Pitagora trigonometriju "prepisao" od Vavilonaca?
Formula koju uči svako dete glasi: a²
+ b² = c². Vavilonci su pre 3.700 godina, a to znači hiljadu godina pre
Pitagore, koristili trigonometriju za premeravanje zemljišta.
IZVOR: DW SREDA, 11.08.2021. | 11:48
-> 22:00
Jedna tajanstvena glinena ploča mogla
bi da unese revoluciju u istoriju matematike. Iskopana je još 1984. u blizini
današnjeg Bagdada, ali je posle toga ostala zaboravljena u nekom ćošku
Arheološkog muzeja u Istanbulu. Godine 2018, australijski matematičar Danijel
Mansfild sa Univerziteta u Novom južnom Velsu naišao je na fotografiju tog
predmeta i odmah se oduševio njegovim savršenim pravim uglovima. Otputovao je u
Tursku i analizirao misterioznu tablu. Sada je rešio zagonetku. Tabla stara
3.700 godina iz starovavilonske ere ne samo što je najstarije poznato
svedočanstvo primenjene geometrije, već je i sadržala učenje o trouglovima koje
smo pripisivali Pitagori.
Da li je Pitagora prepisao svoj nauk?
Prema studiji "Plimpton 322:
učenje o pravouglima" (Plimpton 322: A Study of Rectangles) objavljenoj u
časopisu: "Faundejšns of sajens" (Foundations of Science), možda će i
istorija matematike morati da bude nanovo ispisana. "Otrkriće i analiza
ove table imali su važne posledice po istoriju matematike", rekao je
Danijel Mansflid za list "Sidnej morning herald". Jer, do sada se
smatralo da su trigonometriju razvili stari Grci, tačnije – Pitagora. Ali, nova
analiza je pokazala da je trigonometrija bila poznata još hiljadu godina pre
Pitagore.
Razlomci umesto uglova
Još 2017, Mansfild je objavio veoma
interesantnu studiju o jednom drugom komadu gline. Bila je to najstarija
poznata trigonometrijska tabela napisana klinastim pismom. Prema Mansfildu,
proračuni Vavilonaca bili su mnogo tačniji od grčkih, jer se oni nisu bazirali
na uglovima ili funkcijama kruga, već na odnosima između brojeva. Slično našem
računanju vremena, Vavilonci su se služili brojanjem koje se bazira na broju
60, što je rezultiralo time da njihovi razlomci mnogo češće daju cele brojeve i
manje je grešaka prilikom zaokruživanja. Ta tabla veličine razglednice, nazvana
Plimpton 322, potiče iz istog vavilonskog vremena, ali do sada nije otkriveno
za šta je taj niz brojeva korišćen. Pretpostavljalo se da se moglo koristiti za
gradnju kuća ili premeravanje polja. Tu pretpostavku sada je potvrdila jedna
mala izlomljena tabla iz starovavilonskog vremena: okrugla ploča sa oznakom
Si.427 sadrži pravne i geometrijske detalje o komadu zemlje koji je podeljen
nakon što je jedan njegov deo prodat. To je tako reći katastarski dokument u
kojem su utvrđene tačne granice poseda.
Praktična korist
"Ova nova tabla pokazala nam je
zašto su se interesovali za geometriju: da bi mogli precizno da utvrde granice
zemljišnih poseda“, kaže dr Mansfild. Da bi bila utvrđena površina zemljišta,
najpre je morao da dođe zemljomer, izmeri posed i odredi njegove granice“.
Zemljomeri su koristili "Pitagorine trojke“ kako bi tačno proračunali prav
ugao. Te trojke se sastoje od po tri prirodna broja koji mogu da posluže kao
dužine stranica pravouglog trougla (npr. trojka 5,6,7) Pomoću dužina stranica
takvih trouglova mogu da se odrede i pravi uglovi.
Rešen komšijski spor
"Tabla potiče iz vremena u kojem
je zemlja postepeno prelazila u privatno vlasništvo – ljudi su počeli da
razmišljaju o "svom“ ili "tuđem“ zemljišnom posedu i hteli su da se
precizno razgraniče da bi bili u dobrim komšijskim odnosima“, kaže Mansfild:
"I to ova tabla odmah pokazuje: polje koje se deli i na kojem se povlače
nove granice“. Mansfild prenosi da postoji još starovavilonskih ispisanih tabli
na kojima se vidi sličan postupak. Jedna od njih, na primer, ispisana je
povodom jednog spora o dragocenim palmama s datuljama koje su se nalazile između
dva zemljišna poseda. Lokalni upravitelj pozvao bi zemljomere da rešavaju takve
sporove. "Time postaje jasno koliko je bila važna tačnost premeravanja
kako bi se rešili sporovi između tada moćnih osoba“, kaže Mansfild. Kompleksna
geometrija sa praktičnom upotrebom – i to hiljadu godina pre rođenja Pitagore.
***
Komentar
***
U doba
Talesa, Pitagore, Euklida se problemi čoveka, i prirode koja ga okružuje, iz
oblasti mitske, verske i poetske intuicije prevode u intelektualno-logičku
sferu. Služeći se logičkom argumetacijom, Tales je začeo jednu novu
intelektualnu konstrukciju, u kojoj se jedna geometrijska teorema dedukuje iz
druge. Pitagora je primetio da Egipćani i Vavilonci sprovode izračunavanja u
obiku „recepata“ (nalik onim kulinarskim) koji se moraju „slepo“ slediti. Ovi
„recepti“ koji su se prenosili sa kolena na koleno, davali su dobre rezultate
ali još nije postojala ideja o potrebi "dokazivanja" takvih
„recepata“. Vođen idejama Talesa Pitagora je hteo brojeve da razume a ne samo
da ih koristi. Razlog zašto teoremu danas pripisujemo ipak Pitagori je taj što
je on bio prvi koji je demostrirao univerzalnost ove teoreme.
*
Nema nikakve
sumlje da se grčki svet hranio „znanjma“
Azije, iz te hrane su, međutim, proizašle kvalitativno nove vrednosti –
nove paradigme znanja. Možda o toj promeni, metaforički, najbolje govori
anegdota Euklida - koji je najviše proslavio tradiciju pitagorejaca (pogledati
prve dve knjige njegovih "Elemenata"). Kada ga je jedan učenik upitao
da mu objasni od kakve je praktične vrednosti „teorema“, on se sa prezirom
obratio svome robu: „On želi zaraditi na učenju – daj mu novac...“. Tu je
Euklid demonstrirao duh pitagorejaca: „Dijagram(teorema) i korak (u znanju) a
ne dijagram i novac“! Pitagora je pre „teoreme kvadrata“ već dokazao da za svet
zvuka važe brojevi (harmonia, simetria, logos, rhythmos), već je bio povezao
muzičke intervale sa kretanjem nebeskih tela, sledeće je bilo da pokaže da to
isto važi i za „vidljivi“ svet na Zemlji. Pitagora je znanje iz sveta empirije, tehnike održavanja
života, „podigao“ u svet onoga što mi danas zovemo, teorija, dokaz; antički su se naučnici/filozofi pitali "zašto" je nešto, dok su se u
Vavlonu, Egiptu sveštenici/inžinjeri pitali "kako"! Upitao se: zašto
svi ti brojevi proizilaze iz činjenice da je prav ugao ono što se 4 puta
rotirada bi se vratilo na isto mesto?
Zoran
Stokić
18.08.2021.
Нема коментара:
Постави коментар