понедељак, 27. јануар 2020.


Dr A. Kostić - Digitalno restauriran "Ljubavni slučaj ili tragedija službenice PTT"




Izvor: Jugoslovenska kinoteka

Digitalno restaurirana verzija filma "Ljubavni slučaj ili tragedija službenice PTT" Dušana Makavejeva premijerno je prikazana u Jugoslovenskoj kinoteci, u okviru projekta "Vip Kinoteka".

Ovom projekcijom, u subotu uveče, na simboličan način obeležena je i godišnjica smrti reditelja u sali koja po njemu nosi naziv "Makavejev".

"Ljubavni slučaj ili tragedija službenice PTT" iz 1967. je drugi po redu dugometražni film Dušana Makavejeva. Ovaj film , snimljen u produkciji Avala filma predstavlja jedno od najreprezentativnijih ostvarenja crnog talasa, reditelja koji je ostavio za sobom vrhunski doprinos kako u domaćoj, tako i u svetskoj kinematografiji.

Glavne uloge u filmu odigrali su Eva Ras i Slobodan Aligrudić, a kroz njihov odnos u filmu Makavejev uspeva da indirektno kritikuje čitavo društvo, koje samo naizgled izgleda zdravo.

Premijeri digitalno restaurirane verzije jednog od najboljih ostvarenja crnog talasa prethodio je razgovor posvećen stvaralaštvu Dušana Makavejeva, pokazujući da umetnici nastavljaju da žive kroz svoja dela, a događaj je protekao u prisustvu velikog broja zvanica, prijatelja i nekadašnjih Makavejevih saradnika.

"Ljubavni slučaj ili tragedija službenice PTT" je 14. digitalno restaurirani film u okviru projekta "Vip Kinoteka", koji je nastao u saradnji kompanije Vip mobile i Jugoslovenske kinoteke, sa ciljem da sačuva i zaštiti ostvarenja koja su obeležila srpsku kinematografiju, a proglašena su za nacionalno kulturno dobro od velikog značaja.

Beogradska publika će imati priliku da pogleda ovo ostvarenje u najboljem kvalitetu slike i tona na besplatnim projekcijama 14. februara u dva termina, u 18 sati i 20.30 sati. Svi zainteresovani ulaznice će moći da preuzmu na blagajni Kinoteke u Uzun Mirkovoj 1. Broj mesta je ograničen, a maksimalan broj ulaznica koji može da se preuzme je dve po osobi.



 ***
Neobjavljeni komentar



Film je igrano-dokumentarni; u dokumentarnom delu (delovima) glavnu ulogu igra prvi srpski seksolog, prof. dr. Aleksandar Kostić (otac Vokija Kostića), koji (glumeći samog sebe) govori o seksualnosti. Ali bilo bi dobro da nešto naučimo na sopstvenim greškama. Prva velika čiska na BEOGRADSKOM UNIVERZITETU je bila kada je redovni prof. dr. Aleksandar Kostić, nejgova supruga i drugi uvaženi redovni profesori sa medicinskog fakuleta u Beogradu bili OTPUŠTENI 1952. god; bili su suviše građanski vaspitani i trn u oku dogmatama-komunistima; čisku realzovala Milka Minić. To je kao kada u košnici "uništite matice" polako izgubite i košnicu i med.... 

*

Ne samo da je u ravni politike sve obesmišljno. Dogodilo se neuporedivo više od toga. Sad već oko 15 god imamo IMITACIJU kulture, obrazovanja,..., jer je ovde sve postalo "politika" – DRUŠTVO je svedeno na samo JEDNU DINEMZIJU (duboka država priznaje samo njen "patriotizam" po obrascu vladike Nikolaja Velimirovića i Miloševićevih ratova i ratnih ciljeva - svako ko misli drugačije je "neprijatelj" i oduzeta mu je mogućnost da bude u javnosti - bilo gde!). Život nije moguće prevati, uspešna društva (bez kojih nema uspešne države) je premreženo takoreći BESKONAČNIM BROJEM DIMENZIJA (mišljenja).




***
Dodak
 ko uopšte bilo šta zna danas o prof dr Aleksandru Kostiću?



Aleksandar Đ. Kostić (1893-1983) je bio jedan od osnivača, prvih profesora i dekan (1936-1939) Medicinskog fakulteta u Beogradu i osnivač Instituta za histologiju i embriologiju. Osim Medicinskog, bio je osnivač i Veterinarskog (1938) i Farmaceutskog fakulteta (1939). Bio je u braku sa Smiljom Kostić-Joksić, profesorkom pedijatrije i dobili su sina Vojislava Kostića, poznatog kompozitora. 

Uprkos tome što je u tri mandata biran za dekana, dva puta je izbacivan sa fakulteta. Prvi put 1941. zbog odbijanja saradnje sa okupatorskim vlastima, a drugi (i konačni) put 1952. od strane tadašnje komunističke uprave na fakultetu, otpuštena je i prof dr  pedijatar Smilja Kostić-Joksić i još nekoliko uglednih profesora medicine.


Zoran Stokić
27. 01. 2020.

Нема коментара:

Постави коментар