уторак, 10. август 2021.

 

Klimatske promene: Crveni alarm za čovečanstvo - tvrde naučnici Ujedinjenih nacija u najnovijem izveštaju

 

Izveštaj je objavljen tri meseca uoči konferencija COP26 u Glazgovu na kojoj će svetski lideri razgovarati o borbi protiv klimatskih promena.

 

IZVOR: BBC PONEDELJAK, 9.08.2021. | 12:06 -> 12:26

 

Negativan uticaj čovečanstva na klimu "je činjenica", navodi su u izveštaju naučnika Ujedinjenih nacija.

 

Stalna emisija gasova može da doprinese da se ključna temperaturna granica probije za malo više od deset godina, ističu.

 

Autori izveštaja navode da nivo mora raste i da ne mogu da odbace mogućnost da će dostići dva metra do kraja veka.

 

Ali novu nadu predstavljaju planovi za smanjenje emisija gasova koji dovode do efekta staklene bašte - to bi trebalo da stabilizuje rast temperatura.

 

Izveštaj Međunarodnog panela za klimatske promene (IPCC) objavljen je na 42 strane.

 

Sastoji se od više zasebnih, manjih izveštaja koji će biti objavljivani redovno tokom narednih meseci,

 

To je prva velika naučna analiza klimatskih promena od 2013.

 

Izveštaj je objavljen tri meseca uoči konferencija COP26 u Glazgovu na kojoj će svetski lideri razgovarati o borbi protiv klimatskih promena.

 

"Današnji izveštaj predstavlja crveni alarm za čovečanstvo", rekao je Antonio Gutereš, generalni sekretar UN.

 

"Ako udružimo snage, možemo da sprečimo klimatsku katastrofu. Ali današnji izveštaj je jasan znak da nemamo vremena za gubljenje, niti izgovore.

 

Računam na svetske lidere i sve ostale faktore da će osigurati da COP26 konferencija bude uspešna."

 

Dokument IPCC obojen je jakim, samouverenim tonom, a između ostalog, navodi se da je "nedvosmisleno da je uticaj čovek doveo do zagrevanja atmosfere, okeana i kopna".

 

Prema rečima profesora Eda Hokinsa sa Univerziteta Reding u Velikoj Britaniji i jednog od autora izveštaja, naučnici ne mogu biti jasniji po ovom pitanju.

 

"To je činjenica, ne možemo biti sigurniji - nedvosmisleno je i nesporno da ljudi dovode do zagrevanja planete."

 

Autori kažu da su od 1970. globalne površinske temperature rasle brže nego u bilo kom drugom pedesetogodišnjem periodu u proteklih 2.000 godina.

 

Ovo zagrevanje "već utiče na mnoge vremenske i klimatske uslove u svim delovima sveta".

 

Bilo da se radi o toplotnim talasima poput onih u Grčkoj i zapadnoj Severnoj Americi, ili o poplavama u Nemačkoj i Kini, ljudski faktor je postao "sve uticajniji u poslednjoj deceniji".

 

Okeani će se i dalje zagrevati i postati kiseliji, a planinski i polarni glečeri će se nastaviti topiti decenijama ili vekovima - navodi se u izveštaju.

 

"Posledice će se i dalje pogoršavati, kako se Zemlja bude sve više zagrevala", rekao je profesor Hokins.

 

"I za mnoge od ovih posledica, nema nazad."

 

Kada je u pitanju porast nivoa mora, naučnici su napravili prikaze različitih scenarija u zavisnosti od količine emisije štetnih gasova.

 

Ne mogu da isključe mogućnost da će nivo mora porasti do oko dva metra do kraja veka, kao ni rast od pet metara do 2150. godine.

 

Takvi ishodi, iako malo verovatni, značili bi i pretnju poplavama za milione ljudi u priobalnim područjima do 2.100 godine.

 

Jedan od ključnih aspekta izveštaja je očekivana stopa rasta temperature i šta to znači za bezbednost čovečanstva.

 

Skoro sve države sveta saglasile su se sa ciljevima Pariskog sporazuma o klimi 2015.

 

Cilj tog sporazuma je da zadrži porast globalnih temperatura znatno ispod dva stepena u ovom veku i da sve zemlje nastave da ulože napore da temperatura poraste manje od 1,5 stepeni.

 

U novom izveštaju navodi se da, prema svim mogućim scenarijima koje razmatraju naučnici, nijedan od ovih ciljeva neće biti dostignut u ovom veku, osim ako ne dođe do velikog smanjenja emisije ugljenika.

 

Autori veruju da će rast od 1,5 stepeni biti dostignut do 2040. u svim mogućim scenarijima.

 

Ako se emisije ne smanje u narednih nekoliko godina, to će se dogoditi i ranije.

 

Ovakav porast temperature već je predviđen u posebnom izveštaju IPCC iz 2018. godine, a nova studija to sada potvrđuje.

 

"Postići ćemo rast od jedan i po stepen u pojedinim slučajevima mnogo ranije. Već smo to postigli za dva meseca tokom El Ninja 2016", rekla je profesorka Malti Majnshauzen, jedna od autorki izveštaja IPCC.

 

Posledice prekoračenja rasta temperature od 1,5 stepeni bile bi veoma loše za svet koji je već prolazi kroz povećan broj ekstremnih vremenskih nepogoda zbog porasta temperature od 1,1 stepen od predindustrijskog perioda do danas.

 

"Videćemo još intenzivnije i učestalije toplotne talase", rekla je Fridrike Oto sa Univerziteta u Oksfordu u Velikoj Britaniji i jedna od autorki izveštaja.

Neke od najvažnijih činjenica iz IPCC izveštaja:

Globalna površinska temperatura Zemlje bila je 1,09 stepeni Celzijusa viša u deceniji od 2011. do 2020. nego u periodu 1850. do 1.900.

Proteklih pet godina bilo je najtoplije od 1850. godine

Nedavna stopa rasta nivoa mora skoro se utrostručila u odnosu na period od 1901. do 1971.

Ljudski uticaj je "vrlo verovatno" (90 odsto) glavni pokretač globalnog povlačenja glečera od 1990-ih i smanjenja arktičkog morskog ledenog pokrivača

"Praktično je izvesno" da su toplotni ekstremi, među njima i toplotni talasi, postali sve učestaliji i intenzivniji od pedesetih godina, dok su hladni periodi postali ređi i manje ozbiljni

 

Okeani će se i dalje zagrevati i postati kiseliji, a planinski i polarni glečeri će se nastaviti topiti decenijama ili vekovima - navodi se u izveštaju.

 

"Posledice će se i dalje pogoršavati, kako se Zemlja bude sve više zagrevala", rekao je profesor Hokins.

 

"I za mnoge od ovih posledica, nema nazad."

 

Kada je u pitanju porast nivoa mora, naučnici su napravili prikaze različitih scenarija u zavisnosti od količine emisije štetnih gasova.

 

Ne mogu da isključe mogućnost da će nivo mora porasti do oko dva metra do kraja veka, kao ni rast od pet metara do 2150. godine.

 

Takvi ishodi, iako malo verovatni, značili bi i pretnju poplavama za milione ljudi u priobalnim područjima do 2.100 godine.

 

Jedan od ključnih aspekta izveštaja je očekivana stopa rasta temperature i šta to znači za bezbednost čovečanstva.

 

Skoro sve države sveta saglasile su se sa ciljevima Pariskog sporazuma o klimi 2015.

 

Cilj tog sporazuma je da zadrži porast globalnih temperatura znatno ispod dva stepena u ovom veku i da sve zemlje nastave da ulože napore da temperatura poraste manje od 1,5 stepeni.

 

U novom izveštaju navodi se da, prema svim mogućim scenarijima koje razmatraju naučnici, nijedan od ovih ciljeva neće biti dostignut u ovom veku, osim ako ne dođe do velikog smanjenja emisije ugljenika.

 

Autori veruju da će rast od 1,5 stepeni biti dostignut do 2040. u svim mogućim scenarijima.

 

Ako se emisije ne smanje u narednih nekoliko godina, to će se dogoditi i ranije.

 

Ovakav porast temperature već je predviđen u posebnom izveštaju IPCC iz 2018. godine, a nova studija to sada potvrđuje.

 

"Postići ćemo rast od jedan i po stepen u pojedinim slučajevima mnogo ranije. Već smo to postigli za dva meseca tokom El Ninja 2016", rekla je profesorka Malti Majnshauzen, jedna od autorki izveštaja IPCC.

 

Posledice prekoračenja rasta temperature od 1,5 stepeni bile bi veoma loše za svet koji je već prolazi kroz povećan broj ekstremnih vremenskih nepogoda zbog porasta temperature od 1,1 stepen od predindustrijskog perioda do danas.

 

"Videćemo još intenzivnije i učestalije toplotne talase", rekla je Fridrike Oto sa Univerziteta u Oksfordu u Velikoj Britaniji i jedna od autorki izveštaja.

 

 

 

***

Komentar

***

 

 

Nije moguće predvideti "rast" našeg naučnog znanja; slučajne "novine, koje će sa sobom doneti nova otkrića, ne mogu se unapred predvideti nikakvim metodama, niti se mogu anticipirati POSLEDICE koje će na život na Zemlji iz njih uslediti. Jedan pr, fizičari/hemičari  su "na putu" da stvore "fuzioni reaktor" tj. mini Sunce (izgradnja je započela 2000.) – ako bi ovaj naučni poduhvat  uspeo Homo sapijens bi dobio rešenje za proizvodnju energije - to bi BITNO uticalo na našu budućnost - na ekologiju i klimatske ostilacije. Čovečanstvu su potrebna OVAKVA i slična nova naučna otkrića, ali da bi do njih došlo prosečan Homo sapijens mora biti "na nivou vremena". Nažalost  nauka je i u 21 veku samo "drugo mišljenje" svet i dalje vode animističke etike. "Masovni čovek", koji je potekao iz tehničkih karakteristika devetnaestog veka, cenio je  ono što mu tehnika nudi  - materijalno blagostanje, ali nije razumeo da iza toga stoji rad naučnika. Ljudi ni  u 21 veku ne shvataju da je - "tehnika samo utilitarna strana nauke" – da tehnika ne može dalje da se razvija bez novih naučnih otkrića; da ako bi se izgubio taj naučni duh, ta nepragmatična želja da se sazna istina "stvari", objasni Kosmos i stvarnost, Homo sapijens nestaje. A da bi bilo nove nauke potrebni su preduslovi  - potrebe su isntitucije koje štite slobode, a toga na Zemlji ima sve manje i manje.

 

 

*

 

Kad animistička inercija vlada umesto naučne etike: 1800-2021 stanovništvo se ubrzano uvećalo od 1 na 7.7 milijardi. Da bi se toliki narod skućio, nahranio i tsl uništan je eko sistem Zemlje, epidemije, klimatske oscilacije više se ne mogu sakriti. Ako se nešto "ubrzano u glavanja ljudi" ne promeni život će na Zemlji biti "nemoguća misija"! Stari animistički sistemi mišljenja i zaključivanja nam ne dozvoljavaju da se "ubrzano" snalazimo kada se dogode slučajni događaji "koji menjaju sve". Thomas Robert Malthus je sve to nagovestio u "Essay on the principle of population" 1826. Bavio se problemom nesrazmere između rasta ljudske populacije i tehnologije proizvodnje hrane. Esencija eseja je "zakonitost" po kojoj stanovništvo raste geometrijskom progresijom a proizvodnja hrane aritmetičkom progresijom. Posledica tog zakona? Homo sapijens je osuđen na bedu i siromaštvo. Ponudio je i izlaz iz te situacije. Ograničenja porasta stanovništva. Mnogi kritičari, na primer, Karl Marks i Džon Stjuart Mil, Džulijan Sajmon pokazivali su da je Maltrus zenamario tehnološki progres (koji omogućuje ubrzanu proivodnju hrane). Tačno je da je Maltus to zanematio ali su i njegovi kritičari zanemarili cenu po koj se postiže to "povećanje proizvodnje hrane". Cena je "narušavanje klimatskog sistema i ravnoteže vrsta na planeti Zemlja"  što za posledicu ima ovo što je opisao izveštaj UN.

 

 

Zoran Stokić

10.08.2021.

Нема коментара:

Постави коментар