Arheologija i Egipat: Tutankamonova grobnica -
misterija koja traje
Na današnji dan pre 98 godina britanski
arheolog Hauard Karter pronašao je grobnicu staroegipatskog faraona
Tutankamona. Ni danas nije poznato šta je bio uzrok smrti faraona.
IZVOR: BBC SREDA, 4.11.2020. | 18:06
Otkriće Tutankamonove grobnice u egipatskoj Dolini kraljeva 4. novembra 1922. godine jedno je od najspektakularnijih u istoriji arheologije.
"Oko 10 sati ujutro, ispod prve kućice [za egipatske graditelje, otkrivene
ranije] oko koje smo iskopavali, otkrio sam prve tragove ulaza u grobnicu
(Tut-ank-Amon)", zapisao je u 4. novembra u svom
dnevniku britanski arheolog Hauard Karter, koji je pronašao
grobnicu.
"Nismo morali mnogo da kopamo da bi smo pronašli početak stepeništa
usečenog u kamen, na oko četiri metra ispod ulaza u grobnicu Ramzesa VI [...],
dalje ne možemo ništa dok se ne raščisti".
Misterija Tutankamonove smrti već dugo muči
naučnike, koji nisu saglasni oko uzroka.
Otkriće je postalo svetska senzacija - u Egipat
su nagrnuli turisti, mumije su ušle u knjige i filmove - a lažne vesti o smrti
članova ekspedicije obavile su Tutankamona novim velom misterije i učinili ga
još popularnijim.
Zašto je otkriće Tutankamonove grobnice tako
važno?
Tutankamonova grobnica je prva u istoriji moderne arheologije
koja je pronađena zapečaćena.
Procenjeno je da stara oko 3.000 godina.
Bio je to prvi put da su arheolozi imali priliku da vide jednu staroegipatsku
grobnicu u originalnom stanju, sa svim blagom kojim su drevni Egipćani ispraćali
vladare.
Mnoge grobnice vladara u Dolini kraljeva, nekropoli zahvaljujući kojoj
arheolozi imaju današnjih većinu saznanja o plemstvu Starog Egipta, opljačkane
su pre nego što su savremeni arheolozi uopšte uspeli da ih pronađu.
Pronalazak Tutankamona bio je jedna od retkih dobrih vesti u tadašnjem svetu,
koji se tek oporavljao od Prvog svetskog rata i pogibije oko četrdeset miliona
ljudi i epidemije španskog gripa, tokom koje se razbolela trećina ukupne
populacije.
Karterovo otkriće je snažno odjeknulo, a Tutankamon je u decenijama koje su
usledile ostavio dubok trag u globalnoj pop kulturi.
Šta znamo o Tutankamonu?
·
Vladao je Egiptom od
oko 1.336 do 1.327 godine pre nove ere;
·
Postao je faraon kada
je imao između osam i 10 godina;
·
Smatra se da je bio
sin Ehnatona, koji je bio poznat i kao "kralj jeretik" jer je ukinuo
mnogoboštvo i uveo kult jednog boga, Atona i obožavanje Sunčevog kruga;
·
Tutankamon je važan
zato što je preokrenuo mnoge očeve odluke - ponovo je dozvolio Egipćanima da
obožavaju stare bogove i obnovio oštećene hramove;
·
Bio je oženjen
polusestrom Anksenamon;
·
Pretpostavlja se da je
imao 17 ili 18 godina kada je umro;
·
Naučnici i dalje ne
mogu da se usaglase oko uzroka Tutankamonove smrti - jedni misle da je ubijen,
drugi da je podlegao povredi noge koju je zadobio kada je u lovu pao sa
dvokolice.
·
Prema jednoj od teorija moguće je da je umro od malarije.
Izvor: BBC History & National
Geographic
Egipatske piramide već
decenijama privlače turiste iz celog sveta/Reuters
Kako je grobnica otkrivena?
Britanski arheolog Hauard Karter, piše u dnevniku,
zaputio se krajem oktobra 1922. za Luksor, u Dolinu kraljeva, u potrazi za
grobom kralja Tutankamona, za kojeg se znalo iz prethodno pronađenih
hijeroglifskih zapisa.
Jašući na magaretu, Karter je stigao na mesto gde je sumnjao da se nalazi
grobnica, ali nije ni slutio da će je pronaći u originalnom stanju.
Na nalazištu su radile stotine lokalnih meštana - muškaraca,
dečaka i devojčica.
Iskopavanja su počela 1. novembra, a za samo tri dana, Karter je uspeo da
pronađe grobnicu.
Do prostorije sa sarkofagom stigli su tek 27. novembra, nakon skoro mesec dana.
"Prizor koji nas je dočekao nismo mogli da vidimo ni da zamislimo",
zapisao je Karter.
"To nije bilo nalik bilo čemu što smo je iko od nas do tada video, o tome
nismo mogli ni da sanjamo. Zapanjila nas je lepota predmeta, koja je prevazišla
sve što smo mogli da zamislimo - bili smo preplavljeni utiskom".
Među 5.000 pronađenih predmeta bile su vladareva zlatna maska,
kočije, krevet, nakit, društvene igre, ostaci hrane i brojne figurice.
Neke od tih predmeta možete da vidite u ovoj BBC galeriji.
"Tutankamonova kletva"- istina ili
mit
Međutim, sjajno raspoloženje zbog ovakvog otkrića uskoro se
pokvarilo - preminuo je britanski lord Džordž Herbert od Karnarvona, koji je
finansirao ekspediciju.
Priča je pumpana kroz novinske naslove, a podatak, iako netačan, da su
preminula 22 člana ekspedicije, pokrenuo je teoriju da je Tutankamonova kletva
sustiže one koji su narušili spokoj faraona.
Istina je, piše National Geographic,
da je lord Karnarvon umro od sepse, a samo šest od 26 prisutnih prilikom
otvaranja grobnice je umrlo u sledećih deset godina.
Kako su naučnici kasnije utvrdili, prilikom otvaranja su mogle da se oslobode
bakterije i toksini, ali ne u smrtonosnim količinama.
Karter je preminuo je 1939. godine. Imao je 64 godine.
Kako je groznica Tutankamona potresla svet
Ubrzo posle otkrića, Tutankamon je postao svetska senzacija, koja je promenila turizam, modu,
film i muziku.
Razlog možda leži u tome da se pojavilo u pravom trenutku - pronalazak tela
jednog staroegipatskog vladara-dečaka, u trenutku kada mnogi još nisu imali
nikakve vesti o voljenima koji su nestali tokom Prvog svetskog rata, dala je
ljudima nadu, razmišlja Patriša Klevin u tekstu za BBC.
Ubrzo su u Dolinu Kraljeva počele da pristižu hiljade turista.
Turističke agencije počele su da prodaju aranžmane za Egipat, a
u ponudi su se našli i "plesovi sa Tutankamonovog dvora", a potom su
da se izdavale i ploče sa egipatskom muzikom.
U modu je ušla odeća sa staroegipatskim motivima. Tu modu ponela je i čuvena
pevačica i plesačica Džozefina Bejker, koja je dobila nadimak Džez Kleopatra.
Već 1932. izašla je prva verzija filma "Mumija".
Posle smrti lorda od Karnarvona, za priču se zainteresovao i autor serijala o
Šerloku Holmsu, ser Artur Konan Dojl, koji je napisao tekst o mogućim uzrocima.
Kolika je to bila senzacija govori i podatak da je američki predsednik Herbert
Huver psu dao ime Kralj Tut.
Egipatska Dolina kraljeva i danas je popularna turistička destinacija, iako
većina grobnica nije otvorena za posetioce, jer iskopavanja na ovom lokalitetu
i dalje traju.
Iako je pandemija korona virusa tokom prehodnih meseci zatvorila brojne
lokalitete, oni su u septembru ponovo otvoreni uz ograničenje broja posetilaca
i druge mere zaštite.
Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate
predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk
Izvor: BBC
News na srpskom
***
Komentar
***
Tomas Man (Josif i njegova braća
1933.) ili na primer Frojd (Mojsije i monoteizam 1939.) bili su zaneseni temom
Tutankamona kao i njegovim ocem Ehnatonom. Frojd je pretpostavio da je Mosije
bio Egipćanin – verni sledbenik Ehnaton. Ehnaton je bio prvi čovek kome se Bog (Aton)
otkrio, ali vreme još nije bilo sazrelo, paganizam i idolatrija su još bili
snažni, faraonov pokušaj da paganizam zameni jednim bogom bio je kratkoročan
(samo za nejgova života) već sa njegovim sinom Tutankamonom dečak-faraon (preko
koga vlada kasta sveštenika) paganizam je restauriran. Ono što nije uspelo Ehnaton
uspelo je kasnije jevrejima. U tom moru reakcija na faraonski Egipat skoro niko
nije primetio jednu - pravu - pravovremenu - reakciju na tu temu koju je
izvukao Karl Vitfolgel; on je upozorio svet na razorno delovanje
"birokratske države"-"depostske države". Kada se u SSSR-u i
Kini suočio sa staljinizmom i maoizmom, ovaj marksista se latio pera da bi bio
od koristi, tj. da bi objasnio posledice tog „birokratskog državnog ropstva“ - koje
je kopija onog u faraonskom Egipru; gde ništa nije autonomno, ni naši životi,
čak ni struke, sve je pod budnim okom birokrata... Vitfolgel koji je na
svojoj koži 1933. osetio i strahote Hitlerovih logora u nastajanju - upozorio je na nadolazeći nacizam u Nemačkoj - kao oblik
despotske faraonske države (zatvorenog društva). Nažalos političko-kulturne
elite u svetu su se oglušile o ova pravovremena
Vitfolgelova upozorenja.
Zoran Stokic
4.11.2020.
Нема коментара:
Постави коментар