Naučnici otkrili šta
bi Van Gogova "Zvezdana noć" mogla da prikazuje
Autor:
author
N1 Sarajevo
28. okt. 2026. 14:16
SCITECH
Dodajte N1 u omiljeni Google izvor
van gog
Art Collection 2 / Alamy / Profimedia
Naučnici tvrde da čuvena slika „Zvezdana noć“ Vinsenta van
Goga iz 1889. godine prikazuje nebo pred zoru iznad francuskog mesta Sen Remi,
oko 22. jula te godine, a ne prizor noćnog neba, kako se dosad smatralo.
Do tog zaključka došli su analizom astronomskih podataka,
istorijskih izvora i detalja na samoj slici, piše N1 Sarajevo.
Istraživanje je predvodio Ilajdža Džong-Hjun Kim, doktorand
na Univerzitetu Kj ung Hi u Južnoj Koreji. Smatrao je da ranija objašnjenja
rasporeda zvezda na slici nisu uverljiva, pa je pokušao da utvrdi koji se
stvarni astronomski prizor mogao naći pred Van Gogovim očima.
„Astronomu posmatraču, skup zvezda na slici ‘Zvezdana noć’
predstavlja Hijade u sazvežđu Bika“, rekao je Kim, objašnjavajući da su ga
ranije studije, koje su taj prizor povezivale sa Ovnom, navele na detaljnije
istraživanje.
Prema nalazima istraživača, u ranim jutarnjim satima 22.
jula 1889. godine, opadajući srp Meseca, Venera i zvezdano jato Hijade u
sazvežđu Bika nalazili su se blizu jedno drugog. Njihov položaj odgovara
prikazu na slici. Istraživači su sproveli terenska istraživanja u Francuskoj i
analizirali oblik i raspored pet centralnih zvezda kako bi dodatno proverili
svoje zaključke.
Slika se tradicionalno datira na osnovu pisma koje je Van
Gog 18. juna 1889. poslao bratu Teu. Međutim, kako navodi „Independent“,
tadašnji položaj Meseca ne odgovara prikazu na slici: umesto tankog srpa, Mesec
je bio u fazi opadajuće ispupčene mesečine.
Naučnici su ranije smatrali da je datum u julu problematičan
zbog pretpostavki da se poklapao sa jednim od Van Gogovih napada. Ipak, dodatna
analiza njegovih pisama, vremenskih prilika i beleški o insektima ukazuje na to
da se napad dogodio krajem jula.
Istraživanje je objavljeno u časopisu „Scientific Reports“
pod naslovom „Stvarno nebo Van Gogove Zvezdane noći: multidisciplinarna
rekonstrukcija“. Kim se nada da će nalazi podstaći nova istraživanja
umetnikovog rada i njegovog boravka u Sen Remiju.
***
Komentar
***
Ovom Van Gogovom najmisterioznijom slikom kao da je hteo da nam kaže: "Odavde dolazim, ovde sam sada, ubrzo ću se vratiti tamo"! Napisao je tada u pismu bratu Teu "dobro je za mene da naporno radim. Ali to me ne sprečava da osećam strašnu potrebu za — da li da izgovorim tu reč? — da, za religijom. Zato noću izlazim napolje da slikam zvezde".
Pri porođaju Van Gog je zaradio povredu
mozga (limbičkog sistema) to u konbinaciji sa konzumiranjem aspinta (alkoholno
piće od anisa, pelina i šećera sadrži i do 72% alhohola - "zelena
vila" omiljeno piće umetnica boemskih krugava) izazvalo je kod njega
epilepsiju temporalnog režnja. Da spomenemo i to - da je tada u jeftinije
aspinte - dodavale toksične hemikalije, poput bakar-sulfata kako bi se postigla
upečatljivija zelena boja. Posledica toga je bila pojava simptoma - epileptični
napadi, poremećaji govora i spavanja, mentalna iscrpljenost, kao i slušne ili
vizuelne halucinacije. To je kod nekih ljudi proizvelo oštećenje mozga (u
slučaju Van Goga dodatno oštećenje mozga), rak jednjaka,..., psihijatrijska
oboljenja i samoubistva. Dega, Mone i Tuluz-Lotrek, ovekovečili su na svojim
slikama ljubitelje apsinta.
Zoran Stokić
29.10.2026.
Нема коментара:
Постави коментар