Kraljevska porodica i
promena vremena:
Čovek koji ručno
menja kazaljke na stotinama satova u Vindzoru
Piše: BBC News na srpskom26. oktobra 2020. 17.52
/// pogledati sajt, jer su na njem i slike pomenutih
časovnika///
https://www.b92.net/bbc/index.php?yyyy=2020&mm=10&dd=26&nav_id=1753609
Antonio Olmos
I ove jeseni kazaljke na satovima su pomerene a osoblje u
dvorcu Vindzor imalo je zahtevan zadatak – da to učini na više od 400
časovnika.
U vlasništvu britanske kraljevske porodice je više od
hiljadu satova – 450 satova u dvorcu Vindzor, 600 u Bakingemskoj palati i 50 u
palati Holirudhaus.
Mi koji imamo pametne telefone, nismo morali da brinemo –
promena se desila automatski, dok smo spavali.
Ali kazaljke na stotinama satova u Kraljevskoj kolekciji u
zamku Vindzor morale su ručno da se promene kako bi se posetiocima i
stanovnicima obezbedilo tačno računanje vremena.
Fjodor van den Brek je trenutni horološki konzervator 900
godina starog kraljevskog zamka.
Promena satova ove jeseni bilo je Fjodorovo prvo zaduženje.
Tokom vikenda proveo je oko 16 sati menjajući svih 400
satova na imanju Vindzor, uključujući oko 250 u samom zamku, sa još sedam
satova u tornju.
„Ovde to radim samo ja, a drugi kolega u Bakingemskoj palati
podešava sve satove tamo“, rekao je Fjodor za BBC.
Za neke satove postoji dodatna vremenska razlika koju treba
uzeti u obzir.
„Ljudi se i dalje čude što u dvorcu Vindzor i Bakingemskoj
palati postoji mala vremenska zona u kuhinjama, gde su satovi uvek brži pet
minuta.
„To je zato da hrana stigne na vreme… to je stalni podsetnik
da je ovo važno.“
Kada ne menja kazaljke i vreme, Fjodorov posao podrazumeva i
da ceo jedan dan u nedelji potroši na navijanje mehaničkih satova kako bi im se
klatna njihala.
Tog dana, kada navija mehaničke satove, napravi čak 16.000
koraka.
„Proveravam sve satove u prostorijama pre nego što posetioci
dođu kako bih se uverio da su svi podešeni“.
U posebnim odajama, kraljica organizuje zvanične susrete sa
šefovima drugih država ili dodele nagrada i priznanja.
„Većina satova je prilično tačno, ali svako malo, bez
ikakvog razloga, iznenada počinju da gube ili dobijaju na vremenu – nešto što
sam upravo počeo da zovem ‘život'“.
„Dakle, moram stalno da ih nadgledam“.
Ostatak nedelje provodi u radionici servisirajući i
popravljajući satove, od kojih su mnogi stari od 200 do 300 godina.
Kada se deo pokvari ili istroši, Fjodor popravlja i pravi
izmene pomoću struga, glodalice i mnoštva ručnih alata.
„[Govorilo se da su] satovi bili način da uvedete Boga u
kuću, jer je Bog stvorio vreme, a čovek je stvorio mašinu za hvatanje vremena“,
objašnjava Fjodor.
„Oni su bili superkompjuteri svog vremena.
„Sada kupujemo zaista moderan pametni telefon, ali tada, ako
ste želeli da se pokažete, kupili biste najnoviji sat.“
Jedan od satova koje Fjodor čuva je ukrašeni francuski sat u
Državnoj trpezariji.
Kažu da ga je kraljica Viktorija najviše volela. Sat joj je
poklonio francuski kralj Luj-Filip 1884. godine
Iza sata visi portret kraljice Viktorije.
Na satu se nalaze tri slike koje predstavljaju tri doba
horologije (umetnost izrade satova).
Na prednjoj strani nalazi se prvi astronomski sat u gradskoj
kući Padove u Italiji 1364. godine.
Na levoj strani je prikazan holandski fizičar Kristijan
Hajgins kako demonstrira rad prvog sata sa klatnom, koji je izumeo 1656.
godine, a na desnoj strani je rimski senator koji drži vodeni sat.
Ostatak je ukrašen vencima od lišća, medaljonima i likovima
poznatih časovničara.
Umeci od porcelana oko slika rađeni su u čuvenoj fabrici
porcelana Sevre (Sèvres) u Parizu, vodećem evropskom proizvođaču.
Još jedan sat povezan sa vladavinom kraljice Viktorije je
veliki sat sa orguljama u Kraljevom salonu, u kojem se nalazi Biblija koju je
ona smestila u kovčeg od kamenih kristala.
Visine oko 1,8 metara, sat za orgulje izradio je Čarls Klej
1740. godine, a svira melodije Hendela, od kojih su četiri komponovane samo za
sat.
Klej i Hendel su često zajedno radili na stvaranju satova za
orgulje, od kojih je jedan broj odlazio kraljevskim porodicama u Evropi.
„Ovo je više instrument nego časovnik, jer je zamišljen da
se čuje“, kaže Fjodor.
Unutar osnove sata su mesingani bubanj i igle orgulja,
zajedno sa mehom koji ubacuje vazduh kroz svirale.
Biblija u kovčegu bila je u vlasništvu generala Gordona,
koji je ubijen u Kartumu 1885. godine.
Kovčeg je napravio Melkior Baumgartner, koji je na nemačkom
napisao: „[Ja] sam napravio ovaj kovčeg u Augsburgu i obložio ga srebrom godine
1664″.
Na pločama od kamenih kristala ugravirano je kopno i morski
pejzaži, a okruženi su emajlom obojenim cvećem.
U svakom uglu je pozlaćena bronzana figura grčke boginje.
Na samom vrhu nalazi se prikaz Svetog Đorđa i zmaja koji je
izradio Frančesko Faneli, a koji je dodat tokom vladavine kralja Džordža
Četvrtog u 19. veku.
Jedan od Fjodorovih omiljenih predmeta iz kolekcije je sat
koji prikazuje grčke mitološke figure Hronosa (Oca vremena) i Studije, sa
Hronosovom kosom koja ukazuje na trenutno vreme na rotirajućem globusu u
sredini.
„To je vrlo dinamična scena, ima mnogo pokreta.
„Na prvi pogled ovo je statua, umetničko delo, a onda,
iznenada, shvatite da je to zapravo sat.“
Studija drži otvorenu knjigu i okružena je predmetima
učenja: lirom, umetničkom paletom i uglomerom.
„Video sam više prikaza ovog sata i svi imaju malo drugačije
objašnjenje. Neki pokazuju kako Studija zaustavlja Vreme, a drugi kako Vreme
zaustavlja Studiju.“
Figure su napravljene od bronze, osnova je mermerna, a sat
teži oko 90 kilograma.
„Pomeranje ovog sata je posao za tri čoveka.
„Imamo kolica koja se mogu podići do nivoa kamina, a zatim
ih stavite na teflonske klizače da bi ih prebacili na kolica bez oštećenja lepe
mermerne ploče kamina.
„U 19. veku bi bilo potrebno nekoliko ljudi sa snažnim
leđima da ga pomere“.
Na prednjoj strani sata ispisano je ime francuskog tvorca
originalnih kretanja sata, Šarla-Gilijema Menijera.
„To mi je jedan od najdražih satova u pogledu performansi,
jer sam ga servisirao pre tri meseca i od tada drži savršeno vreme, u okviru
jednog minuta.“
Još jedan časovnik koji odaje počast učenju, tačnije
umetnosti, jeste sat u Crvenoj sobi za crtanje.
Izvajani grčki bog Apolon je u prvom planu, a na prednjoj
strani je ispisano Artijum Genio, što znači genije umetnosti.
Sat je naručio kralj Džordž Četvrti dok je bio princ od
Velsa, o čemu svedoči amblem sa tri peraja na prednjoj strani.
Izradio ga je Pjer-Filip Tomir, pariski majstor s početka
19. veka, a unutrašnje pokrete je uradio Bendžamin Vulijami, časovničar kralja
Džordža Trećeg iz 1773. godine.
Upečatljivu kaminsku policu oko ovog sata napravio je
Vulijamov sin Džordž, bronzani skulptor i arhitekta koji je takođe napravio
bandere u obliku delfina duž nasipa na Temzi u blizini Vestminsterske palate.
„Nemoguće je odrediti cenu za ovakve satove“, kaže Fjodor.
„Postoji istorijska vrednost, poreklo i mnogi satovi su
unikatni, samim tim neprocenjivi“.
Svaki sat ide na kompletan servis svakih 10 do 15 godina,
kada se rastavlja i čisti.
„Biće delova kojima će biti potrebna popravka ili zamena, a
zatim ću podmazati mehanizam i vratiti sat“.
U zamku Vindzor od kasnih 1970-ih radi interni časovničar, a
Fjodor je četvrti horološki konzervator.
„Moj prethodnik je bio ovde 20 godina, njegov prethodnik je
radio oko 30 godina, tako da mislim da je to posao za ceo život.
„Zahvalan sam što sam uspeo da počnem da radim ovaj posao
rano u karijeri, pa se nadam da ću biti ovde prilično dugo“.
*
Komentar
*
Odličan članak može da se shvati
kao šetnja po muzeju - "časovnik". Kada je fatalističko ciklično
vreme prvih civilizacija iznenada, kada je Seul iz Tarse na putu za Damask postao
apostol Pavle, zamenjeno linearnim - čovek je postao odgovoran za svoje vreme
na Zemlji. Večnost je prestala da služi kao mera i žiža ljudskog postupanja. Dobro računanje civilnog vremena počelo je
stvarati elemente zapadnog duštva. "Ništa nije dragocenije od
vremena", rekao je sv. Bernar, a tu su ideju preuzeli i širili njegovi
učenici. Jedno novo vreme spušta se na zapadne gradove, vreme suknara, kujundžija
i drugih zanatlija, jer to je vreme vladavine jedne društvene kategorije. To je
vreme novih gospodara. U grofoviji Dartanjan godine 1335. kralj Filip VI
odobrava upravi grada da podigne zvonik sa posebnim zvonom za potrebe
suknarskog ceha, koje će oglašavati dolazak radnika na posao i odlazak s posla,
kao i vreme za obroke. Časovnik je specifičan fizički sistem u kome se stanje
uniformno smenjuje. Da bi postojali časovnici neophodno je uspešno
reprodukovati isti vremenski interval - to je "pošlo za rukom"
Hajgensu on je konstruisao najvažniji instrument merenja koji koristi Homo
sapiens – precizan časovnik koji je omogućio razvoj buduće nove fizičke nauke
koja se pojavila u Njutnovim "Principima" 1687... a ta je nauka
potpuno promenila način života na planeti Zemlja.
Zoran Stokić
27.10.2020.
Нема коментара:
Постави коментар