Hipatija
Aleksandriska
Tema za
neki budući roman: Hipatija Aleksandriska (350 – 415 g. n. ere) prva žena
naučnik - napisala: "Astronomski Kanon"
kao i Komentare na –
"Diofantovu Aritmetiku" i "Apolonijeve Konusne Preseke".
Bavila se i filozofijom neoplatonizma, zagovarala ideje tolerancije i razuma.
Njena lepota, inteligencija i mudrost učinili su da je bila obožavana u celom
gradu, miljenica prefekta Aleksandrije
Oresta..."Paganka" Hipatija izavala je zavist popa Kirila koji se
uplašio da će njen ugled i talenat dovesti do opasnog prestiža paganizma nad
hrišćanstvom u Aleksandriji. Godine 415. godine hrišćanska gomila predvođena
Kirilovom gardom (parabalanima) izvukla je Hipatiju iz njenih
kočija, odvukla je u crkvu Kesareum, svukla golu i mučki zaklala služeći se
krhotinama keramike. Ostaci tela su zatim spaljeni van grada na mestu zvanom
Kinaron. Ovaj svirepi čin je dugo ostao u svesti građana Aleksandrije. Kiril je uspeo da izbegne svaku odgovornost,
čak je kasnije proglašen i za sveca.
************
Što
se tiče Aleksandriske biblioteke osnovana je u 3 veku p.n.e posedovala je preko
700 000 papirusnih svitaka; čuvala je znanja iz medicine, biologije, fizike,
matematike, astronomije, filologije, istorije... mnogi svici su bili pisani
gotovo na svim tada poznatim jezicima (grčki, latinski, hebrejski, persiski,
arapski, jezicima Indije, jezici naroda Mespotamije....). Kulturni genocid
počinjen je dva puta: Namerno su je spalili hrišćanski Patrijarh Teofi 391. a
ono što je od biblioteke preostalo dokusurio je (svojim paljenjem) muslimaski
Kalif Omer 642. Godine 47. p. n. e. u vreme rimskog građanskog rata, Egipat se
umešao u sukob između Julija Cezara i Rimskog senata; tom prilikom Cezar je pri
paljenju egipatskih brodova izazvao slučajno paljenje dela bibioteke; Marko
Antonije je zato kasnije poklonio bibioteci 200 000 svitaka...
Нема коментара:
Постави коментар