субота, 14. фебруар 2026.

 Nauka vam pomaže da bolje flertujete

BBC News na srpskom

danas 14.02.2026. 12:00

ilustracija udvaranja

Getty Images

U prepunom baru u petak veče, gošća sedi sama, čekajući prijatelja.

 

Primetivši usamljenu gošću, barmen počinje sa njom da ćaska, pitajući je kako joj je prošao dan, i čini se da ona prihvata neobavezan razgovor.

 

Ubrzo su njih dvoje „kliknuli“, vreme leti i prijatelj koji kasni je zaboravljen.

 

Barmen je šarmantan, a koketno ćaskanje tokom ovog slučajnog susreta opušta gošću.

 

Gošća uživa u pažnji, a zašto i ne bi?

 

„Kada neko flertuje sa vama, osećate se cenjeno i vaše mišljenje o sopstvenoj privlačnosti raste“, kaže Gurit Birnbaum, profesorka psihologije na Univerzitetu Rajhmanu u Izraelu.

 

Drugim rečima, prija kada neko flertuje sa vama.

 

Ali, da li je to i dobro za vas?

 

U scenariju u baru, naš barmen ne zna da je gošća u vezi.

 

(Birnbaum ističe da čak i ako je neko u vezi, očekivano je da ponekad flertuje sa drugima. „Vremenom ljudi počinju da maštaju o drugim ljudima. To je normalno i ne znači da u vezi nešto nije dobro“.)

 

Ipak, postoji nešto neobično u ovoj interakciji koja se razvija u baru.

 

Iako je to vrsta susreta koja se verovatno negde u svetu dešava u ovom trenutku, u ovom slučaju barmen je kompjuterski generisan, a interakcija se odvija u virtuelnoj stvarnosti.

 

Dešava se u svetu koji je osmislila Birnbaum.

 

Razmišljajući o pretpostavci da ljudi u dugim vezama počinju da maštaju o drugima, Birnbaum se zapitala da li bi fantazije mogle da nam pomognu da regulišemo naše potencijalno destruktivne želje.

 

Zanimalo je da li bi flert sa virtuelnim barmenom učinio da neko ko je u ozbiljnoj vezi bude manje ili više sklon flertu u stvarnom životu.

 

„Mislila sam da bi ovaj siguran prostor (virtuelna stvarnost) mogao da pomogne ljudima da kontrolišu njihove želje i da im pomogne da očuvaju postojeće veze“, kaže ona.

 

„Mogu da razmišljam o čemu god želim, i to je to.

 

„I ne moram da ostvarujem te fantazije.“

 

Bez pardona: Kažite odmah šta očekujete od izlaska i veze – novi trend među mladima

Raste broj samih u svetu: Da li je sve teže pronaći ljubav

‘Večni sjaj besprekornog uma’ kao upozorenje za današnje ljubavi i veze

Virtuelni barmen deluje pomalo neobično – njegovi pokreti su ukočeni, a lice pomalo jezivo.

 

(„Virtuelna stvarost je mnogo impresivnija od onoga što vidite na snimku i zato nemojte da se razočarate“, upozorila me je Birnbaum kada mi je poslala snimak.)

 

Sigurno ne biste pomislili da je stvaran čovek.

 

Ali govor je realističan, i petominutni razgovor teče prilično prirodno.

 

Pošto su skinuli slušalice sa mikrofonom, učesnicima u Birnbauminom eksperimentu predstavljen je ili standardno privlačan ispitivač ili atraktivna nepoznata osoba, koja je zapravo bila istraživač koji se predstavljao kao neko kome je potrebna pomoć.

 

Ispitanici koji su flertovali sa virtuelnim barmenom rekli su da im je ispitivač delovao manje privlačno i da su proveli manje vremena pomažući nepoznatoj osobi nego oni koji nisu flertovali tokom razgovora.

 

Kao da ih je flert u virtuelnom baru „vakcinisao“ protiv iskušenja u stvarnom životu, kaže Birnbaum.

 

Ispitanici su takođe rekli da su posle flertovanja u baru osećali veću želju za njihovim stvarnim partnerom.

 

ilustracija flertovanja

Getty Images

Flert može da bude kombinacija verbalnih i fizičkih radnji koje mogu da budu i otvorene i prikrivene

Flertovanje sa nepoznatim ljudima dok ste u vezi može da ojača vaš odnos sa partnerom, kaže Birnbaum, ali upozorava da to može da bude klizav teren.

 

Važno je da se dobro razumeju sopstvene, kao i partnerove granice flertovanja, naglašava ona.

 

A linija između bezazlenog flerta do prevare može da bude tanka.

 

„Kada su ljudi izloženi standardima neverstva, na primer ako znate da vaši vršnjaci varaju njihove partnere, veća je verovatnoća da ćete i sami to da učinite“ kaže ona.

 

To se naziva „zarazno neverstvo“.

 

Birnbaum dodaje da postoji „konstelacija osobina ličnosti“ zbog kojih su neki ljudi skloniji neverstvu ili su otporniji.

 

Na primer, narcisoidni i ljudi koji imaju problem vezivanja su skloniji prevari od drugih.

 

„Moramo u obzir da uzmemo mnogo činilaca da bismo mogli da predvidimo koja zavodljiva iskustva mogu da dovedu do neverstva“, kaže Birnbaum.

 

Iako oprezno flertovanje može da bude dobro, mnogi ljudi smatraju da su u tome loši.

 

U anketi 7.000 muških korisnika Redita, loše veštine flertovanja bile su peti najčešći razlog (od ukupno 43) zbog kojeg ispitanici nisu imali partnera.

 

Srećom, moguće je naučiti kako bolje flertovati.

 

Posle tri sata treninga flertovanja, koji je podrazumevao učenje tehnika za samopouzdaniji stav tokom razgovora, grupa odraslih učesnika bila je bolja u flertovanju, i takođe su bili slobodniji i otvoreniji.

 

Moguće je naučiti i druge veštine flertovanja.

 

Otvoren položaj tela, kao što je uspravniji i širi stav, direktno okretanje ka sagovorniku i podizanje glave, povećava romantičnu privlačnost i muškaraca i žena, verovatno zato što zauzimanje više prostora povezujemo sa dominacijom i otvorenošću i opuštenošću (mada preterano i nametljivo zauzimanje prostora može da razljuti druge).

 

To daje rezultate i u stvarnim situacijama brzog upoznavanja i na mrežama za upoznavanje na internetu.

 

S obzirom na to da kratak susret ili brzi pogled na fotografiju mogu da povećaju ili unište nečije šanse za uspešno flertovanje, zauzimanje više prostora može da uveća šanse za uspeh.

 

Potreba da se prostor maksimalno koristi nije nešto čega smo uvek svesni, kaže T. Džoel Vejd, profesor psihologije na Univerzitetu Baknelu u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD).

 

„Nije kao: ‘Oh, tamo je neko lep, treba da se raširim.’

 

„To je jednostavno prirodno ponašanje.“

 

Ova neverbalna demonstracija dominacije može da se ispolji širenjem tela ili širenjem ličnih stvari oko sebe, čime se pokazuje opuštenost i osećaj pripadnosti prostoru, objašnjava on.

 

Pogledajte video zašto se ljubimo

 

Iako je flert često otvoren i očigledan, može da bude i prikriven – da se iskazuje postupcima koje uopšte ne prepoznajete kao flert, objašnjava Merijen Fišer, profesorka psihologije na Univerzitetu Svete Marije u Kanadi.

 

Ljudi najčešće flertuju neverbalnim signalima, na primer dodirivanjem ili nameštanjem kose.

 

Takvo ponašanje naziva se „lickanje“, kaže ona.

 

„To je da bismo bili privlačniji toj osobi.“

 

Razlike u tehnikama flertovanja postoje bez obzira na seksualnu orijentaciju.

 

Na primer, muškarci, ljudi koji njihov identitet opisuju kao „muški pol“, i ljudi koji se pridržavaju „muških“ rodnih uloga češće flertuju otvoreno rečima i postupcima, bez obzira na to ko ih privlači.

 

S druge strane, žene, ljudi koji se identifikuju kao „ženski pol“ i ljudi koji njihove rodne uloge opisuju kao „ženske“ češće flertuju prikriveno i neverbalno.

 

Ako način flertovanja ne može da se predvidi na osnovu seksualne orijentacije, postojeća istraživanja, koja su uglavnom usredsređena na standardne rodne uloge i pol, možda su „dovoljna da prikažu iskustva flertovanja i kod pripadnika seksualnih manjina“, pišu Džen Klark sa Univerziteta Britanske Kolumbije u Kanadi, Flora Ozvald sa Državnog univerziteta Pensilvanije u SAD-u i Kori L. Pedersen sa Politehničkog univerziteta Kvantlena u Kanadi.

 

„Postoje neka istraživanja koja ukazuju da mogu da postoje male razlike između različitih seksualnih orijentacija, ali generalno gledano postoji mnogo univerzalnosti između načina flertovanja i pola“, saglasan je Vejd.

 

Drugi prikriveni i neverbalni primeri flertovanja mogu da budu sve – od kontakta očima, zagrljaja, kikotanja na šale, do deljenja hrane, što obično ne radimo sa neznancima.

 

A u kontekstu koji nije povezan sa flertom, simboli vezanosti za nekoga su uzimanje partnerovog prezimena prilikom venčanja ili nošenje burme.

 

„Ti neverbalni simboli i znakovi se često koriste kada partner nije prisutan, da date do znanja da ste zauzeti“, kaže Fišer.

 

Takođe mogu da se koriste i da se ukaže da neko drugi nije dostupan.

 

„Ako želite da signalizirate da je vaš partner zauzet, najlakši način je da nešto uradite.

 

„Lakše je da ga zagrlite nego da nekome kažete da se skloni“, kaže Fišer.

 

I naravno, nepokazivanje ekskluzivnog interesovanja je jedno od najodbojnijih ponašanja u flertovanju, verovatno zato što volimo da imamo nepodeljenu pažnju ljudi sa kojima smo na romantičnom sastanku.

 

Ilustracija flertovanje

Getty Images

Prikriveni flert pruža mogućnost uverljivog poricanje ako se iznenada nađete u centru neželjene pažnje

Suptilno flertovanje može da bude bolje, jer onaj ko flertuje može brzo da prekine interakciju ako zatreba, uz mogućnost da uverljivo tvrdi da romantična namera uopšte nije ni postojala, kaže Vejd.

 

Generalno, muškarci precenjuju romantično interesovanje, jer mogu pogrešno da protumače ljubaznost kao privlačnost, dok žene to interesovanje potcenjuju, što može da uzrokuje situaciju koja se popularno zove „zona prijateljstva“.

 

„Takozvana stopa lažno pozitivnih procena je mnogo drugačija kod heteroseksualnih muškaraca nego kod heteroseksualnih žena“, kaže Fišer.

 

„Osmehivanje, barem u kanadskoj kulturi, se podrazumeva, zar ne?

 

„To je način da se situacija opusti i da delujete prijateljski raspoloženi.

 

„Ali heteroseksualni muškarci vide ženu koja se smeši i pomisle: ‘Aha, zainteresovana je za mene’.“

 

Fišer kaže da neke kompanije koriste ovu sklonost precenjivanja flerta i angažuju žene za poslove koji podrazumevaju neposredan odnos sa gostima, kao što su hostese u restoranima.

 

„Bilo je sudskih slučajeva u SAD-u u kojima su žene tvrdile da im se udvaraju jer im je naloženo da se smeše i da učestvuju u ovakvim prisilnim interakcijama koje se doživljavaju na seksualan način“, kaže ona.

 

I ovakva shvatanja nesrazmerno pogađaju žene.

 

Dakle, vredi postaviti pitanje: Da li je virtuelni barmen zaista bio zainteresovan za gošću koja je sedela sama, ili je samo bio ljubazan barmen?

 

 

 

***

Komentart

***

 

 

I ovu temu, uspešno je obradio Ovidije u "Ars amatoria" ("Umetnost ljubavi") -  didaktička pesma u 3 knjige dve upućene muškarcima (kako da upoznaju i zadrže ženu) i jedna ženama (kako da upoznaju i zadrže muškarca); to je jedna od važnih knjiga "antičke vikipedije" koja nikada nije stigla u naše društvo, poput Vergilijeve "Georgike" (poljoprivrede himne),...,Lukrecije "O prirodi stvari" (didaktička poema koja objašnjava epikurejsku filozofiju rimskoj publici) i tsl. Ovaj umetničko/naučni "lek za ljubav", koji svojom strukturom parodira naučne traktate, napisan je ironičnim, didaktičkim tonom i sa sofisticiranom retoričkom tehnikom. Oštro izbrušene maksime (o odnosima između dva pola) gde se narativi na mitološke teme smenjuju sa svakodnevnim scenama sekularnog Rima. Pesnik ubeđuje čitaoce u mogućnost uspeha u ljubavi pod uslovom da je čovek snalažljiv, energičan i da ima ljubazan, strpljiv stav prema predmetu svoje strasti. Ovidijevo rezonovanje otkriva suptilno posmatranje, poznavanje hirova ljudskog srca i ljubazan, popustljiv stav prema ljudskim nedostacima i slabostima. Istovremeno, pesma daje predstavu o mnogim aspektima rimskog života (običaji, odeća, nakit, izgled stanovanja,..., kozmetika).

 

Zoran Stokić

14.02.2026.

петак, 13. фебруар 2026.

 Malograđanski socijalizam

*

Dojče vele: Gde je zapelo u saradnji studenata i opozicije?

Autor:

Dojče vele, N1

13. feb. 2026. 10:47

VESTI

FILE PHOTO: Students of Belgrade University protest

REUTERS/Marko Djurica/File Photo

Srpski studenti najavljuju samostalan izlazak na parlamentarne izbore i odbijaju saradnju sa opozicijom. Opozicija, s druge strane, poziva na zajednički front protiv vlasti predsednika Aleksandra Vučića. Gde je zapelo?


Uslov studentske liste ilustruje i odnos dve strane. „Naš jedini zahtev je da na listi nema aktivnih političara“, kaže Anja sa Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu, dodajući da studentski pokret uživa poverenje građana, što pokazuju masovni skupovi i akcije potpisa.

 

Kako podseća Dojče vele, 28. decembra studenti su skupili oko 400.000 potpisa podrške. Ipak, reč je o nezvaničnom pružanju podrške u borbi protiv političkog giganta, koji ulazi u 15. godinu vlasti.

 

Sa druge strane, Radomir Lazović, kopredsednik Zeleno-levog fronta, smatra da je za promene neophodno ujedinjenje svih antirežimskih snaga.

 

„Smatram da bi za pobedu na izborima najbolje bilo da se napravi zajednički dogovor svih antirežimskih snaga i Zeleno-levi front na to poziva još od polovine prošle godine. Da smo to uradili tada, verujem da bi odavno imali izbore, a ovako se Vučiću dalo mnogo vremena da se konsoliduje“, navodi Lazović.

 

(Ne)vidljiva ruka režima

dragan popović

N1

Analitičari ukazuju da studentska distanca prema opoziciji nije samo pitanje taktike. Dragan Popović iz Centra za praktičnu politiku podseća na dugogodišnju satanizaciju političkih protivnika u provladinim medijima. Takvo okruženje ne proizvodi samo otpor prema vlasti, već i prema samoj ideji stranačke politike. „U tom kontekstu razumem tu vrstu oklevanja studentskog pokreta da stupi u neke bliže kontakte sa opozicijom“, objašnjava Popović.

 

O prirodi političke klime koja vlada u zemlji svedoče podaci organizacije Reporteri bez granica, koji su Srbiju stavili na 96. mesto u svetu po medijskim slobodama. Ipak, Lazović upozorava i na druge mehanizme vlasti - kontrolu medija, pritisak na pravosuđe i izazivanje podela u antirežimskom bloku.

 

„Zbog toga mi nemamo luksuz da se ne okupimo u jedan front koji može, ali ne mora biti jedna izborna lista, ali svi moraju zajedno raditi na smeni, podržavati jedni druge i pomagati i dopunjavati se u oblastima u kojima je to potrebno”, tvrdi Lazović.

 

Greške opozicije

Čedomir Čupić, N1

N1

Pritisci vlasti nisu jedini razlog nepoverenja. Čedomir Čupić, profesor FPN-a u penziji, smatra da je i ponašanje opozicije doprinelo gubitku kredibiliteta. Kao prelomni trenutak navodi dogovor sa inicijativom ProGlas 2024. godine, kojim je predviđen bojkot izbora ukoliko se ne poprave izborni uslovi. Ipak, deo potpisnika ubrzo je formirao koaliciju „Biram borbu“ i izašao na izbore.

 

„To pamćenje koje je jako sveže govori ko je ta opozicija, šta je ta opozicija. Mene počinje da brine i ko je ova opozicija koja nije izašla na izbore i tada ostala principijalna i prihvatila to što je potpisao Proglas. I sada godinu dana kasnije se oni ponovo nalaze zajedno“, navodi Čupić.

 

Kako bi povratila poverenje, opozicija bi, prema Čupiću, trebalo da preuzme odgovornost i razmotri ostavke zbog neispunjenih obećanja. Tako nešto nije nečuveno, a najsvežiji primer je ostavka lidera opozicione grčke stranke Siriza, Aleksisa Ciprasa, nakon teškog poraza na parlamentarnim izborima 2023. godine.

 

Veterani i pioniri u izloženosti targetiranju

Studenti, protest, EXPOdiraću

Shutterstock/Mirko Kuzmanovic

Opozicione partije već su veterani u izloženosti targetiranju provladinih medija, a sada sličan tretman dobija i studentska lista. Ipak, ankete pokazuju da studenti i dalje uživaju veliko poverenje građana. Akcije poput „student u svakom selu“ i kampanje „od vrata do vrata“ proširile su mrežu podrške širom zemlje.

 

CRTA navodi da je da je tokom 2025. godine bilo najmanje 13.000 protesta širom zemlje. Studentkinja Anja tvrdi da upravo zbog ovog masovnog broja demonstracija ne žele da zavise od drugih učesnika političke utakmice. „Prema poverenju koje uvažavamo se odnosimo svesno i odgovorno, stoga ne želimo da dopustimo da na bilo koji način zavisimo od drugih aktera", objašnjava Anja.

 

Može li do dogovora?

Koliko je presudno ko će sa kim na listu? Popović smatra da je forma manje važna od principa dogovora. On tvrdi da mnogo veći problem predstavljaju međusobni sukobi, koji nisu konstruktivne prirode. „Da su to neke programske rasprave, pa bi i bilo konstruktivno, ali ovo je uglavnom lično, besmisleno, načelno, povređene su sujete itd. Dogovor i konsenzus među akterima je mnogo važniji od toga kako će izgledati kolone“, navodi Popović.

 

Čupić smatra da je dogovor moguć ako opozicija pokaže spremnost na žrtvu. „Potrebno je da se na izbore izađe zajednički, ali da opozicija ne uslovljava listu koju studenti ponude. U slučaju pobede, trebalo bi dogovoriti raspisivanje novih izbora u fer uslovima za dve godine“, smatra Čupić.

 

Politička zrelost

Mnogi elementi i dalje su neizvesni. Od datuma izbora do sastava studentske liste, kao i integritet tog nepisanog „dogovora". Studenti navode da je „tajnost“ čelnika liste strateška odluka i pitanje bezbednosti kandidata.

 

Jedno od spornih imena koje se pojavilo na protestima je Milo Lompar, koga kritičari povezuju sa nacionalističkim idejama. Ipak, Popović navodi da su male šanse da studentska agenda bude antievropska.

 

„Verujem da su vladavina prava, borba protiv korupcije, jednakost građana pred zakonom, to je srž studentskih zahteva, verujem da će to biti okosnica i studentskog programa. To jesu najklasičnije evropske vrednosti“, kaže Popović.

 

Studentkinja Anja navodi da su okosnica studentske liste upravo prvobitni studentski zahtevi i da na njima baziraju sve naredne korake. Ruku na srce, iste ideje opozicija zastupa već godinama, ali bez poverenja koje sada uživa studentski pokret. Iako je situacija kompleksna, Lazović je optimističan da će dva fronta pronaći zajednički jezik.

 

„Ipak uz sve prepreke verujem da će biti dovoljno političke zrelosti da se prepozna da Vučiću najviše na ruku ide upravo razjedinjenost i da ćemo što pre doći do dijaloga“, navodi Lazović.

 

Hoće li ta zrelost zaista prevagnuti nad sujetama i podelama, ostaje otvoreno pitanje, čiji odgovor može ići u više pravaca.

 

 

***

Komentar

***

 

////Neobjavljen komentar na N1////



Prošlost stvara društveni karakter  (kada si oko 700 god živeo u despotijama: vizantisko, osmanako, komunistička – faza) to je to. Glavni problem je nova elite (elite) stasale od 1945-2026.  Opisao je tu novu elitu (povodom nastanka nedeljinika NIN, 1951.) Milovan Đilas kao "malograđanski socijalizam" (kasnije će oni biti kolovođe studenskih protesta '68). Milovan Đilas: "NIN-ovo pisanje nije bilo antisocijalističko i antikomunističko, ali je bilo nekakvog zakeranja na svoj način. Sećam se da sam to nazvao malograđanskim socijalizmom, ali to nisam napisao.Nisam bio ni za zabranu, iako je bilo i takvih tendencija. Oni (ninovci) tada su imali veliku zaštitu Mitre Mitrović. U jednoj diskusiji ona se slagala sa mojim ocenama,ali je govorila 'treba im pomoći, ne treba to prelomiti preko kolena, to su mladi intelektualci'."  Nova elta je u Srbiji od 1989., (pad berlinskog zida) sprečila da se postavi dijagnoza sistema u kome smo živeli – klasičan despotski sitem, vlast je iznad Zakona. 

Zato su nam se 36 godina događale metamorfoze despotskog sistema umesto da je despotija bila rasformirana 1989/1990.

 

Zoran Stokić

13.02.2026.


четвртак, 12. фебруар 2026.

 Studenti dočekani u Ubu uz baklje: "Ljudi koji organizuju kontraskup da se ugledaju na nas"

Autor:

author

N1 Beograd

|

12. feb. 2026. 20:20

|

VESTI

|

17

komentara

Studenti iz Obrenovca koji pešače ka Valjevu na protest 14. februara kad se navršava tačno šest meseci od nezapamćene policijske brutalnosti u ovom gradu treba stigli su večeras u Ubu gde će prenoćiti. Doček studenata pomeren je iz centra grada, jer se na tom mestu, održava SNS skup. Na ulicama je veliki broj policije koja je došla i iz drugih gradova. Uprkos svemu, priređen im je doček uz baklje.

Pročitaj više:

https://n1info.rs/vesti/video-velicanstven-docek-studenata-u-ubu-ljudi-koji-organizuju-kontraskup-da-se-ugledaju-na-nas/

 

 

***

Komentar

***

 

 

 

Studenti treba studiozno da pročitaju Orvelovu "1984", da najviše pažnje posvete liku Golšajna O'Brajana, zašto? 

Možda će tako razumeti kako je Srbija 80 (36 g) godina zarobljena u "komunističkom  matriksu" tj. kako je svaki naš potencijalni "Vinsent Smit" eliminisan na isti način kao Orvelov Vinsent Smit u distorpiji "1984"

Nekadašnji saradnik Velikog brata Goldšajn (na TV ekranima, svako dan: 2 minuta mržnje Golšajna) režim predstavlja kao kontrarevolucionara - neprijatelja naroda - vođom misteriozne organizacije koja se bavi sabotažama, navodni autor "Knjige" koja razotkriva mehanizam vladanja; a uz mit o Golšajnu  idu kadrovi profila O'Brajen. Otuda je prirodno što glavni pobunjenici Smit i Julia veruju da Goldstein vodi Bratstvo disidenata koji će jednog dana srušiti režim, odnosno da je O'Brien njegov član. Međutim, kasnije se ispostavlja da je O'Brajan u stvari agent provokator i operativac misaone policije Velikog brata koji nastoji "upecati" potencijalne (istinske) pobunjenike.

 

Zoran Stokić

12.02.2026.

 

Generacija Z čak 60 odsto osetljivija na psihotične poremećaje

Autor:

author

Hina

|

12. feb. 2026. 13:09

|

ZDRAVLJE

Generacija Z, Shutterstock/MAYA LAB

Shutterstock/MAYA LAB

Čini se da su osobe rođene nekoliko godina pre i posle 2000. godine osetljivije na stanja poput šizofrenije od onih koji su odrastali ranije, pokazuju nalazi koje je objavilo Kanadsko lekarsko udruženje (ICES).

 

Analizirajući zdravstvene podatke oko 12,2 miliona ljudi rođenih u Ontariju između 1960. i 2009. godine, istraživači su utvrdili porast prijavljenih i zabeleženih „psihotičnih poremećaja” među mlađim generacijama.

 

„Između 1997. i 2023. godine, godišnja incidencija psihotičnih poremećaja porasla je za 60 odsto među osobama uzrasta od 14 do 20 godina”, navodi kanadski ICES.

 

Procenjeno je da osobe rođene između početka novog milenijuma i 2004. godine imaju „70 odsto veću stopu novih dijagnoza psihotičnih poremećaja u poređenju s onima rođenima između 1975. i 1979.”, navodi istraživački tim.

 

Oni rođeni između 1990. i 1994. godine imali su 37,5 odsto veću verovatnoću da im se postavi takva dijagnoza u poređenju s osobama rođenim krajem 1970-ih.

 

„Iako neki od nalaza mogu odražavati bolji pristup proceni i lečenju, potrebna su dalja istraživanja kako bi se ispitali mogući faktori koji tome doprinose”, navodi ICES.

 

Najpogođeniji muškarci s niskim prihodima

„Uočeni trendovi otvaraju važna pitanja o mogućim uzrocima i posledicama sve većeg broja dijagnoza psihotičnih poremećaja”, rekao je Danijel Miran, naučnik u ICES-u i Institutu za zdravstvena istraživanja Brujer, koji je istraživanje sproveo s kolegama iz Opšte bolnice Nort Jork i Istraživačkog instituta bolnice u Otavi.

 

Istraživački tim navodi da su osobe kojima je dijagnostikovana psihoza „češće muškarci” i da „češće žive u četvrtima s niskim prihodima”.

 

Još neka istraživanja pokazala su da su pripadnici generacije Z, koji su danas uglavnom u dvadesetim godinama, anksiozniji i osetljiviji na uvrede nego starije generacije.

 

 

***

Komentar

***

 

 

Stvar je više nego ozbilja, prevazilazi generaciju Z.  

Ne postoji više nikakva mogućnost kontrole života za ljude, jer je - tempo ubrzanja - postao autonoman. 

Mi smo bića imitacije ali u UBRZANOM svetu "velikih brojeva" to postaje apsurdno, nije moguće izvršiti socijalizaciju. Živimo u režimu "velikih brojeva" - percepcija i organizacija prostora i vremena u društvenom životu "velikih brojeva" potpuno je promenjena u odnosu na naše živote kada smo bili deo "malih brojeva".  Sve se potpuno ubrzano menja, a mi - nismo u stanju biološki - to da savladamo. 

Nekoliko slučajnih otkrića, počev od nove nauke 1687., tj. naučna, indrustriska, društvena revolucija - potpuno su promenili način života na Zemlji, koji je do tada bio evolutivni nastavak života primata, sisara (razvijao se 50 miliona godina) život u "malim brojevima" u malim zajednicama. Evolucioni antropolog i psiholog Danbar je pokazao naše kognitivne granice broja pojedinaca sa kojima - bilo koja osoba - može da održava stabilne odnose - broj ljudi sa kojima možemo imati smislen stabilan trajni kontakt - je ograničen veličinom našeg mozga (kao vrste) - taj broj je oko 150. Slično, beskonačni medijski bogat pejzaž internet ere, mami korisnike, koji veoma vrzo steknu naviku boravka u stalnom moru informacija sa previše izbora. Naše neuronske mreže počinuju da "sagorevaju" dolazi do oštećenja dorzolateralnog prefrontalnog korteksa (a on je sinonim naše funkcionalne strukture), tako nam postrada logičko i strateško razmišljanje, smanjuje se radna memorija, smanjuje se korišćenje prostornih sposobnosti, oštećeno je i apstraktno rezonovanje, pojavljuje se problem sa pažnjom i smanjenje empatije...

 

Zoran Stokić

13.02.2026.

 

Ko je Manja Grčić: Put od Pinka do RTS-a, uz bliske veze sa režimom

Autor:

author

N1 Beograd

|

11. feb. 2026. 14:47

|

VESTI

|

75

komentara

Manja Grčić izabrana je za direktorku Javnog servisa Srbije.

Pročitaj više:

https://n1info.rs/vesti/ko-je-manja-grcic-nova-direktorka-rts/

 

 

 

***

Komentar

***

 

 

Ako nismo naučili iz Plutarhove Etike  "nazvati stvari pravim imenom" mogli smo to makar naučiti  iz knjige humaniste Erazma "Adagija" zbirka grčkih i latinskih poslovica (Pariz 1500.god); poslovice su sistematski praćene komentarima, dužine od jednog pasusa do nekoliko desetina stranica. Knjiga je samo za Erazmova života imala 16 izdanja i prevedena je na skoro sve jezike koji se govore u Evropi.

Evo i 2026., ništa od rečenog - "nazvati stvari pravim imenom" – kao prvi korak u izgradnjui građanskog društva u Srbiji. Mi smo oko 700 godina živeli u despotskim drušvima. Komunizam nas je 1945., vlatio u taj sistem i to traje do danas, samo se menjaju simboli vlasti.

 

Ps. Nekoliko primera iz "Adagija":

 

"U zemlji slepih, jednooki čovek je kralj"!

 

"Bog pomaže onima koji sami sebi pomažu"!

 

"Quaevis terra patria

("Čitav svet je moja domovina")!

 

Zoran Stokić

12.02.2026.