Radonjić: Naravno da postoje prolazi između Filozofskog i Rektorata, neka UKP prošeta i vidi kako izgleda fakultet
Autor:
N1 Beograd
|
31. mar. 2026. 13:09
|
VESTI
|
5
komentara
Profesor Filozofskog fakulteta Ognjen Radonjić rekao je, povodom ulaska pripadnika Uprave kriminalističke policije u Rektorat Univerziteta u Beogradu, da ne zna kakve veze imaju korupcija i kriminal sa tragičnom smrću studentkinje Filozofskog fakulteta.
Pročitaj više:
https://n1info.rs/vesti/ognjen-radonjic-upad-ukp-u-rektorat/
***
Komentar
***
Već od 1220 god fakulteti u gradovima Evrope su imali autonomiju ekonomsku, pravnu, uključujući i svoje pravosuđe nije mogla policija i vojska kraljeva da vršlja po njima. A u Srbiji 2026 može.... Ali nije samo vlast kriva, krivi su i naše inelektualne elite koje se prave da od 1945 nije narušena autonomija svih struka. Elita nije stvorila korake, počev od smrti Tita 1980., kako i Srbija da prestane da bude "zarobljena" država gde je vlast iznad Zakona. U Poljskoj, Češkoj,..., Bugarskoj su se od 1980-1989 spremali za pad komunizma, da naprave prvi korak ka parlamentarnoj demokratiji, iskoristili su pad berlinskog zida 1989. Samo Srbija to nije iskoristila.... To je to. Zato smo sada Severna Koreja u "rukavicama" lažna demokratija i to samo zato što smo geografski u Evropi. Inače da smo u Aziji bili bi prava Severna Koreja.
Pošto struke nemaju autonomiju od 1945, tako na primer sada u 21 veku, na samom Filozofskom fakultetu, redovni profesori: Miloš Ković, Čeda Antić,..., Vladimir Vuletić, Slobodan Antonić pomažu da se u Srbiji održi "društveni autoritarno/rainski karakter".
SM,..., AV na vlasti održava ne njihova sposobnost vladanja nego - inercija institucija sistema - koje su stvorene 1945., u kombinaciji sa našim autoritarno/rainski društvenim karakterom. Individualni karakter je nedovoljan za funkcionisanje društva. "Društveni karakter" je taj koji stvara društveno delovanje u sadašnjosti. Društveni karakter - društveno nesvesno - strukturirajuće strukture - stiče pojedinac od rođenja u praksi (u kojoj odrasta: porodica i druge institucije društva) tj. u njega budu "ugrađene" kolektivne, generativne šeme i "dispozicije" (osnovni stavovi – kako razmišlja, oseća,..., deluje). Društveni karakter u pojedincu razvija želje da on čini ono što je - društveno potrebno i poželjno činiti.
Zoran Stokić
31.03.2026.
Нема коментара:
Постави коментар