Sveta Jelena - prvi arheolog i carica koja je podigla neke od najvažnijih crkava
Autor:
author
D. S.
N1
28. sep. 2025. 07:58
|
KULTURA
Sveta Jelena, majka rimskog cara Konstantina, bila je jedna od najpoštovanijih žena iz antičkog doba. Oko 300 godina nakon što je, prema crkvenoj tradiciji, Isus raspet i vaskrsao, ova carica je došla u Jerusalim da nadgleda iskopavanja na mestu Hristovog raspeća. Pročitaj više:
***
Komentar
***
U hrišćanskom predanju Jelena je prikazana kao uzorna hrišćanska carica, pobožna, skromna, ponizna, neuporedive vere i religiozne duše. U simboličnom smislu, Jelena je, zahvaljujući svojoj ulozi ktitora i sakupljača najvrednijih relikvija, smatrana podjednako važnom u osnivanju ovozemaljskog Hrišćanskog carstva kao i njen sin Konstantin. A kako je to "pobožno" carstvo izgledalo u praksi? Hipatija Aleksandriska (350 – 415 g. n. ere) prva žena naučnik - napisala: "Astronomski Kanon" kao i Komentare na – "Diofantovu Aritmetiku" i "Apolonijeve Konusne Preseke" - antički Kepler (uzgred, hrišćanska crkva je Keplerovu majku travarku proglasila vešticom!). Bavila se i filozofijom neoplatonizma, zagovarala ideje tolerancije i razuma. Njena lepota, inteligencija i mudrost učinili su da je bila obožavana u celom gradu, miljenica prefekta Aleksandrije Oresta..."Paganka" Hipatija izavala je zavist popa Kirila koji se uplašio da će njen ugled i talenat dovesti do opasnog prestiža paganizma nad hrišćanstvom u Aleksandriji. Godine 415. godine hrišćanska gomila predvođena Kirilovom gardom (parabalanima) izvukla je Hipatiju iz njenih kočija, odvukla je u crkvu Kesareum, svukla golu i mučki zaklala služeći se krhotinama keramike. Ostaci tela su zatim spaljeni van grada na mestu zvanom Kinaron. Ovaj svirepi čin je dugo ostao u svesti građana Aleksandrije. Kiril je uspeo da izbegne svaku odgovornost, čak je kasnije proglašen i za sveca.
Zoran Stokić
28.09.2025.
Нема коментара:
Постави коментар