среда, 15. јул 2026.

 Srbija će potpisati Artemis sporazum sa NASA

Autor:

author

FoNet

|

15. jul. 2026. 14:18

> 

17:41

|

VESTI

|

8

komentara

FILE PHOTO: The NASA logo during the unveiling for the NASA Artemis III mission at an event at NASA Johnson Space Center in Houston, Texas, U.S., June 9, 2026. REUTERS/Antranik Tavitian/File Photo

REUTERS / Antranik Tavitian

Srbija će potpisati sutra u Vašingtonu Artemis sporazum sa NASA, saopštila je danas ta američka svemirska agencija.

 

Zamenik administratora NASA Met Anderson ugostiće ministra spoljnih poslova Srbije Marka Đurića i pomoćnika sekretara Stejt departmenta za okeane i međunarodna pitanja životne sredine i nauke Veslija Bruksa na ceremoniji koja je zakazana za 17 časova po lokalnom vremenu.

 

Na poziv NASA, Srbija će postati 69. potpisnica sporazuma Artemis, koji je uspostavljen 2020. godine tokom prvog mandata američkog predsednika Donalda Trampa, kada su Sjedinjene Američke Države sa još sedam zemalja osnivača pokrenule tu inicijativu kao odgovor na rastuće interesovanje država i privatnih kompanija za istraživanje svemira.

Pročitaj više:

https://n1info.rs/vesti/srbija-ce-potpisati-artemis-sporazum-sa-nasa/

 

 

 

 

***

Komentar

***

 

Vi i NASA dva atipoda u svemu. 

Vi promovišete antiintelektualizam nepoverenje u intelektualne i akademske metode razumevanja sveta kroz nauku i empirijsko iskustvo. Umesto toga, afirmisali ste subjektivna iskustva, teorije zavere,..., esencija vaše politike i društvene prakse je antibiološko ponašanje - neučenje na greškama – grešeke se ne priznaju i ne popravljaju. 

NASA - život je stalno rešavanje problema, nema uspešnih rešenja (kao ni budućnosti) bez otkrivanja i ispravljanja grešaka. To je u temljima NASA poduhvata, kao i telekomunikacija i interneta, na primer. Za savremenu komunikaciju preko - teorije inforamcija - koja je spoj fizike, matematike, logike, elektronike - najzaslužniji su "mladoTurci" iz Belove laboratorije: F.Anderson, V. Bejker, Dz. Fisk, M. Keli, Dz. R. Pirs, R.Heming, K. Šenon, V. Šokli, Č. Tauns, DZ, Tuki. Iako je Heming bio angažovan da radi na teoriji elastičnosti, on je najveći deo vremena provodio na računskim mašinama; pre nego što je otišao kući jednog petka 1947., podesio je mašine da izvrše dugačak i složen niz proračuna tokom vikenda, kada je stigao u ponedeljak, otkrio da je došlo do greške na početku procesa. Digitalne mašine su koristile Bulovu algebru. Ako je jedan bit u nizu bio pogrešan, onda bi ceo niz bio pogrešan. Da bi se ovo otkrilo, on je smislio - bit parnosti - za proveru ispravnosti svakog niza. "Sigurno postoji način da se utvrdi gde je greška, tako da računar može sam da je ispravi". Dizajnirao je čitavu porodicu kodova za - ispravljanje grešaka - i tako otvorilo novo polje istraživanja i omogućio, sa doprinosima drugih, nove naučno/tehničke poduhvate - kao i novi savremeni umreženi svet.

 

Zoran Stokić

15.07.2026.

Нема коментара:

Постави коментар