Potraga
u stilu Šerlok Holms za knjigom
Isaka
Njutna
od
3,7 miliona dolara
Desetogodišnja međunarodna potraga dvojice
upornih istoričara dovela je do novih otkrića o jednoj od najvažnijih, čak
revolucionarnih naučnih knjiga ikad napisanih: o delu Isaka Njutna (Isaac
Newton) „Philosophiae Naturalis Principia Mathematica“ (Matematički principi
prirodne filozofije) iz 17. veka, koje se smatra ključnim za razvoj savremene
fizike i astronomije.
Piše: Beta18. novembra 2020.
08.33 Izmenjeno: 12.30
Foto: Pixabay/Gordon Johnson
Američki sajt
CNET SCIENCE piše da ta knjiga, stručnjacima poznatija po skraćenom nazivu
„Principia“, pisana na latinskom jeziku i prvi put objavljena 1687. godine, u
matematičkim terminima iznosi principe vremena, gravitacije i sila kretanja
koji su upravljali razvojem savremne fizičke nauke.
To nisu lake
stvari za čitanje, te se dugo pretpostavljalo da je taj teško razumljiv tekst
ograničio čitanost prvog izdanja na malu, odabranu grupu visoko stručnih
matematičara.
Ali, profesor
istorije kalifornijskog tehničkog Univerziteta Kaltek (Caltech) i jedan od
njegovih bivših studenata otkrili su primerke prvog izdanja u 27 zemalja sveta,
udvostručivši broj utvrđen poslednjim inventarom pre 70 godina.
Rukom pisane
napomene na stranicama tih novonađenih primeraka knjige ukazuju da je
glavolomni tekst već odmah posle prvog izdanja knjige dostigao daleko veću i
raznovrsniju čitalačku publiku nego što se mislilo, i to ne samo u Engleskoj
već i znatno šire.
„Jedno od
novih saznanja je da je prenošenje same knjige među ljudima i širenje ideja iz
nje bilo mnogo brže i veće nego što smo pretpostavljali, što će uticati na
budući rad nas i drugih na toj temi“, rekao je Mordekaj Fajngold (Mordechai
Feingold), profesor istorije nauke i profesor humanističkih nauka na Kalteku,
koji je godinama proučavao rad Njutna, jednog od najuticajnijih naučnika svih
vremena.
Fajngold i
bivši student Kalteka, Andrej Svorenčik, našli su primerke te knjige širom
sveta – od Velike Britanije do Ukrajine, od Slovačke do Južne Afrike, od Rusije
do Japana, i detaljno izneli svoja otkrića u studiji objavljenoj u časopisu
„Annals of Science“ (Anali nauke).
Poslednji
popis preostalih primeraka Njutnove knjige „Principia“, objavljen 1953. godine,
identifikovao ih je 189 u svetu. Ali, dvojica naučnika Kalteka su ih sada
izbrojala čak 386, uključujući 91 knjigu prodatu na aukcijama, i verzije te
knjige nađene u bibliotekama i privatnim kolekcijama.
Njihova
studija detaljno opisuje svaki dosad nađeni primerak knjige „Principia“ – mesto
gde je nađena i njeno poreklo i „život“, kako je popravljana i povezivana,
beleške koje popunjavaju margine stranica, dragocene su jer bi mogle osvetliti
kada i koliko su široko prihvatane Njutnove ideje.
Ti nalazi,
pišu Fajngold i Svorenčik, „nužno donose veliko usavršavanje razumevanja
doprinosa Njutonijanizma i značaja nauke tokom perioda Prosvetiteljstva“ u 17.
i 18. veku.
Tragovi toga
uglavnom počivaju na marginama stranica knjige, prepunim reči, skraćenica i
simbola i drugih oznaka koje su rukom pisali čitaoci, nekadašnji vlasnici sada
izbledelih knjiga, dok su razmišljali o formulama i teorijama koje ispunjavaju
njene stranice.
„Kada se
pregleda primerak knjige, mogu se naći sasvim sitne beleške ili napomene koje
daju sliku o tome kako je korišćen“, rekao je Svorenčik, sada postdoktorant na
Univerzitetu u Mannhajmu, u Nemačkoj. „Uz to smo pregledali stanje oznaka
vlasnika, povezivanja knjige, njeno propadanje, razlike u štampi…“
Potraga za tom
knjigom u čitavom svetu izrasla je iz Svorenčikovog rada za jedno predavanje
koje je studentima držao Fajngold. Svorenčik je u tom radu razmotrio
distribuciju knjige „Principia“ u Srednjoj Evropi, odakle je on. Ali pošto je
tokom tog svog istraživanja našao više primeraka nego što se očekivalo, njegov
profesor Fajngold je predložio da potragu prošire na čitav svet.
„Osećali smo
se kao Šerlok Holms“, rekao je Fajngold o radu na tome.
„Prvo
iznenađenje je bilo kada sam završio proveru kataloga svih nemačkih
biblioteka“, rekao je Svorenčik jer je „prethodni popis izvestio o samo tri
primerka u Nemačkoj, ali našao sam ih skoro 20, a mi u studiji navodimo 21,
uključujući nestale i ukradene primerke“.
„To je značilo
da je u prethodnom popisu bilo znatnih praznina, te je zato mnogo primeraka
moglo biti nađeno, što nam je i uspelo“, istakao je on.
Dvojica
strastvenih naučnika čak i svoj, znatno proširen i uspešan popis nazivaju samo
„preliminarnim“ jer veruju da u javnim i privatnim kolekcijama postoji više
nedokumentovanih primeraka.
Oni procenjuju
da je 1687. godine u prvom izdanju knjige odštampano više od 600 primeraka,
možda čak i 750.
Jedan primerak
tog prvog izdanja prodat je za 3,7 miliona dolara 2016. godine, što je i danas
rekord za neku naučnu knjigu.
„Nadamo se“ –
kažu dvojica istoričara u svojoj studiji – „da bi objavljivanje ovog
privremenog izveštaja moglo doneti informacije o drugim primercima kod
privatnih vlasnika, trgovaca knjigama i naučnika, tako da bi se potom moglo
pokušati da se...
***
Komentar
***
Njutn je „Principe“
1687. doživljavao kao izveštaj o onome što je do tada postigao , posle
20-godišnjeg rada (to je ono što se moglo koristiti u praksi i što je pokrenulo
industrisku revoluciju) – iz pripremljenih delova zaključka za prvo izdanje
Principa – koje ipak nije objavio u knjizi – vidimo da je on nameravao da u
budućnosti izradi „jedinstvenu teoriju fizike“; u tome je bio ometen
nepostojanjem eksperimentalne opreme i nepostojećim odgovarajućim matematičkim
aparatom (danas aparatom kvantne fizike). Njutn: „Do sada sam objasnio sistem
ovog vidljivog sveta, u pogledu velikih kretanja koja se lako mogu opaziti.
Kakvi god uzroci važe za ova velika kretanja, treba jednako da važe i za ona
manja. Prva zavise od veće privlačne sile većih tela, a mislim da druga zavise
od slabijih sila, još neopaženih, neživih čestica. Jer, kako vidimo iz sile
gravitacije, magnetizma i elektriciteta, očigledno je da postoje različite
vrste prirodnih sila, a ne traba brzopleto poricati ni da ih ima još više.
Dobro je poznato da veća tela deluju jedna na druga ovim silama, i ja ne vidim
jesno zašto manja tela ne bi takođe delovala jedna na druga sličnim silama“!
Нема коментара:
Постави коментар