Mozart-Salieri


The evolution of creativity


Mocart-Salijeri

Evolucija stvaralaštva

Koristeći se zlonamernim tračevima, Puškin je 1825. napisao tragediju "Mocart i Salijeri", koja se bavi grehom zavisti. Taj "mit" su koristili Schaffera/Forman u pozorištu/filmu "Amadeusu".

Istorijske činjenice govore sasvim suprotno od toga. Ako je uopšte bilo zavisti, onda je Amadeus zavideo Salijeriju! Salijeri, štićenik Gluka, bio je zvezda evropskih gradova u Amadeusovo vreme, poput zvezda Pariza (Gretrija, Goseka, Sakinija), zvezda Londona (Johan Bah, Thomas Arne, Thomas Linley), Drezdena (Joseph Schuster), Praga  (Mislivečeka, Dušeka, Stamica), Beča (Ditersdorfa, Vanhala, Mihaela Hajdna, Jozefa Hajdna)... Salijeri je bio i odličan profesor, a đaci su mu bili i Betoven, List, Šubert... Pomagao je i promovisao i samog Amadeusa... Mocart  je imao apsolutni sluh i kada bi čuo neku od kompozicija vodećih kompozitora tih vremena, pokušavao je da ih nadmaši "kopirajući njihovu tehniku". Treba poslušati, na primer, za početak, Gretrijevu (André Grétry) bufo operu "Ljubomorni ljubavnik" ("Amant jaloux") na tekst Bomaršea, a onda ponovo preslušati Mocartovu "Figarovu ženidbu" slično 

Joseph Schuster "Il marito indolente" (Mazzolà), dramma giocoso 1782. Drezden. Antonio Salieri: "Prima la musica e poi le parole"        divertimento teatrale    1 act     (Giovanni Battista Casti)          7 February 1786  Vienna, Schloss Schönbrunn Orangerie

– pa prosudite sami...

***

Ps. Povodom: „Дон Ђовани” Волфганга Амадеуса Моцарта - „Комбанк дворани” Beograd 28. 07. 2018.

Savršenstvo ove opere uočili su Kjerkegor, Guno, Flober, Šo..., a muzički je obrađivali Betoven, List, Šopen, Čajkovski... Mocart  je imao apsolutni sluh i kada bi čuo neko delo vodećih kompozitora tih vremena, pokušavao je da ih nadmaši "kopirajući njihovu tehniku". U Pagu je već komponovano više opera "Don Žuan", a poslednja 1787: "Don Giovanni Tenorio" od Đuzepea Gacanige (Giuseppe Gazzaniga, premjera: 5.02.1787. Venezia). Amadeus je dobio 100 dukata (unapred) da za prašku operu komponuje svog "Don Žuana"(premjera: 29. 10. 1787.). Naravno da je nadmašio Gacanigu! Da nove ideje nastaju evolucijom – idealno je uporediti, na primer, Gretrijevu (André Grétry) bufo operu "Ljubomorni ljubavnik" ("L'Amant jaloux", 1778.), na tekst Bomaršea "Il Barbiere di Siviglia" (1782.) --Giovanni Paisiello

, Pičinijevu "Didonu" (Niccolò Piccinni "Didon" 1783.), kao i Pičinijevu "Dodonu  abandonatu"("Didone abbandonata", 1770.)   sa Mocartovom "Figarovom ženidbom", ili, na primer, "Rekvijem" (1771.) Mihaela Hajdna i "Lakrimozu" iz rekvijema Fransoa-Žozefa Goseka (François-Joseph Gossec) sa Mocartovim "Rekvijemom"(Joseph Leopold Eybler / Franz Xaver Süßmayr: "Domine Jesu Christe", Franz Xaver Süßmayr: "Sanctus, Benedictus i Agnus Dei"- znači "Rekvijem" su konponovali Mozart/Susamer/Ejbler). Andea Lukezija (Andrea Luchesi  Piano Concerto in F major) klaviski koncer iz   1771. sa Mocartovim klavirskim koncertom No23 - K488 iz 1786. A  rane klavirske radove Amadeus je preuzeo od Hermann Friedrich Raupach , Johann Gottfried Eckard, Johann Schobert , Leontzi Honauer.

***

There is no creation "out of nothing". Music history is so simplified that it is actually incorrect. Lending in music is like a "good day", it is "food" without which there are no successful future music pieces. Only those who are able to successfully vary the "idea" they take produce significant works. Even before Bach, Handel, Vivaldi, Telemann  there were composers ... Even the great Mozart took musical ideas from many (Hermann Friedrich Raupach, Johann Gottfried Eckard, Johann Schobert, Leontzi Honauer , Chevalier de Saint-Georges.... Listen, compare how Giuseppe Gacaniga's "Don Giovanni Tenorio" (February 5, 1787) evolved into Mozart's "Don Juan" (October 29, 1787)! Or André Grétry „L’Amant jaloux“, 1778., or how Paisel's "Barber of Seville" ("Il Barbiere di Siviglia" in 1782 by Giovanni Paisiello) evolved into Mozart's "Figar's Marriage" (1786) as well as Rosie's "The Barber of Seville". Similarly: Pasquale Anfossi "La finta giardiniera (Anfossi)" (December 26, 1773) becomes Mozart's "La finta giardiniera" (January 13, 1775).

Zoran Stokic