Dragan Šutanovac za
Danas: Cecina muzika je bila želja američkih studenata
Autor:
author
Danas
|
13. okt. 2025. 16:14
|
VESTI
Ambasador Srbije u Sjedinjenim
Američkim Državama (SAD) Dragan Šutanovac rekao je za Danas, da je odabir
muzike Svetlane Ražnatović Cece na prijemu američkih studenata bila želja
američkih studenata, te je dodao da će biti poslata i anketa u kojoj će studenti
naknadno moći da se izjasne i o muzici, hrani i piću na prijemu.
Pročitaj više:
https://n1info.rs/vesti/dragan-sutanovac-za-danas-cecina-muzika-je-bila-zelja-americkih-studenata/
***
Komentar
***
Kakva muzika u državi, koju sluša njena elita, takva je i država primetio je Aristotel.
Aristokratske elite, kroz vekove, su u državama Evrope, slušale trodimnzionu muziku: Lilija, Baha, Persla, Skarlatija, Hendla, Ramoa, Vivaldija.... pa su izgradili trodimenzione države. Plemena su razvijala jednodimenzione muzičke strukture, metričko-ritmičku komponentu. Sve civilizacije do pojave humanizma i renesanse stvarale su različite dvodimenzione muzičke strukture, koje su se temeljile na metričko-ritmičkoj i melodijskoj komponenti. Od XII do XV veka plod evropske kreacije, pored metoda empirijske nauke, bile su i trodimenzione muzičke strukture (tonalna muzika), a što znači da se ritmu i melodiji pridružuju i izraženi harmonijski elementi. Hendlov, Zelenkin,..,Bahov, trodimenzioni zvuk "zazvučao" je i u delima Njutna,..., Darvina, Ajnštajna, Gedela. Plemensko, klanovska jednodimenziona muzika proizvodi istu takvu - jednodimenzionu državu.
Šutanovac je unizio
Pupina. Veliki naučnik bio je i pravi patriota, na primer, od 1919-1921, srpski diplomata i pravnik Stojan Grujić
zajedno sa suprugom Mejbl Grujić, američko-srpskom humanitarkom i uz pomoć
Pupina uspeo je da od Karnegijeve fondacije dobije 100.000 američkih dolara za
izgradnju biblioteke. Univerzitetska biblioteka u Beogradu je građena i funkcioniše
po standardima najboljih biblioteka u Evropi. Ambasade Evropskih država su
svojim donacijama pomagale rad biblioteke. A najveću donaciju knjiga i periodike poslao je Mihajlo Pupin.
*
Mogli
ste, ako je to tačno što kažete, da edukujete studente iz SAD, eto na primer,
mogli ste da pustite arije iz naše prve opere "Na uranku" 1903., Stanislava
Biničkog, po libretu Branislava Nušića ima tragičan kraj - bio je to pokušaj da
nas veliki - pisac i kompozitor – "osveste", socijalizuju, da prekinu
antisocijalni duh vekova u kojima smo živeli, jer "ljudski život je
bezvredan u društvu u kojem se gledaju samo lični interesi"! Ili mogli ste
da pustite, na primer, Prvi oratorijum u Novom svetu Samuel Felsted – "Jonah"
(1775).
*
U knjizi o prorodu Joni saznajemo
da ga je Bog uputio u Ninivu gde su građani živeli raspušteno, da ih upozori da
će za 40 dana Bog uništiti grad, građani i sam kralj Ninive, odmah su se
pokajali. Ali prvobitno Jona nije želio u Ninivu, jer je smatrao da građani ne
zaslužuju milost i pobegao je brodom u Tarsis. Bog je podignuo veliku oluju i
mornari su želeli spasiti Jonu i sebe, ali nisu uspeli. Bog je poslao kita,
koji je progutao Jonu i držao ga u svom telu 3 dana i 3 noći. Jona je od Boga
tražio oprost, on mu je oprostio i zapovedio kitu, da ga izbaci na kopno - Jona
je krenuo u Ninivu i propovedao je – i on sam i 120 000 stanovnika Ninive se
pokajalo! Bog im je oprostio i nije uništio grad.
Zoran
Stokić 13.10.2025.
Нема коментара:
Постави коментар