Drugi svetski rat i
Jevreji: Austrijanac ostavio
ogroman novac selu
koje ga je spasilo od nacista
Erik Švam, koji je umro prošlog
meseca u 90. godini, stigao je u Šambom sur Linjon porodicom 1943. godine.
IZVOR: BBC SUBOTA, 30.01.2021. |
12:00
Kao gest zahvalnosti što su stanovnici jednog francuskog gradića zaštili njega i porodicu od nacista tokom Drugog svetskog rata, Austrijanac je u testamentu ostavio pozamašnu svotu novca za to selo. Šambom sur Linjon, na jugoistoku Francuske, zaštitio je hiljade Jevreja od progona.
Erik Švam, koji je umro prošlog meseca u 90. godini, stigao je u to mesto sa porodicom 1943. godine. Prvi čovek francuskog gradića kaže da je Švam ostavio "veliku količinu" novca u testamentu, bez navođenja tačne sume. Ali je drugi čovek tog gradića, bivši gradonačelnik, rekao je lokalnim medijima da se Švam pre nekoliko godina sastao sa zvaničnicima i smatra se da je ukupan iznos koji je poklonio selu oko dva miliona evra.
Denise Valat, pomoćnica za kulturu i komunikacije u Šambon sur Linjon, rekla je da je grad pre oko tri nedelje kontaktirao notar kako bi razgovarali o poklonu. "Gospodin je bio je vrlo diskretan i nije želeo mnogo publiciteta u vezi sa svojim gestom", rekla je ona, preneo je kanal Frans 3. "O donatoru se malo zna, ali mi smo istražili." Prema tom istraživanju, porodica Švama je poreklom iz Beča, gde je njegov otac bio lekar.
U francuski gradić je stigao
1943. godine sa roditeljima i bakom. Nije poznato kako je izbeglička porodica
tamo stigla, ali prethodno su bili zatvoreni u kampu Rivesalte, vojnom objektu
na jugu Francuske, gde su zadržavani civili, pre njegovog zatvaranja 1942.
godine.
Podaci sugerišu da su se roditelji Švama vratili u Austriju posle rata, ali se on 1950. preselio u Lion da studira farmaciju. Tamo se upoznao sa budućom suprugom. Prema lokalnim izveštajima, par nije imao dece. Njegova supruga je ranije preminula, a on je umro 25. decembra prošle godine. Gradonačelnik Žan-Mišel Iro rekao je za AFP da će novac koji je ostavio Švam biti iskorišćeno za finansiranje obrazovanja i omladinskih inicijativa.
U Šambon sur Linjon živi tek oko
2.500 ljudi, ali ima reputaciju utočišta još od francuskih protestantskih
hugenota koji su izbegli verski progon tokom 17. veka. Tokom Drugog svetskog
rata, lokalni pastor i njegova supruga vodili su kampanju da zaštite jevrejske
izbeglice od nacističkih okupatora i njihovih francuskih kolaboracionista. Glas
se proširio grupama za ljudska prava i selo je postalo središte pokreta otpora,
a stanovnici su prihvatali i skrivali one koji su u njemu potražili utočište. Posle
rata i Izrael je odao priznanje ovom francuskom gradiću na izvanrednim naporima
da sačuva živote Jevreja.
***
Komentar
***
Nažalost malo je bilo takvih
pozitivnih primera. Kad god u svetu arogantno “učeno neznanje” nastupa u ime -
apsolutne istine - “lete glave”, tako je bilo i u Aušvicu - gde su
"ljudi" bili "brojevi". Da će stvari po Jevreje krenuti
loše videlo se prvi put jasno u tri rasprave Klinija (opat od 1122-1156, red
koji je pokrenuo krstaške pohode) protiv jeretika: Petra iz Brisa (paroh u
jednom selu u Alpima), Muhamedanaca, Jevreja. Na četvrtom luteranskom saboru
1215. hrišćanskim vladarima je naloženo da moraju Jevreje obeležavati komadom
crvene okruglaste tkanine prišivene na odeću (preteča žute zvezde). Oduzeto im
je pravo da poseduju zemlju, čak i da budu zemljoradnici, te da budu zanatlije
većine zanata. Mogli su se baviti trgovinom, medicinm, bankarstvom.
Inkvizicija, lomače, progoni, mržnja...korišćena je svaka prilika da se
proglase krivim – krstaški pohodi, pojava kuge, pojava tri mala ledena doba,...
Srednjovekovno hrišćansko društvo je, korak po korak, stvorilo - antijudeizam -
u Evropi koji je od Ernsta Haeckela,
1900. prerastao u rasizam. Svaki
pojedinac se rađa u jednoj kulturi verovanja, zaključivanja, oruđa, običaja i
ustanova, koje postoje pre njega. U našim mozgovima se odvija sinteza kulturnih
elemenata, tj. naš mozak je samo katalitički činilac u tekućem kulturnom
procesu.
Zoran Stokić
30.01.2021.
Нема коментара:
Постави коментар