Danas je
PREPODOBNOMUČENICA TEODOSIJA TIRSKA: Svetiteljka koju ni more ni zveri nisu
mogli da zaustave, evo šta nikako NE SMETE DA RADITE jer se veruje da donosi
NESREĆU
Dodaj Blic Ženu kao željeni izvor
na Googlu
Prema predanju, Božjom silom je
spasena od utapanja, a kasnije i od zveri kojima je izložena
Na kraju je umrla mučeničkom
smrću, ali se roditeljima javila u nebeskoj slavi, svedočeći o večnom životu
11.06.2026. 07:15
Dok pravoslavni vernici danas
obeležavaju uspomenu na Prepodobnomučenicu Teodosiju Tirsku, Crkva podseća na
jednu od najpotresnijih priča iz vremena surovih progona hrišćana. Njeno ime ostalo
je zapisano među svetiteljkama koje su, uprkos mukama i pretnji smrću, ostale
verne Hristu do poslednjeg daha.
Pročitaj više:
***
Komentar
***
Teodosija Tirska je - fanatik - mučenica,
koja je kao i drugi verski fanatici - mučenici - namerno tražila pogubljenje
tj. smrt. Prema crkvenom učenju, mučenici odmah idu na nebo i sede blizu Božjeg
prestola, za razliku od drugih ljudi, koji moraju da čekaju Sudnji dan. Iz tog
razloga, neki hrišćani su se namerno suprotstavili progoniteljskim rimskim
vlastima kako bi bili osuđeni na smrt. Ideologija verska je - majstor u
ribarenju ljudskim dušama i životima; tako je ova devojka od 17 godina pomoću -
ispiranja mozga - postala mučenica.
Inače danas je u hrišćanstvu dan
i druge mučenice Teodocije (Teodosije Carigradske) doba ikonoborca car Lav III (717–741).
Događaj vezan za Teodosiju Tirsku
je u oratorijumu "Mučeništvo svete Teodosije" ovekovečio Aleksandro
Skarlati 1685. Muzika je prvorazredna, uporediva sa drugim značajnim
Skarlatijevim delima, melodijska invencija je fluidna i genijalna, vokali su
plemeniti i ekspresivni, ritmovi i instrumentacija su briljantni. Precizna
partitura otkriva kompozitorovu posebnu posvećenost.
https://www.youtube.com/watch?v=X8JegqX8q1s&list=RDX8JegqX8q1s&start_radio=1
Alessandro Scarlatti - Il
Martirio di Santa Teodosia [Les Accents & Thibault Noally]
***
Skarlatijeva muzika predstavlja
vezu između ranih baroknih italijanskih vokalnih stilova 17. veka, sa centrima
u Firenci, Veneciji i Rimu, i klasične škole 18. veka. Skarlatijev stil je,
međutim, više od prelaznog elementa u zapadnoj muzici; kao i većina njegovih
kolega iz Napulja, on pokazuje razumevanje psihologije modulacije i često
koristi stalno promenljive dužine fraza, tako tipične za Napuljsku školu.
"Italijanski Orfej",
delio je svoju karijeru između Napulja i Rima; značajan deo njegovih dela
komponovan je za papski grad. Često se smatra osnivačem napolitanske škole,
iako je bio samo njen najslavniji predstavnik: njegov doprinos, njegova originalnost
i njegov uticaj bili su suštinski, kao i trajni, kako u Italiji tako i u Evropi.
Posebno poznat po svojim oratorijima, kantatama i operama, doveo je italijansku
dramsku tradiciju do njenog maksimalnog razvoja, koju je započeo Monteverdi
početkom 17. veka, a nastavili Česti, Kavali, Karisimi, Legrenci i Stradela,
osmišljavajući konačni oblik da kapo arije, koja je imitirana širom Evrope.
Takođe je bio pronalazač italijanske uvertire u tri stava (koja je bila od
najvećeg značaja u razvoju simfonije), četvoroglasne sonate (preteče modernog gudačkog
kvarteta) i tehnike razvoja motiva. Bio je uzor za muzičko pozorište svog
vremena, na šta ukazuju italijanska dela Hendla, na koga je duboko uticala njegova
pozorišna muzika. Eklektičan, Skarlati je takođe radio na svim drugim
uobičajenim žanrovima svog vremena, od sonate do koncerta grosa, od moteta do
mise, od oratorijuma do kantate. Evo da napomenemo samo dva dela A. Skarlatija
koje je tada 1707., u Italiji čuo Hendl: "Vrt ruža" i "Dixsit
Domini:
https://www.youtube.com/watch?v=mwyc7CB1uB4
Il giardino di rose
*
Dixit
Dominus: Handel • Scarlatti
, Owen Rees,
1 / 19
Alesandro Skaklati je napisao 5
„Dixit Dominus“, 2 su u stilu antiko i 3 su za hor, soliste, violine i bas
kontinuo. Ovi instrumentali su preteče Hendlovih. Sa samo 22 godine, Hendl je,
nakon dve godine proučavanja italijanske muzike, komponovao „Dixit Dominus“ kao
sintezu: luteranski kontrapunkt - italijanska muzika tog vremena (Đakomo
Karisimi, Alesandro Stradela, Alesandro Skarlati, Antonio Vivaldi) -
orkestarske grupe reaguju jedna na drugu, i melodijski stil, posebno kroz
upotrebu virtuoznih vokalnih solo deonica. Hendl je nastavio razvoj koji je
započeo A. Skarlati („Dixit Dominus“: /IV/ Juravit Dominus; /V/Dominus a
dextris tuis 11:21 - naizmenični ritmovi, teksture i različita raspoloženja) stvarajući
izvanredan dramski efekat. Hendl koristi razne tehnike da ilustruje značenje
reči, kao u pokretu Judikabit, gde se ideja božanske moći sposobne da „slomi“
(conquasabit) prikazuje kroz žestoko ponavljane note i smele, upečatljive
harmonije. Drugi primer je „Secundum Ordinem Melchizedek“, na silaznoj skali,
koja ilustruje Božju moć koja silazi na Zemlju, dok „Tu es sacerdos in
aeternum“, na uzlaznoj skali, ilustruje uspon ka Bogu.
Zoran Stokić
11.06.2026.
Alesandro Skaklati je napisao 5
„Dixit Dominus“, 2 su u stilu antiko i 3 su za hor, soliste, violine i bas
kontinuo. Ovi instrumentali su preteče Hendlovih. Sa samo 22 godine, Hendl je,
nakon dve godine proučavanja italijanske muzike, komponovao „Dixit Dominus“ kao
sintezu: luteranski kontrapunkt - italijanska muzika tog vremena (Đakomo
Karisimi, Alesandro Stradela, Alesandro Skarlati, Antonio Vivaldi) -
orkestarske grupe reaguju jedna na drugu, i melodijski stil, posebno kroz
upotrebu virtuoznih vokalnih solo deonica. Hendl je nastavio razvoj koji je
započeo A. Skarlati („Dixit Dominus“: /IV/ Juravit Dominus; /V/Dominus a
dextris tuis 11:21 - naizmenični ritmovi, teksture i različita raspoloženja) stvarajući
izvanredan dramski efekat. Hendl koristi razne tehnike da ilustruje značenje
reči, kao u pokretu Judikabit, gde se ideja božanske moći sposobne da „slomi“
(conquasabit) prikazuje kroz žestoko ponavljane note i smele, upečatljive
harmonije. Drugi primer je „Secundum Ordinem Melchizedek“, na silaznoj skali,
koja ilustruje Božju moć koja silazi na Zemlju, dok „Tu es sacerdos in
aeternum“, na uzlaznoj skali, ilustruje uspon ka Bogu.
Zoran Stokić
11.06.2026.
Нема коментара:
Постави коментар