uživaju u zgrtanju novca, dobitku na lutriji, društvenom uspehu,..., seksualnim uživanjima, naročito onim koje je postignuto pićem, transom, drogama, zadovoljenje sadističkih nagona ili ubijanjem. 

Za razliku od - radosti življenja - naše uživanje, hedonizam i tsl, ne vode radosti; i u činu "ekstaze" tu ustvari izostaje radosti čin – otuda odmah nužno započinje traganje za novim i sve većim uzbuđenjmima. Tržišni fundamentalizam smišlja brojne nove strupnjeve uzbuđenja za hedoniste koji su korak po korak preplavili planetu Zemlju i odvode je u involuciju.

 

Zoran Stokić

14.10.2026.

понедељак, 12. октобар 2026.

 David i Golijat

*

Danas je Miholjdan: Običaji i verovanja koja se vezuju za ovaj praznik

 

Danas Online

danas 12.10.2026. 06:56

Prati Danas.rs na Google-u

Miholjdan

Foto: Shutterstock/hramikona

 

Srpska pravoslavna crkva i vernici 12. oktobra obeležavaju Miholjdan, praznik posvećen Prepodobnom Kirijaku Otšelniku, hrišćanskom svetitelju koji je život proveo u molitvi, postu i samoći. Miholjdan je i jedna od krsnih slava u Srbiji, a u narodnoj tradiciji povezuje se sa završetkom jesenjih radova, dolaskom hladnijih dana i takozvanim miholjskim letom. Za ovaj praznik vezuju se brojni običaji i verovanja, naročito ona koja se odnose na vremenske prilike i pripremu domaćinstva za zimu.

Ko je bio Sveti Kirijak Otšelnik? Prepodobni Kirijak Otšelnik rođen je u petom veku u Korintu.

Pročitaj više:

https://www.danas.rs/zivot/miholjdan-obicaji-i-verovanja/

 

 

***

Komentar

***

 

 

Srbiji je od prepodobnog Kirijaka Otšelnika (Miholjdan) potrebniji David: 

"Jerusalime! Jerusalime! Zašto si ti prokletstvo živih? Greh obitava u tebi, o narode lišen poštenja, hrabrosti i vere! Pogazili ste naše zakone. Zašto?! Zlo vas opseda, ali još snažnije vlada onima koji vladaju vama. Saule! Saule! Kriv si! Ravnodušnost, izopačenost i požuda proždiru vaše duše. A naš rod uništava samog sebe. Ustanite protiv lažne slobode koju su vam podarili tirani Izraela; pobunite se protiv sopstvene propasti! Kažem vam, ostaćete zarobljenici svojih poroka, i ako u sebi ne pronađete snagu da se oduprete i iskupite, izgubićete dar vida i pasti u mračni ponor greha". 

Ko neće da čita orginale iz Svetih knjiga, može da pogleda film "David i Golijat" (1960.) gde Saula glumi Orson Vels; italijanski film sniman u YU i Jerusalimu; scene u kojima nastupa Saul, režirao je sam Orson Vels. Prorok Samuilo predviđa da će Izraelom vladati novi kralj, što izaziva nezadovoljstvo kod kralja Saula i njegovog rođaka i vrhovnog komandanta Abnera, on strahuje od dolaska novog vladara, ali ne zna ko će on biti.

 

ZoranStokić

12.10.2026.


недеља, 11. октобар 2026.

 

Ko je "strani plaćenik"?

 

 

David i Golijat - apsolutno neravnopravna borba. David je, bez ijednog dokaza, prikazan kao "strani plaćenik" Zapada koji želi da uništi Srbiju. Umesto da mu na to David odgovori, sa brojnim empirijskim proverljivim činjenicama 

da je zapravo Golijat već temeljno 1989-2026 uništio Srbiju da je marioneta Putina, da 1989. nije priznao da je pao berlinski zid, 

što je apsurdno sa stanovišta srpskih nacionalnih interesa, jer mi nismo bili u Varšavskom paktu a nismo bili ni deo SSSR. 

Da je Golijat tada tvrdio da će Havel,..., Valensa svoje zemlje odveti u propast (a one su već boraveći u Varšavskom paktu apsolutno popale) da će biti nerazvijene zemlje i tsl. 

A da će Srbija kad ratom sruši Ustav YU iz 1974. postati razvijena država. 

Ali desilo se sve suprotno. Zemlje Varšavskog pakta postaju razvijene države a Srbija je nerazvijena država u rangu onih iz Afrike. Jer ratovi, razna mržnja su razorili društvo Srbije, toliko da nam je ugrožen i biološki opstanak; otuda Golijat dovodi radnu snagu iz nerazvijenih država Afrike i Azije. U tim ratovima si izgubio Kosovo i sve ostalo, zavadio Srbiju sa svima iz YU kao i sa Zapadom tj. ravijenim društvima (i tu mržnju prema njima održavaš). 

1989-2026 bezanje od razvijenih društva i šurovanje sa nerazijenima, e pa narode zato vam  je 37 godina život, plate, penzije, socijalan, infrastruktura, sigurnost, zravstvo i sve ostalo kao u Africi a ne kao u EU. 

Geostrateški interesi Rusije (Gruziju, Jemeniju,...,Ukrajinu, Srbiju) drže podalje od EU. Pa ko je onda "strani plaćenik"?

 

Zoran Stokić

11.10.2026.