субота, 31. децембар 2022.

 

2022/2023

 

*

 

Georg Philipp Telemann  "Verlass doch einst, o Mensch", TWV 1:1470: No. 3, "Ich will mich in der Freiheit sehn" Artist: Johanna Winkel, Georg Poplutz; Orchestra: Die Kölner Akademie; Conductor: Michael Alexander Willens.

 

https://www.youtube.com/watch?v=ARctF_kesk0&list=OLAK5uy_mpjK0_7wSwludZMLRhjrWQ24AwIowCuQM&index=31

 

 

*

 

 

Georg Philipp Telemann "Triumph, Triumph, ihr Frommen, freuet euch", TWV 1:1424: No. 1, Sinfonia, Orchestra: Die Kölner Akademie Conductor; Michael Alexander Willens.

 

https://www.youtube.com/watch?v=uL-4msP1M_k&list=OLAK5uy_mpjK0_7wSwludZMLRhjrWQ24AwIowCuQM&index=7

 



  *




https://www.youtube.com/watch?v=qnu5DtGNL0I

Alessandro Scarlatti: "Il martirio di Santa Teodosia" (Lugano, 1965)

 

Zoran Stokić

31.12.2022.

петак, 30. децембар 2022.

 

Zaboravljeni Ričard Lavljeg srca i Kraljevska opatija Gospe od Fontevroa ili Fontevro (abbaie de Fontevraud)

 

https://www.youtube.com/watch?v=IhEIMtbA0D4

Grétry: Richard coeur de Lion, comédie mise en music

 

Ričard I (8. septembar 1157 — 6. april 1199) bio je kralj Engleske od 1189. do svoje smrti 1199. Vladao je i kao vojvoda Normandije, Akvitanije i Gaskonije, gospodar Kipra i grof od Poatjea, Anžua, Mejna i Nanta, i bio je gospodar Bretanje u različitim vremenima tokom istog perioda. Kod nas je zaboravljeno gde je sahranjen (u crkvi u Fontenvrou). Nije moguće razumeti sadašnjost ako se ne poznaje prošlost.  Kraljevska opatija Gospe od Fontevroa ili Fontevro kompleks građevina; na 13 Km2; u francuskom selu Fontevraud-l'Abbaye, kraj Chinona, vojvodstvo Anžuj (grofovija od 880.,vojvodstvo od 1360.). Opatiju osnovao 1101. putujući propovednik Robert od Arbrisela. Fondacija je procvetala i postala središte novog monaškog reda, Reda Fontevroa; sastavljen od dvostrukih manastira, u kojima su zajednicu činili i muškarci i žene - u odvojenim delovima opatije - od kojih su svi bili podvrgnuti vlasti igumanije od Fontevroa. Prve trajne građevine izgrađene su između 1110. i 1119. Područje u kojem se nalazi opatija tada je bilo deo onoga što se ponekad naziva Anžujsko carstvo. Engleski kralj Henri II, njegova supruga Eleonora Akvitanska i njihov sin, kralj Ričard Lavljeg Srca, svi su sahranjeni ovde krajem 12. veka. Zaplenjen je i ukinut kao manastir tokom Francuske revolucije. Opatija se nalazi u dolini Loare; UNESCO-va svetska baština; u okviru francuskog regionalnog parka prirode Loara-Anžu-Turen (Parc naturel regional Loire-Anjou-Touraine). Kompleks manastirskih zgrada služio je kao zatvor od 1804. do 1963. Od 1975. u njemu se nalazi kulturni centar, Centre Culturel de l'Ouest.

 

https://www.fontevraud.fr/en/royal-abbey/discover-fontevraud-royal-abbey/


https://fr.wikipedia.org/wiki/Abbaye_Notre-Dame_de_Fontevraud


Zoran Stokić

31.12.2022.

 

Vučić mladiću uhapšenom na Gazimestanu ponudio da bira posao u Vladi

 

VESTI Autor:Petar Gajić, Beta, FoNet30. dec 202210:39 > 11:0979 komentara

 

NIKOLA NEDELJKOVIC, ALEKSANDAR VUCICIzvor: Tanjug/Sava Radovanović

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić ponudio je mladiću koji je pre dva dana pušten iz zatvora u Prištini, da bira da li hoće da radi u Ministarstvu informisanja i telekomunikacija ili u Kancelariji za Kosovo i Metohiju.

Vučić je čestitao Nikoli Nedeljkoviću na hrabrosti i naglasio da je on osuđen bez bilo kakvih dokaza i da je kosovsko tužilaštvo montiralo proces protiv njega.

Nedeljković je osuđen zbog navodnog pogrdnog skandiranja Albancima na Gazimestanu 28. juna.

„Na snimku se vidi da Nikola viče ‘Srbija’ i da nosi majicu ‘Nema predaje’. To je sav njegov greh. Želeli su da slome jednog mladića samo zato što je Srbin“, rekao je Vučić.

Greh je bio što je nosio majicu „Nema predaje“, a onda su našli trojicu KPS policijaca da ga inkriminišu, rekao je Vučić i dodao da će se država boriti za Slađana Trajkovića i Miljana Adžića, koji su uhapšeni.

„Najvažnije je bilo da ti Nikola ostaneš hladne, čiste glave da sačekaš kada ćeš nazad“, kazao je predsednik.

Navodeći da se Nedeljković bavi softverima na Višoj poslovnoj školi u Beogradu, Vučić mu je ponudio da se uz nastavak studiranja, zaposli u Ministarstvu za informisanje i telekomunikacije ili da se bavi humanitarnim radom u Kancelariji za Kosovo i Metohiju, što je student iz Beograda prihvatio.

Nedeljković je na pitanje Vučića – „ne reče mi koje bi radno mesto“, rekao da bi voleo da nastavi da se bavi humanitarnim radom.

Vučić je onda najavio da će od 1. januara imati radno mesto u Kancelariji za Kosovo i Metohiji, ali da nastavi studije.

„Nisam se nikad bavio politikom, ali zahvaljujem državi Srbiji, predsedniku i srpskom narodu koji su od prvog dana bili uz mene i moju porodicu. Ne mrzim nikoga, kako su me optužili i osudili, samo volim svoju zemlju i poštujem svoje“, kazao je Nedeljković.

Od momenta hapšenja Nedeljković je bio u sudskom pritvoru u severnom delu Kosovske Mitrovice.

Osnovni sud u Prištini izrekao mu je prvostepenu kaznu zatvora od osam meseci, zbog izazivanja etničke mržnje i netrpeljivosti, a Apelacioni sud je početkom decembra kaznu umanjio na šest meseci.

 

***

Komentar

***

 

Pošto moji sugrađani 1989., 1990., 1991., nisu shvatili šta znači inercija 700 godišnje despotske matrice vladanja u kojoj smo slučajno živeli - i nisu iskoristili jedinstvenu priliku - da se oslobodimo despotskog načina vladanja. Ponovimo još jednom:

*

Toma Akvinski je daleke 1265. zaključio da čak ni "Bog ne može da promeni ono što se već dogodilo"; u sadašnjem trenutku možete uticati na buduće događaje ali se iz sadašnjeg trenutka ne može menjati prošlost. Ovakva i slična razmišljanja (o Bogu, vremenu, uzročnosti) biće u sociologiji polazna bifurkaciona tačka za ponašanje ljudi: u zapadnim feudalnim, kasnije kapitalističkim zemljama, monarhijama i republikama, s jedne strane, i starim (i novim, komunističkim, i kobojagi demokratskim) istočnim despotijama, s druge strane. Ono što već u mentalnim kategorijama zapadnog srednjovekovnog čoveka nije bio u stanju da učini čak ni Bog – u istočnjačkim despotijama mogao je (i može) da učini despot (i njegova despotska mašina). Despot može da izobličava stvarnost kako mu se prohte. Može podanike da natera da poraz smatraju pobedom, da rat zovu mirom i tome slično. A tek da nekoga zaposli...dok trepneš!

Zoran Stokić

30.12.2022.

четвртак, 29. децембар 2022.

 

Preminuo Pele

 

Proslavljeni brazilski fudbaler Pele preminuo je u 83. godini života.

 

DĐIZVOR: B92 ČETVRTAK, 29.12.2022. | 10:43 -> 20:05 Foto: Profimedia

 

U bolnici je bio od 29. novembra zbog procene hemioterapije koju prima od septembra 2021. godine, kada je utvrđeno da ima tumor debelog creva.

Ubrzo su iz bolnice "Albert Ajnštajn" iz Sao Paola saopštili da bolest napreduje.

U međuvremenu su se pojavili snimci koji su prikazivali Pelea kako se igra sa loptom koji su dali nadu, ali ovu bitku nije mogao da dobije.

Tokom karijere je igrao za Santos i Njujork Kosmos.

Rekorder je Brazila po broju golova. Mrežu je zatresao 77 puta za 92 utakmice i osvojio tri Svetska prvenstva.

 

***

Komentar

***

 

https://www.youtube.com/watch?v=xhPO58K_bVg

Davide Perez – "Subvenite sancti dei"

 

 

 

Peleu - Davide Perez "Subvenite sancti dei"; Subvenite, Sancti Dei, occurrite, Angeli Domini. Suscipientes animam eius. Requiem aeternam dona ei, Domine: et lux perpetua luceat ei. Kyrie eleison. Christe eleison. Performed by: Americantiga Ensemble - Ricardo Bernardes

 

 

Zoran Stokić

29.12.2022.

 

Nesreća kod Pirota Zaječara ili kad nema empatije



Socijalizacija je tokom detinjstva i adolescencije, trebala da razvije društveneu odgovornost budućeg građanina, pojedinca, taj proces je bio povezan sa  rastom empatije, regulacijom emocija i razvojem identiteta. Gde nije bilo socijalizacije, kao u despotskim društvima, gde decu nismo naučili društvenoj odgovornost oni su postali malograđani tj. ceo život ostaju ljudi-deca; njihova empatija teži nuli. Odrasli ljudi imaju samo - ego - poput bebe. Posledica rečenog je da naša političko/ekonomska/kultruna nova srednja klasa ima empatiju koja teži nuli. Najvažnije, njihova empatija, bliska nuli, nije takva samo prema pripadnicima drugih naroda i država (svako može videti izostanak empatije prema narodu u Ukrajini) nego i prema svojim sugrađanima. Nesreća u Pirotu je to pokazala. Gde nema empatije, tu nema ni opšteg dobra, tu nema evolucije društva ka boljitku, već samo involucija. Ako dete ne dostigne nivo razlikovanja između vlastite tačke gledišta i gledišta druge osobe i gledišta (referentne) grupe. “Poštuj pravila da bi izbegao da te drugi osuđuju i ne podnose” za njih je mrtvo slovo na papiru! Oni kroz ceo život neće biti spsobni da poštuju "pravila", prolaziće kroz sociološke "semafore" na kojima je crveno svetlo. Ne da neće biti sposobni, da shvate da u spoljnoj politici na planeti Zemlji postoje "pravila" koja moraš poštovati, pri vođenju politike, nego neće biti sposobni da stanu, kada voze kola, na semaforu gde je crveno svetlo ili gde je pešački prelaz.

 

Zoran Stokić

29.12.2022.

среда, 28. децембар 2022.

 

Sećate li se kako nam je bilo dobro?

 

U završnim momentima 2022, kao novogodišnju čestitku i poklon, zahvalnost na svemu i svojevrstan throwback, EXIT organizacija donosi film koji sve vraća u ona savršena četiri dana jula i pita: Sećate li se kako nam je bilo dobro?

 

IZVOR: B92 SREDA, 28.12.2022. | 12:12 Foto: EXIT Promo

 

Dva minuta videa ne donose sve što se dogodilo na Exitu, ali do zadnjeg frame-a pogađaju onaj osećaj, sećanja i atmosferu koja je strujila kroz sve, od otvaranja kapija do poslednjeg sunčanog jutra na Dance Areni. Preko 200.000 ljudi prošlo je kroz festival čineći ovogodišnje izdanje najposećenijim do sada, a ovu godinu najuspešnijom u Exitovoj istoriji. Tokom 2022. Exitova organizacija donela je šest festivala i preko 20 događaja u devet različitih zemalja, osvojila nagradu za Najbolju inovaciju na Britanskim festivalskim nagradama, i ušla u trku za još tri važne titule na Evropskim festivalskim nagradama.

Pravi je momenat za rewind na euforiju sa kojom će festival ući u još jednu jaku godinu, i lansirati se u EXIT Univerzum. Sa beskompromisnom podrškom izvođača, publike, i fanova festivala koji snažno stoje uz njega preko dvadeset godina, EXIT je više nego ikada spreman da zakorači u 2023. godinu i dočeka ljude u sopstvenom Univerzumu. To posebno mesto imaju već 23 potvrđena muzička gosta, od velikana kao što su Prodigy, Skrillex, Hot Since 82, do nadolazećih zvezda kao što su Indira Paganotto, Keinemusik, Camelphat i Viagra Boys!

 

***

Komentar

***

 

"Sećate li se kako nam je bilo dobro?" Beskonačni egocentrizam u vreme kada nam je, zbog rata  u Ukrajini potrebna max empatija. Svaki pojedinac je po prirodi "političko biće" - kako nam je to pokazao Aristotel  jer niko nije sam sebi dovoljan. Pogotovu danas kada su moći uništenja Planete max. Jer danas  između  - odluke i delovanja - stoji  samo jedan  beskonačno mali trenutak. Kakav Džingis-kan! Kakav Tamerlan! Kakav Hitler! Kakav Staljin! – U  poređenju  s našim  današnjim mogućnostima  uništenja  oni  su bili samo  jadne  šeprtlje! Homo sapijens ne može preživeti ako se ne osloni na empatiju ako - principe pravde - ne zasnuje na empatiji. Moralna osetljivost zahteva svest o tuđoj patnji, i želju da se učini nešto da se ta patnja ublaži. Budućnost je otvorena, mi je stvaramo svojim činjenjem (ili ne činjenjem) – sinhronim povezivanjem i simbiozom!  Saosećanju za druge u fizičkoj, psihičkoj ili ekonomskoj nevolji; osećanje krivice zbog nanošenja štete nekome; osećaj ljutnje na druge koji čine štetu. Umesto egocentrizma danas je više nego ikada potrebna naša pomoć ljudima koji su antagonistički suprotstavljeni po pitanjima moralnog, društvenog i političkog značaja – antagonističkim moralnim protivnicima – da pronađu zajednički jezik.

Zoran Stokić

28.12.2022.

уторак, 27. децембар 2022.

 

Đorđević: Vlast ne brine o golom životu građana, situacija u društvu tragična

 

VESTI Autor:N1 Beograd26. dec 202222:38

 

Profesorka Teorije kulture na Fakultetu političkih nauka (FPN) Jelena Đorđević ocenjuje da je najpogubniji efekat vlasti poslednjih 10 godina - to osećanje da ljudi više ne žele da misle - ne o sebi, već ni o svojoj deci i pored činjenice da im deca odlaze, da ostaju sami... "I za to što ljudi nisu u stanju da se pobune - za goli život", istakla je. Govorila je i o žargonu režima i navela: "Pljuvanje, agresija, prostački rečnik, način na koji se obraćaju međunarodnoj zajednici - to izaziva tako duboki stid i sram... To više nije ono "transfer blama", to je više od toga". Problem je, naglašava, što predsednik države i predsednica Vlade "formiraju tu vrstu žargona i to ostali prate", i ocenjuje da vlast ne pokazuje ni minimum pristojnosti, ni minimum moralnog rasuđivanja... Društvena situacija je, konstatuje, tragična.

Započeo je jedan jako loš i ružan period globalno, ne samo u ovoj zemlji, a što se nas tiče – naš sunovrat se ubrzava i mi stalno svedočimo nemogućnosti da se iz toga izvučemo, rekla je profesorka Đorđević dodajući da je rat u Ukrajini mnogo poremetio odnose. Opet ulazimo u jedan ciklus temeljnih promena sa verovatno jako mnogo žrtava svih mogućih vrsta, ističe.

Smatra da će ova kriza biti jedan dugotrajan proces, ili je to zapravo proces, odnosno kriza koja nije ni prestajala… Padom Berlinskog zida smatrali smo da je Hladni rat prošao, a on je tinjao i dalje – kriza je trajala, samo u drugoj formi, a sada je buknula i mislim da će dugo da traje, kaže. „Već decenijama traje velika globalna moralna, kulturna i socijalna kriza, koju je doneo, između ostalog, neoliberalizam i to će trajati i imaće neke posledice – da li bolje, videćemo“, navela je gošća emisije  N1 Newsnight.

Upitana koje su dominantne emocije koje zapaža u vezi sa aktuelnim događajima (i s ratom u Ukrajini i sa situacijom na severu Kosova) i šta je to što nju dotiče, kaže da je to osećanje bespomoćnosti „i jedno latentno osećanje koje je masovno prisutno, a to je da ništa mi ne možemo učiniti protiv sistema – protiv svih mogućih sistema i svetskog, ekonomskog, i rasporeda moći i ovog našeg koji se zove režim Aleksandara Vučića“. To osećanje bespomoćnosti je bolno, kaže profesorka i dodaje da paralelno s tim ide suprotno osećanje – „osećanje strašnog besa zbog odustva racionalnosti, odsustva pameti, nedostatka vizije i strategije u političkom usmeravanju – i globalnom i lokalnom“. S tim što je ovo što se kod nas događa jedan viši stepen u odnosu na ono što se dešava globalno, konstatuje.

Profesorka Đorđević navodi da je društvena situacija tragična. „Mi smo jedno staro društvo, mi smo društvo pod dejstvom jedne permanentne propagande godinama. Pokušaji da se nešto učini su uvek propali. Propadaju zbog toga što smo mi izgleda ljudi kratkog daha. Drugo, kada se pogleda većina građana – građani vole da budu vođeni i da ne razmišljaju. Ta mogućnost bekstva i potreba za bekstvom od realnosti… Što su situacije teže, ta potreba da se beži od istine je sve veća i veća“, istakla je.

Osvrćući se na akcident u Pirotu i na konstataciju da su najviši predstavnici vlasti došli tek narednog jutra u taj kraj, profesorka je rekla da je mnogo tragičnije to što se time pokazuje da ova vlast ne brine o golom životu građana. „Mi godinama živimo u užasnim uslovima vazduha, to su činjenice. Ispostavlja se da kada o tome počnemo da govorimo – da je to propaganda opozicionih stranaka i nas buntovnih ljudi. Čak vlast to javno kaže – da je to izmišljotina. Kažu da će sve biti u redu kad dunu vetrovi, a mi živimo u jezivo zagađenoj sredini. Nema brige o golom životu. Ljudi više ne brinu o sopstvenom golom životu“, naglasila je.

Kako kaže, građani se bune malo u Boru, malo u Majdanpeku, 100 ljudi izađe u Beogradu… „Sto ljudi u Beogradu za vazduh – to je sramno. Nema koordinacije, kao da su ljudi digli ruke od sebe. Mislim da je najpogubniji efekat vlasti poslednjih 10 godina to osećanje da ljudi više ne žele da misle ne o sebi, već o svojoj deci i pored činjenice da im deca odlaze, da ostaju sami… Ogroman broj ljudi više ne želi da živi u ovoj zemlji, a beži sad i od vazduha… I za to što ljudi nisu u stanju da se pobune – za goli život“, naglasila je profesorka.

Govoreći o kulturi, kaže da uz NVO, neke istraživače i buntovnike, umetnici takođe ostaju verni i uporni i da stvaraju mimo svih pritisaka. Činjenica je, kako kaže, da je taj domen vlast ostavila po strani, „jer kultura i umetnost njih uopšte ne zanima“. „Jer su sve učinili da kultura ima najmanji uticaj na ljude. Ovim rijalitijima, medijskom propagandom, besmislicamama i tabloidima je prikupljena pažnja većine… Umetnost ima sreću da je ostala po strani, i tu neki ljudi koriste priliku da nešto kažu“, dodala je.

Upitana o nasilju u školama i na ulici, kaže da je to sistemski problem i da se nasilje – propagira.

O žargonu vlasti: To više nije transfer blama, to je više od toga

Profesorka teorije kulture govorila je i o načinu obraćanja vlasti.

 „Žargon i jezik naše vlasti, što u skupštini, što kad čujemo predsednika države i predsednicu Vlade i sve one koji nas  predstavljauju – to je nepodnošljiv jezik, to je jezik koji ne može da podnese jedno društvo, nečuven jezik. Jezik bez argumenata u skupštini. Vi nikada niste videli u skupštini da je na argument opozicije ikada odgovoreno argumentom. Pljuvanje, agresija, prostački rečnik, način na koji se obraćaju međunarodnoj zajednici – to izaziva tako duboki stid i sram… To više nije ono „transfer blama“, to je više od toga, to je bukvalno bol u sotmaku… I to je ove godine dostiglo vrhunac“, ocenjuje profesorka Đorđević.

Kaže da se na televizijama „prodaju“ atmosfera mržnje, banalnosti, opsenosti. I šta s tim da uradite, one su u domu većine ljudi – možete nešto (da uradite) ako bi ušla neka druga televizija, ako bi neki drugi jezik ušao, mislim da je to jedini način, dodala je.

Postoji još jedan problem, kaže, a to je što vrhuška, predsednik države i predsednica Vlade „formiraju tu vrstu žargona i to ostali prate“. Ističe da to nije opasno samo po vaspitavanje mladih već i za naš status u svetu, za sve što na političkom planu može da se desi.

Ocenjuje da je režim jako otporan. „Ne pokazuju ni minimum pristojnosti, ni minimum moralnog rasuđivanja i njih „probušiti“ nije lako… A opozicija mora da bude složnija, energičnija i jača i to je nešto što se od nje očekuje. Posle izbora očekivali smo da će se opozicija izboriti bar za Beograd, ali nije“, kaže. Profesorka ipak ocenjuje da opozicija u Srbiji pokazuje dobru organizovanost u Skupštini i da tako treba da nastavi.

„Mada, činjenica je da koliko god oni izlaze sa argumentima i ukazuju na rđave stvari – bar ovog trenutka, uvek će biti izglasani zakoni koje hoće ova vlast. Ali, ipak oni postaju vidljiviji za ove građane, pa postoji nada da će se nešto i dogoditi“, zaključuje.

 

***

Komentar

***

 

Odlična analiza. 33 g lažnog parlamentarizma. Srbija je u rukama kadrova KOMINTERNE to se sada vidi iz aviona, zbog Putinove agresije na Ukarajimu. To su ljudi "opsednuti" misijom spašavanja sveta, "amearika i engleska biće zemlja proleterska". Nova vrsta INKVIZICIJE – mržnja uspešne Zapadne civilizacije; mrziš uspešne. Oni se 33 g bave ratovima gde je NATO gde je Rusija i tsl, za Srbiju tu mesta nema, osim da budemo topovsko meso u tim ratovima. Društvo, privreda, život ono što je najvažnije za nas građane njima je apsolutno nevažno, jer kad si "opsednut" ti nisi u stanju da vidiš stvarnost u tri dimenzije, jer si tu stvarnost redukovao na jednu "pink" dimenziju.

 

Zoran Stokić

27.12.2022.

недеља, 25. децембар 2022.

 

Merry Christmas * Joyeux Noël * Frohe Weihnachten


*


Gottfried Stölzel  Christmas Oratorio  "Ach, dass die Hülfe aus Zion über Israel käme"

https://www.youtube.com/watch?v=XwKlZ8HJeNg&list=OLAK5uy_nzK54glIr5XyT9DdmT9WdBtglG5WOk_-s


*


Carl Heinrich Graun (c.1703 - 1759). Christmas Oratorio

https://www.youtube.com/watch?v=VjcnytXskIM

 

 *


Christof Graupner. Christmas Cantatas (Hermann Max) 2010 

https://www.youtube.com/watch?v=MR9thTIQ1UA

 

 *


Georg Philipp Telemann - "Die Hirten an der Krippe zu Bethlehem"

https://www.youtube.com/watch?v=XQiRRkxT9LU

 

 *


Georg Philipp Telemann - "Siehe ich verkündige euch große Freud"

https://www.youtube.com/watch?v=Um0zC1TT6Uc


*


Georg Philipp Telemann - "Der Herr hat offenbaret"

https://www.youtube.com/watch?v=VAwEBYy9UTQ


*


Arcangelo Corelli: Concerto Grosso in G Minor, Op.6 No. 8, "Christmas Concerto"

https://www.youtube.com/watch?v=vN5_481hImM


*


Marc Antoine Charpentier (1643-1704) : Messe de minuit à 4 voix

https://www.youtube.com/watch?v=hFhoFZ1iRpA


*


Manfredini- Concerto Grosso in C Major Op. 3 no. 12 “Per Il Santissimo Natale”

https://www.youtube.com/watch?v=xK7BLNX680Y


*


Sammartini- Concerto Grosso, Op 5, No. 6 in G Minor "Christmas"

https://www.youtube.com/watch?v=roHgjArJUPE


Zoran Stokić

25.12.2022.

субота, 24. децембар 2022.

 

Sociolog: Nismo se pomerili iz 1991. godine, nacionalizam se sve više učvršćuje

 

VESTI Autor:Beta, VOICE24. dec 202215:15 Izvor: N1/arhiva

 

Sociolog iz Novog Sada Miloš Perović ocenio je da je nacionalizam u društvu u Srbiji "u terminalnoj fazi" i dodao da ne vidi nijednu političku snagu koja ima radikalni otklon od nacionalizma.

„Ovo danas je već, po mom sudu, terminalna faza. Demon nacionalizma se sve jače institucionalno učvršćuje, a ljudi koji se tome protive napuštaju ovu zemlju, nove generacije se odgajaju na mitovima i legendama i situacija postaje sve gora i gora“, rekao je Perović u intervjuu za novosadski portal VOICE.

Po njegovim rečima, i dalje je na vlasti ideologija koja je dovela do ratova devedesetih godina.

„Mi se i dalje nismo pomerili iz 1991. godine, čak je po mnogo čemu i gore. Tada je unutar društva bar postojao veći otpor toj ideologiji nego danas. Danas se taj otpor svodi na potpuno marginalne grupe pojedinaca. Nije problem na ulici, problem je u institucijama, školama, medijima i akademskim krugovima“, ocenio je Perović.

Dodao je da se mladima nameće kroz sistem obrazovanja, a posledice uvođenja veronauke u škole se tek sada vide.

„Mladi se opredeljuju za konzervativizam, jer im je predstavljen kao nešto poželjno. Ono što je posebno zanimljivo jeste da je zemlja tokom prethodne decenije deklarativno bila za evrointegracije, a suštinski je sve radila suprotno tome“, kazao je Perović.

On je rekao da je uloga Crkve postala opasna i ocenio da će sve više rasti.

„Politička vlast još ima vlast nad Crkvom, bez obzira na svu njenu moć, ali se bojim da u budućnosti to više neće biti slučaj, već da će biti kao što se desilo u Crnoj Gori – da će Crkva biti glavni nosilac političke vlasti. To je po mom mišljenju najniži nivo koji društvo može da dostigne“, rekao je Perović.

 

***

Komentra

***

 

Sve je lepo rečeno, osim što ih je častio epitetom "nacionalizam". Nije to nacionalizam, to je podsticanje "psihologije gomile", radi očuvanja statusa qvo – večnog vladanja! Nažalost danas više niko ne čita "Psihlogiju gomile" Le Bona, 1895., premda su nekadašnji čitači  te kapitalne knjige: Ruzvelt, Čerčil, de Gol, itd  - stekli utisak - "kao da" su Musolini, HItler, Staljin, Mao – Le Bonove ideje pretočili u svoje sisteme. "Gomile" su poseban psihološki entitet, nesvodiv na pojedince koji je sačinjavaju - nisu sposobne za rasuđivanje ali su sposobne za akciju! Neka – namerna (plasirane) ideja - će ih "spojiti u gomilu" a gomila ne misli rečima i verbalnim pojmovima, već slikama. A pošto je gomila sugestibilna - dovoljnaje jedna slika da je uplaši i uznemiri, dovoljna je samo jedna kolektivna halicinacija da oživi njene jake strasti pa da usledi poznati fenomeni gomile, kao što je linč. Ovde je posle ubistva Zorana Đinđića u toku "linčovanje Srbije"!

Zoran Stokić

24.12.2022.

петак, 23. децембар 2022.

 

"Njegoš je sanjao o ujedinjenju srpskog naroda"

 

Borba za slobodu je za Njegoša poezija, a bojevi koji su se događali kao nastavak Kosovske bitke, naročito na području Crne Gore, za Njegoša su kao pojući glas lovćenske vile, koji nastavljaju Miloševo delo, poručio je mitropolit crnogorsko primorski Joanikije u manastiru Podmaine u Budvi.

 

IZVOR: TANJUG ČETVRTAK, 22.12.2022. | 10:14 -> 08:02 Foto: Amir Hamzagic/ATAImages

 

U ovom manastiru su juče počele jubilarne Međunarodne Njegoševe večeri poezije, a mitropolit je u svom obraćanju na orkuglom stolu kazao da bi se moglo reći da Njegoševo viđenje istorije ima i teološki karakter, kao i da je sve vreme sanjao o slobodi i o ujedinjenju srpskog naroda.

Rekao je i da Njegoš na biblijskom tragu odnosa prema istoriji, sagledava istoriju srpskog naroda.

"On tragediju svog naroda sagledava u okviru jedne šire tragedije, ali koliko god on tone u srpske nesreće, ipak već na samom početku Gorskog vijenca, naznačuje i optimizam borbe za slobodu", rekao je mtropolit Joanikije.

Dodao je da to nije samo borba za slobodu u građanskom smislu, već borba koja ima dublje korijene i veći smisao, koreni se u metafizičkoj borbi koja je započeta na nebu i pričasna je toj borbi za smisao života, a time i za smisao istorije.

Mitropolit je kazao da Njegoš svu istoriju sažima u tom pogledu borbe za slobodu, u njoj vidi i poetski i religiozni i istorijski smisao.

"Da bi se mnogo šire moglo govoriti na ovu temu, jer Njegoševo poimanje istorije nije izrečeno samo u Gorskom vijencu, nego i u Šćepanu malom i u njegovim pismima, koja nisu još dovoljno izučena", kazao je mitropolit.

On koji je sve vreme sanjao o slobodi i o ujedinjenju srpskog naroda, o tome mnogo govorio, nadahnut onom starom slavom iz doba Nemanjića, u kojoj centralno mesto zauzima car Dušan, koga najviše veliča i hvali, a posle njega Miloš i Lazar.

Sanjao je da mu svetli kruna Lazareva i da je u blizini Miloša koji nad senima vlada, kao što je i bilo, kazao je, izmedju ostalog, miitropolit crnogorsko-primorski Joanikije, objavila je na svom portalu Mitropolija crnogorsko-primorska.

 

***

Komentar

***

 

Od kako je Kopernik izbacio zemlju iz stanja homocentične harmonije, stabilnosti, sigurnosti u beskonačna prostranstva kosmološkog haosa ljudi su postali svesni da - živeti - znači stalno donositi isprave odluke i rešavati probleme - u nama je - u našoj sposobnostima zaključivanja - naš orjentir. "Samo da ovaj opstane" uzviknuo je čak i Bog pri stvaranju sveta! Čak i tamo gde je nauka dokazala da postoji stabilnost, ništa nije bogom dano, sve je izloženo na milost i nemilost "okolnosti", čak i tamo gde u nekom vremenskom razdoblju postoji stabilnost vrlo brzo će se pojaviti nestabilnost, bifurkacija, vrtlog, haos. Ali ta neravnoteža - konflikti - su pokretači našeg opstanka - pod uslovom da nam - kulturna matrica - omogućuje da naučimo da prevazilazimo nesklad; da postanemo sposobni da uspostavljamo novu stablnost (ravnotežu) u datim okolnostima. Život jevreskog naroda je potvrda ovoga što govorimo. Hiljadama godina su prolazili kroz brojne golgote ali su preživeli. Kako? Ne tako što su energiju trošili na kalimerisanje ili metafizičku ideju končanog rešenja (granica) u kojima će živeti; ne tako što su ostali zarobljeni u pojmovima i kategorijama srednjeg veka - već tako što su neprestalno učili, razvijali svoje operacionane sposobnosti, metode zaključivanja, uvećavali svoja znanja, pomagali jedni druge, socijalizoval se u  civilizaciskom ključu, stalno bili na visini vremena, iako su živeli u svim državama sveta.

Zoran Stokić

23.12.2022.

четвртак, 22. децембар 2022.

 

Osnovci i srednjoškolci se takmiče u astrofotografiji: Uslikaj noćno nebo

 

SCITECH Autor:N1 Beograd22. dec 202218:25 Izvor: Vladimir Kržalić

 

Prvo takmičenje u astrofotografiji za učenike osnovnih i srednjih škola, počelo je okupljanjem više od 1.400 učenika i 200 nastavnika iz cele Srbije na stručnoj obuci koju je održao Vladimir Kržalić, poznati astro fotograf. To je, kako je saopštio organizator - prva faza takmičenja, koja prethodi proglašenju pobedničkih timova u februaru 2023.

„Želimo da približimo đacima astronomiju i naučna istraživanja, sa ciljem produbljivanja kritičkog razmišljanja i otvaranja zajednice ka digitalnom svetu. Astronomija je fundamentalna nauka koja je vodeća u primeni veštačke inteligencije i mašinskog učenja u naučnim istraživanjima, koja su bazirana na vrhunskoj tehnologiji i obradi velikih podataka u potrazi za odgovorima na granici ljudskog saznanja“, kaže dr Marina Pavlović, naučnica na Matematičom institutu SANU, jedna od organizatorki takmičenja.

Podsticanje obrazovanja baš u ovim oblastima prepoznao je istraživačko razvojni centar United Cloud koji se pridružio projektu da doprinese razvoju mladih kroz primenjenu nauku, i prenese praktična znanja koja se primenjuju u razvoju njihovih proizvoda.

„Sa prijavljenih 400 timova iz cele Srbije, izuzetno smo zadovoljni interesovanjem koje je takmičenje izazvalo. Glavni moto takmičenja u astrofotografiji mobilnim uređajem jeste da svako može da se bavi astronomskim snimanjem neba, bez vrhunske tehnologije, uz odgovarajuće znanje i obuku, i jedva čekamo da vidimo prve rezultate“, kaže dr Dragana Ilić, profesorka na Matematičkom fakultetu Univerziteta u Beogradu, koji je deo nacionalnog komiteta za obrazovanje iz astronomije pri Međunarodnoj astronomskoj uniji, glavnog organizatora takmičenja.

Profesorka Ilić navodi  da su organizatori posebno zahvalni istraživačko razvojnom centru United Cloud koji se pridružio u realizaciji takmičenja „kao neko ko prepoznaje značaj edukacije mladih sa ciljem promovisanja nauke i osnaživanja kulutre udruživanja”.

Astrofotografija je fotografisanje noćnog neba i nebeskih tela kao što su planete, zvezde, magline i galaksije. Ovo takmičenje je posebno jer ne zahteva specijalnu opremu, već je isključivo za astrofotografije napravljene pomoću mobilnog telefona ili tableta.

Nakon obuke, učenici će sa svojim profesorima raditi na izradi fotografija, dok će finalisti biti objavljeni u februaru 2023.

Pokrovitelji takmičenja su: Društvo Astronoma Srbije, Univerzitet u Beogradu – Matematički fakultet, Astronomska Opservatorija Beograd, Matematički institut Srpske Akademije Nauka i Umetnosti, i United Cloud, partner iz privatnog sektora.

 

 

***

Komentar

***

 

 

Bilo je krajnje vreme. Čitajući komentare, na vesti iz astronomije/kosmotehnike - primećujem da su naša deca počela da usvajaju sadržaje ezoterije, i način zaključivanja, ni manje ni više nego Hitlerovih perjanica Herbigera i &. Austrijski inženjer Horbiger 1894., stvorio je Velteislehre („Svetsku teoriju leda“) tj. Glacijalnu kosmogoniju; led je bio osnovna supstanca svih kosmičkih procesa, a ledeni meseci, ledene planete i „globalni etar“ (takođe sačinjen od leda) odredili su čitav razvoj vasione. Do te teorije autor je došao "vizijom" koja mu je ukazala „da je Njutn pogrešio i da gravitaciono privlačenje Sunca prestaje da postoji na tri puta većoj udaljenosti od Neptuna“ i tsl. Astonomi su odmah ocenili Velteislehre kao ezoteriju. Ali autor se nije predavao, sačekao je bolja vremena. Posle I svetskog rata Herbiger  se obratio široj javnosti; smatrao je da ako „mase“ prihvate njegove ideje, onda bi mogle da izvrše dovoljan pritisak na akademski establišment da nateraju njegove ideje u mejnstrim. Nije se štedelo truda u popularizaciji ideja: osnivala su se „kosmotehnička“ društva, koja su držala javna predavanja koja su privlačila široku publiku, postojali su kosmički ledeni filmovi i radio programi, pa čak i kosmički ledeni časopisi i romani. Hitler je bio oduševljen, savez je sklopljen. "Arijevska nauka" protiv Ajštajnove jevrejske zavere. Kada su Herbigeru pokazivali fotografije tj. dokaze da je Mlečni put sastavljen od miliona zvezda, on je odgovorio da su slike lažirali "reakcionarni" astronomi. A kada su u njegovoj "teoriji" pokazane logičko/matematičke anomalije on bi kazao: "„proračun može samo da vas odvede na krivi put".

Zoran Stokić

22.12.2022.

уторак, 20. децембар 2022.

 

Preti li nam najezda robota – hoće li nam kompjuteri „ukrasti“ umetnost

 

SCITECH Autor:N1 Beograd20. dec 202213:15

 

 Pogeldati  video:

 

https://rs.n1info.com/scitech/preti-li-nam-najezda-robota-hoce-li-nam-kompjuteri-ukrasti-umetnost/


Veštačka inteligencija, fotografijaIzvor: A.I. generated work

Ceo svet je bio iznenađen odlukom žirija likovne kolonije u Koloradu, da prvu nagradu dodeli slici koja je nastala putem veštačke inteligencije. Rad "umetnika" Džejsona Alena nastao je zahvaljujući sistemu veštačke inteligencije Midjourney, koji na temelju onog što mu se napiše, sam stvara digitalne slike. Iako članovi žirija na početku nisu znali da se radi o delu nastalom tim putem, smatrali su da je slika divna i ostali su pri svojoj odluci. To je pokrenulo brojne rasprave - da li je umetnost ugrožena, a slične brige more i arhitekte, pisce, pa čak i novinare, jer se sistemi veštačke inteligencije već neko vreme koriste i u tim profesijama. Mogu li pametni softveri da stvaraju umetnička dela? Ubija li se time kreativnost i da li je strah od veštačke inteligencije opravdan?

Slikar Nikola Božović pojašnjava da se rad veštačke inteligencije prepoznaje po specifičnoj vrsti bajkovitosti i sklonosti ka kiču. Dodaje da veštačka inteligencija vuče impresiju i znanje sa interneta i smatra da je onaj koji izdaje zadatak kompjuteru „glavni“, odnosno, „vi ste i dalje kreativni, vi ste dali zadatak, kompjuter samo ima oruđe“.

„Nije ni Mikelanđelo radio sve svoje skulpture“, navodi kao argument u odbranu teze da je ideja dovoljna da bi neko bio umetnik, a da izvođenje nije od presudnog značaja.

Član Srpskog društva veštačke inteligencije Dejan Džunja opisuje u Novom danu na TV N1 kako funkcionišu sistemi veštačke inteligencije.

„To su ‘text to image’ modeli – matematički modeli. Potrebna je arhitektura, podaci i infrastruktura kako bi se ti podaci isprocesuirali“, ukazuje.

Dodaje da model uzima slike stvarnih autora sa interneta i da tu sad dolazi do pitanja autorskih prava.

Slikar Božović i tu ima argument da i „čovek u procesu stvaranja krade i pozajmljuje od prethodnika“.

„Ali ta tzv. veštačka inteligencije pre nego nam zauzme kreativno polje, zauzima nam to izvođačko polje, tako da više zauzima prostor majstorima. Veštačka inteligencija ne bi zamenila Mikelanđela pri gradnji Sikstinske kapele, već majstore koji su radili na njoj“, smatra on.

Dodaje i da će ona verovatno zauzeti to polje magije ili mističnosti.

No, Božović misli da će visoka umetnost zadržati svoj elitistički status, i da će pomama za „veštačkim“ umetničkim delima vremenom proći.

„Ono što će stvarno biti revolucija je da će softver sam poželeti da kreira, da oseća. Tada ćemo svi biti ugroženi, ali ne znam da li je to moguće“, kaže slikar.

Džunja dodaje da ne vidi da je to moguće u nekoj bliskoj budućnosti i navodi da je to priča za neku budućnost, jer zakon ne može tako brzo da prati tehnologiju.

Božović ukazuje da će ljudi uvek imati potrebu da stvaraju i poseduju nešto što drugi nema.

„Vi kad kupujete sliku Van Goga ne kupujete samo taj rezultat njegovog rada, već i celu njegovu životnu priču. Ljudski životi su interesantni sami po sebi da roboti još to ne mogu da ugroze“, smatra on.

Upitani koje su profesije još ugrožene, Džunja kaže da sam softver nije savršen, jer „ponekad izbacuje netačne odgovore jako pouzdano“, pošto uči od interneta, dok Božović upozorava da će arhitektura biti u većem problemu, ali i navodi da se generalno smanjuje broj ljudskih delatnosti.

Džunja smatra da je prirodno da će neke delatnosti nestati, dosta stvari će biti automatizovano, te ćemo umesto sat vremena na neke stvari trošiti minut, tako da će nam ostati vreme za inovacije.

On ne veruje u skorije dramatične promene, ili neku „invaziju robota“.

 

***

Komentar

***

 

Za sada još niko nije uspeo da dekodira "tajnu stvaranja" u umetnosti,..., nauci; pa se to uskoro neće desiti - ta "krađa". Kao primer nudim: opera Jommelli "Armida abbandonata" prvi put je izvedena u Teatru San Carlo u Napulju 30.05. 1770. U publici je bio mladi Mocart. Delo je opisao kao "lepo, ali previše ozbiljno i staromodno za pozorište". Ali u svojoj operi Lucio Silla, 1772. K. 135: Act II, scena 11, "In un Istante" "Parto, m'affretto" (Giunia), Jommelli-jeva arije u novom "obliku". Mocartov stil stvaranja „popravljanja tuđih arija”. Jommelli Armida abbandonata: Act II, scena 12, "Miser'Armida""Odio, furor, dispetto" (Armida). Svako treba ovo da presluša. Ali iako čujemo/"vidimo" da je Mocart kao"kalup" za svoju ariju koristio Jommelli-jevu - to nam ništa ne pomaže - da napravimo mašinski program "kako je on to uradio" – arija deluje kao najlepši brušeni brilijant.

Mocart:

https://www.youtube.com/watch?v=0RXbgnM_TQU


Jameli:

 https://www.youtube.com/watch?v=88tiuRIIw4A 


 

*

 

@Ivana Homocentizam. "Homo sapijens, kao uostalom bilo koja životinjska vrsta, bakretije i virusi -  svi zajedno, nismo, ništa drugo, do - mašine (roboti) za preživljavanje – gena; čini se - "kao da" – je njihovo očuvanje konačni smisao našeg postojanja. Geni pomoću "daljinske kontrole" upravljaju, već oko 4 milijardi godina sa - nama - brojnim - boljim i lošijim – robotima (genskim robotima).  Ne znamo tačno koliko vrsta tih robota sada postoji (ni koliko ih je bilo u prošlosti); samo znamo da je to veoma veliki  broj. Po spoljnom izgedu i unutrašnjim organima – izgledamo veoma različito; ali smo po načinu funkcionisanja (od virusa pa sve do Homo sapijensa) veoma slična hemiska fabrika – molekula zvanih DNK. Homo sapijens ima "bag", veliki bag! Kod čovjeka postoje dve različite vrste agresije. Prva - benigna -  koju delimo sa životinjama, filogenetski je programiran impuls za napad (ili beg) kada su jedinki ugroženi vitalni životni interesi; ona je nužna za opstanak jedinke i vrste, nestaje kada i njen uzrok. Druga vrsta je - maligna – okrutna, destruktivna, karakteriše Homo sapijens, nije filogenetski programirana  i nije biološki ili psihološki fenomen već sociološki. Ideologije od čoveka mogu da naprave đavola, a kad đavo umisli da spasava svet (planetu Zemlju) eto belaja. Bilo ih je mnogo, na primer, Hitler, Staljin , Mao a sada Putler.

 

Zoran Stokić

20.12.2022.

недеља, 18. децембар 2022.

 

Student rešio problem koji je mučio naučnike od 5. veka pre nove ere

 

Student sa Kembridža uspeo je da dešifruje pravilo koje muči naučnike vekovima.

 

IZVOR: DNEVNIK.HR SUBOTA, 17.12.2022. | 09:54 -> 17:49 Foto: Profimedia, Saji Maramon

 

Gramatički problem na drevnom indijskom jeziku koji muči naučnike od 5. veka pre nove ere rešio je student Univerziteta Kembridž i mogao bi da "utiče revoluciono na proučavanje sanskrita", najavio je njegov profesor.

Indijski doktorant Riši Rajpopat (27) dekodirao je pravilo koje je učio Panini, majstor drevnog sanskritskog jezika koji je živeo pre oko dve i po hiljade godina. Procenjuje se da samo oko 25.000 ljudi od više od milijardu stanovnika govori sanskrit u Indiji, saopštio je Univerzitet Kembridž.

Paninijeva gramatika, oslanjala se na sistem koji je funkcionisao kao algoritam za pretvaranje korena i sufiksa reči u gramatički ispravne reči i rečenice. Međutim, dva ili više Paninijevih pravila se često primenjuju istovremeno, što dovodi do sukobljenih pravila.

Panini je podučavao "pravilo metra" koje naučnici tradicionalno tumače na sledeći način: "u slučaju sukoba između dva pravila jednake snage, pobeđuje pravilo koje dolazi kasnije u redosledu gramatike".

Međutim, to je često dovodilo do gramatički netačnih rezultata.

Mladi doktorant Rajpopat je odbacio tradicionalno tumačenje metapravila. Umesto toga, on je tvrdio da Panini misli da između pravila koja se primenjuju na levu i desnu stranu reči, Panini je želeo da izaberemo pravilo koje se primenjuje na desnoj strani.

Koristeći ovu interpretaciju, Rajpopat je otkrio da je Paninijeva "jezička mašina" proizvela gramatički ispravne reči bez gotovo nikakvih izuzetaka. Rajpopat je rekao da je imao "trenutak eureke" nakon što mu je njegov supervizor na Kembridžu, profesor sanskrita Vinćenco Vergijani, savetovao: "Ako je rešenje komplikovano, verovatno grešite."

Rekao je: Imao sam trenutak eureke u Kembridžu. Posle devet meseci pokušaja da rešim ovaj problem, bio sam skoro spreman da odustanem, zaglavio sam. Odložio sam svoje knjige na mesec dana i samo uživao u letu, plivajući, vozeći bicikl, kuvajući, moleći se i meditirajući.

Zatim sam se nevoljko vratio poslu i za nekoliko minuta, dok sam okretao stranice, ti obrasci su počeli da se pojavljuju i sve je počelo da ima smisla. Bilo je još mnogo posla, ali sam rešio većinu zagonetke. Tokom narednih nekoliko nedelja bio sam toliko uzbuđen da nisam mogao da spavam i provodio sam sate u biblioteci, uključujući i usred noći, da proverim šta sam pronašao i rešim povezane probleme.

Taj rad je trajao još dve i po godine. Nadam se da će ovo otkriće uliti samopouzdanje, ponos i nadu studentima u Indiji da i oni mogu postići velike stvari, dodao je on. On se nada da će sada biti moguće uneti principe Paninijeve gramatike u kompjutere.

Profesor Vergiani je rekao: "Moj učenik Riši je to rešio - pronašao je izuzetno elegantno rešenje za problem koji je zbunjivao naučnike vekovima. Ovo otkriće će revolucionisati proučavanje sanskrita u vreme kada je interesovanje za jezik u porastu."

 

***

Komentar

***

 

 

"Jezik" i"matematika" su neodvojivo povezani. Zato preporučujem – knjigu  Imre Lakatos "Proofs and Refutations" iz 1976. ("Dokazi i pobijanja" - logika matematičkog otkrića) štivo za sve one koji se zanimaju za kreatinve procese, metodologiju, filozofiju i istoriju matematike. Veći deo knjige je u obliku diskusije između profesora i studenata. Oni predlažu različita rešenja za neke matematičke probleme i istražuju prednosti i mane ovih rešenja. Njihova diskusija; koja odražava određena stvarna dešavanja u istoriji matematike; pokreće neke filozofske probleme i neke probleme o prirodi matematičkog otkrića ili kreativnosti. U tom izmišljenom dijalogu smeštenim na času matematike, na primer, studenti pokušavaju da dokažu formulu za Ojlerovu karakteristiku u algebarskoj topologiji, koja je teorema o svojstvima poliedara.


*

(komentarza one koji misle da "jezik" i "matematika"  nemaju najmanji zajednički sadržalac)


@XYZ Jezik je dinamički sistem, matametička struktura, mogli ste to, na pr, da naučite od Sosira, Levi-Strosa, Kasirera i &. Od kad postoji Homo sapijens postoji muzika/ples postoje obredi i radnje, jezik, umetnost, tehnike - krećući se na tom tragu antički grci su pod pojmom "matematika" smatrali nešto najopštije; mathēma - što znači „ono što se uči“, „ono što se saznaje“, otuda i „proučavanje“ i „nauka“; pridev je "mathematikos", što znači „povezan sa učenjem“ ili „studiozan“, a tek malo kasnije „koji se tiče matematičkih nauka" u množini jer se u te nauke ubrajalo: aritmetika, geometrija, astronomija i muzika. Sve kao da je "prožeto matematikom". Matematika, gramatika, logika kao "oruđe" kao alat -  predispozicija - kojom se služimo da bi se bavili preživljavanjem pomoću empirije. Matematika nisu samo brojevi to su - apstraktne ideje - koje mogu oblikovati ljudski um. U početku, ti izrazi su nosili kvalitativni, a ne kvantitativni karakter. Ako se vratimo stotinama hiljada godina unazad naćićemo naše dalek pretke koji su se zapravo bavili "matematikom" (iako toga nisu bili svesni kao mi danas). Da bi se u pećinama mogle crtati  slike lova, naš je predak savladao "reprezetnaciju" prostornih oblika u dvodimenzionom prostoru. Da bi prikupljao hranu počeo je razvijati koncept "brojanja" "zarezivanja", pa preko topologije, simetrije,..., tek kasnije su prve civilizacije razvile - broj - da bi pomogli razvoj poljoprivrede pomoću preve nauke astronomije.


Zoran Stokić

18.12.2022.

субота, 17. децембар 2022.

 

Izašao je trejler za film "Barbie" o najpopularnijoj lutki na svetu VIDEO

 

 

Izašao je prvi trejler za dugoočekivani film "Barbie" redateljke Grete Gervig, a u dva sata od objavljivanja pogledalo ga je gotovo pola miliona ljudi.

 

IZVOR: INDEX.HR SUBOTA, 17.12.2022. | 20:24 -> 08:20 Foto: Profimedia

 

Pogledati video u:

https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&yyyy=2022&mm=12&dd=17&nav_id=2260372

 

Zasad se malo zna o radnji filma u kojem glume Margo Robi kao kultna Matelova lutka i Rajan Gosling kao njen dečko Ken, iako je već objavljeno nekoliko zvaničnih fotografija glumačke postave, kao i fotografija Robi i Goslinga snimljena na setu.

Glumac Simu Liu, koji je takođe član glumačke ekipe u filmu, rekao je kako je njegov agent rekao da je scenario koji su napisali Gervig i Noa Baumbah jedan od najboljih koje je ikada pročitao.

"Doslovno je ovo rekao: 'Ako bih mogao da stavim svoju karijeru na bilo koji scenario, onda je to onaj za 'Barbie'. Stvarno mislim da bih to trebalo da učinim'", rekao je Liu i dodao da je film "divlji" i "neverovatno jedinstven".

"Voleo bih da mogu da vam pokažem šta radimo iz dana u dan jer je to ludo", rekao je

 

***

Komentar

***

 

Parafraza – 'Osvit čoveka' – iz kultnog filma Stanley Kubrick (Arthur C. Clarke) "2001: A Space Odyssey". Ko ga pogleda začudiće se da je to bilo moguće snimiti 1968., sjajna muzika i sjajni specijalni efekti. U delu 'Osvit čoveka' čujemo "Atmosphèresom" Györgyja Ligetija uz crnu sliku, dalje se sva pojavljivanja monolita prate Kyrieom iz Ligetisovog Reqiuema i tsl...Sunce izlazi uz uvodne taktove "Tako je govorio Zarathustra" Richarda Straussa. Ali za ovu parodiju bolje da su uzeli

muziku iz "Les contes d'Hoffmann" ("Hofmanove priče") Jacques Offenbach 1881. Hofmanova prva ljubav je Olimpija - automat - koji je stvorio naučnik Spalanzani. Hofman se zaljubljuje u nju, ne znajući da je Olimpija mehanička lutka. Trebali su uzeti ariju "Pesma lutke" - "Les oiseauk dans la charmille"!

 

https://www.youtube.com/watch?v=ypEaGQb6dJk

2001: A Space Odyssey - The Dawn of Man

 

https://www.youtube.com/watch?v=3dlGDNoliH0

AVA Opera - The Doll's Song from "Tales of Hoffmann"

 

Zoran Stokić

17.12.2022.

 

Grandiozno filharmonijsko veče sa Gabrijelom Felcom

 

KULTURA Autor:N1 Beograd16. dec 202217:21Izvor: Marko Đoković

 

Šef-dirigent Gabrijel Felc izvešće večeras sa Beogradskom filharmonijom grandiozno simfonijsko veče, na Kolarcu, od 20 časova, saopšteno je iz te kuće. Na programu je Bruknerovo remek-delo, gigantska Sedma simfonija i Šumanova Četvrta.

“Na dobrom putu” kako glasi slogan koncertne sezone Beogradske filharmonije na Kolarcu, orkestar “stiže” do Lajpciga, grada koji je simbol muzičke kulture i svetle tradicije velikih imena kao što su Vagner, Brukner, Šuman i drugi. Filharmonijska publika će imati prilike da čuje dve simfonije koje su premijerno izvedene u ovom gradu ali su izazvale sasvim suprotne reakcije. Prva verzija Šumanove simfonije br. 4 naišla je na toliko loš prijem da ju je autor komponovao po drugi put, dok je Brukner uz Simfoniju br. 7 napokon doživeo ogroman uspeh koji je preokrunuo njegovu, do tad, gotovo tragično sudbinu.

“Na koncertu u petak izvodimo dva simfonijska dela koja predstavljaju sasvim različite ali veoma jake kompozitorske težnje. Šuman je želeo da se kroz simfonijsku formu izdigne ali i oslobodi kompleksa Betovena, njegovog velikog prethodnika. A Brukner je bio doveden do očajanja zbog izolacije u kojoj je živeo kako privatno tako i profesionalno. Međutim, genijalan napor koji je neprestano ulagao, napokon je dobio smisao u Sedmoj simfoniji kroz koju vidimo ogromnu, veoma emotivnu i dirljivu veru u sopstveni talenat. Ovo gigantsko delo govori o sudbinskom putu sa dna do vrha, postavši remek-delo koje je Brukneru donelo međunarodnu slavu”, kaže šef-dirigent Gabrijel Felc.

Sedamdeset minuta visoko emotivne Bruknerove muzike biće čisto uživanje za publiku ali i posebno iskustvo za filharmoničare. Obožavano simfonijsko delo, koje prema Felcovim rečima predstavlja sam DNK orkestarske muzike zastupljene na repertoaru svakog vrhunskog orkestra, jedno je i od omiljenih u Beogradskoj filharmoniji, navedeno je iz te kuće.

 

 

***

Komentar

***

 

 

 

Slušao sam uživo izvođenje te Bruknerove simfonije pod dirigentskom palicom Lovre fon Matačića, tešto da od toga može bolje. Danas malo ko zna, da je on bio dobitnik  Bruknerove medalje Međunarodnog Bruknerovog društva u Lincu, kao jedan od 12-ice najvećih tumača Bruknerove muzike u svetu, Bruknerovog prstena Bečkih simfoničara, Janačekove i Smetanine medalje, medalje „Hans fon Bilov” Berlinske filharmonije...Uzgred mit o Mocartu, Betovenu se nastvalja. Kao i Mocart tako i Betoven su najmanje orginalni, od poznatih kompozitora. Danas na netu, se može čuti ono što ne izvode u etabliranim dvoranama (čuvati mitova), na primer, kalup - šablon – za Beovenovu pastorlanu simfoniju (1807.) - Justin Heinrich Knecht "Pastoral Symphony, 'Portrait musical de la nature'" 1783. Ili na primer, "Symphony in C major 'Jena'" koja se do skora pripisivala Betovenu a koju je ustvari komponovao Friedrich Witt1790. Sinfoničari koje su romantičari hteli da "nadmaše" (danas  se spominje samo Betoven) bili su ondašnje istinske ikone muzike: Pavel Wranitzky, Mihajla Haydna, Vanhal, Giuseppe Demachi, Johann Schulz, Dietersdorf, Giovanni Cambini, Bokerini, Humel, Jan Ladislav Dussek, J. M. Kraus, Étienne Nicolas Méhul, Muzio Clementi, Antonio Cartellieri...

 

Zoran Stokić

17.12.2022.