Dr A. Kostić - Digitalno restauriran
"Ljubavni slučaj ili tragedija službenice PTT"
Izvor: Jugoslovenska kinoteka
Digitalno restaurirana
verzija filma "Ljubavni slučaj ili tragedija službenice PTT" Dušana
Makavejeva premijerno je prikazana u Jugoslovenskoj kinoteci, u okviru projekta
"Vip Kinoteka".
Ovom projekcijom, u subotu
uveče, na simboličan način obeležena je i godišnjica smrti reditelja u sali
koja po njemu nosi naziv "Makavejev".
"Ljubavni slučaj ili
tragedija službenice PTT" iz 1967. je drugi po redu dugometražni film
Dušana Makavejeva. Ovaj film , snimljen u produkciji Avala filma predstavlja
jedno od najreprezentativnijih ostvarenja crnog talasa, reditelja koji je
ostavio za sobom vrhunski doprinos kako u domaćoj, tako i u svetskoj
kinematografiji.
Glavne uloge u filmu odigrali
su Eva Ras i Slobodan Aligrudić, a kroz njihov odnos u filmu Makavejev uspeva
da indirektno kritikuje čitavo društvo, koje samo naizgled izgleda zdravo.
Premijeri digitalno
restaurirane verzije jednog od najboljih ostvarenja crnog talasa prethodio je
razgovor posvećen stvaralaštvu Dušana Makavejeva, pokazujući da umetnici
nastavljaju da žive kroz svoja dela, a događaj je protekao u prisustvu velikog
broja zvanica, prijatelja i nekadašnjih Makavejevih saradnika.
"Ljubavni slučaj ili tragedija
službenice PTT" je 14. digitalno restaurirani film u okviru projekta
"Vip Kinoteka", koji je nastao u saradnji kompanije Vip mobile i
Jugoslovenske kinoteke, sa ciljem da sačuva i zaštiti ostvarenja koja su
obeležila srpsku kinematografiju, a proglašena su za nacionalno kulturno dobro
od velikog značaja.
Beogradska publika će imati
priliku da pogleda ovo ostvarenje u najboljem kvalitetu slike i tona na
besplatnim projekcijama 14. februara u dva termina, u 18 sati i 20.30 sati. Svi
zainteresovani ulaznice će moći da preuzmu na blagajni Kinoteke u Uzun Mirkovoj
1. Broj mesta je ograničen, a maksimalan broj ulaznica koji može da se preuzme
je dve po osobi.
Neobjavljeni komentar
Film je igrano-dokumentarni;
u dokumentarnom delu (delovima) glavnu ulogu igra prvi srpski seksolog, prof.
dr. Aleksandar Kostić (otac Vokija Kostića), koji (glumeći samog sebe) govori o
seksualnosti. Ali bilo bi dobro da nešto naučimo na sopstvenim greškama. Prva
velika čiska na BEOGRADSKOM UNIVERZITETU je bila kada je redovni prof. dr.
Aleksandar Kostić, nejgova supruga i drugi uvaženi redovni profesori sa
medicinskog fakuleta u Beogradu bili OTPUŠTENI 1952. god; bili su suviše
građanski vaspitani i trn u oku dogmatama-komunistima; čisku realzovala Milka
Minić. To je kao kada u košnici "uništite matice" polako izgubite i
košnicu i med....
Ne samo da je u ravni politike sve obesmišljno. Dogodilo se neuporedivo više od toga. Sad već oko 15 god imamo IMITACIJU kulture, obrazovanja,..., jer je ovde sve postalo "politika" – DRUŠTVO je svedeno na samo JEDNU DINEMZIJU (duboka država priznaje samo njen "patriotizam" po obrascu vladike Nikolaja Velimirovića i Miloševićevih ratova i ratnih ciljeva - svako ko misli drugačije je "neprijatelj" i oduzeta mu je mogućnost da bude u javnosti - bilo gde!). Život nije moguće prevati, uspešna društva (bez kojih nema uspešne države) je premreženo takoreći BESKONAČNIM BROJEM DIMENZIJA (mišljenja).
*
Ne samo da je u ravni politike sve obesmišljno. Dogodilo se neuporedivo više od toga. Sad već oko 15 god imamo IMITACIJU kulture, obrazovanja,..., jer je ovde sve postalo "politika" – DRUŠTVO je svedeno na samo JEDNU DINEMZIJU (duboka država priznaje samo njen "patriotizam" po obrascu vladike Nikolaja Velimirovića i Miloševićevih ratova i ratnih ciljeva - svako ko misli drugačije je "neprijatelj" i oduzeta mu je mogućnost da bude u javnosti - bilo gde!). Život nije moguće prevati, uspešna društva (bez kojih nema uspešne države) je premreženo takoreći BESKONAČNIM BROJEM DIMENZIJA (mišljenja).
***
Dodak
ko uopšte bilo šta zna danas o prof dr Aleksandru Kostiću?
Aleksandar Đ. Kostić (1893-1983) je bio jedan od osnivača,
prvih profesora i dekan (1936-1939) Medicinskog fakulteta u Beogradu i osnivač
Instituta za histologiju i embriologiju. Osim Medicinskog, bio je osnivač i
Veterinarskog (1938) i Farmaceutskog fakulteta (1939). Bio je u braku sa
Smiljom Kostić-Joksić, profesorkom pedijatrije i dobili su sina Vojislava
Kostića, poznatog kompozitora.
Uprkos tome što je u tri mandata biran za
dekana, dva puta je izbacivan sa fakulteta. Prvi put 1941. zbog odbijanja
saradnje sa okupatorskim vlastima, a drugi (i konačni) put 1952. od strane
tadašnje komunističke uprave na fakultetu, otpuštena je i prof dr pedijatar
Smilja Kostić-Joksić i još nekoliko uglednih profesora medicine.
Zoran Stokić
27. 01. 2020.
Нема коментара:
Постави коментар