Svemir u 2020: Najbolje
fotografije koje pokazuju delić lepote nebeskog svoda
U
proteklih godinu dana zabeležene su fotografije svemira koje prikazuju samo
delić lepote nebeskog svoda.
IZVOR:
BBC PONEDELJAK, 4.01.2021. | 18:15
Pogledati slike:
https://www.b92.net/bbc/index.php?yyyy=2021&mm=01&dd=04&nav_id=1790713
Od
fotografije teleskopa Habl koji je proslavio 30. rođendan do hrabrog uzimanja
uzorka na asteroidu - ovo je naš izbor najboljih fotografija iz svemira za ovu
godinu.
Hablov 'kosmički greben'
Teleskop
Habl, jedan od najvažnijih naučnih alata do sada napravljenih, u aprilu je proslavio
30 godina postojanja. Kako bi obeležili ovu priliku, objavljena je neverovatna
fotografija koja prikazuje formiranje zvezde blizu naše galaksije Mlečni put.
Na
portretu veličanstvenog teleskopa Habl, džinovska crvena nebula (NGC 2014) i
njena manja plava komšinica (NGC 2020) nalaze se u Velikom Magelanovom oblaku,
satelitskoj galaksiji Mlečnog puta koja je udaljena 163.000 svetlosnih godina.
Nebule
su prostrani međuzvezdani oblaci prašine i gasa u kojima može doći do stvaranja
zvezda. U srcu NGC 2014 je gomila sjajnih zvezda, svaka 10 do 20 puta veće mase
od našeg Sunca. Slika je dobila nadimak "kosmički greben", jer
astronome nebule podsećaju na svet morskih dubina. Dokumentarni film BBC
Horizont, emitovan povodom godišnjice, predstavio je zapanjujuće 3D fotografije
teleskopa Habl - poput Stubova stvaranja.
Hvatanje asteroida
Ove
godine Nasina misija Oziris-Reks izvela je hrabar potez "dotakni i
kreni" s asteroidom Benu, kako bi prikupio uzorke stena i tla i odneo ih
na Zemlju. Asteroidi poput Benua su primitivne relikivije iz Sunčevog sistema. Kako
bi prikupili uzorke, Oziris Reks je koristio dugačak nosač sa prstenastom
sabirnom komorom na kraju.
Svemirska
letelica spustila se prema Benuovoj površini, na koju je ispustila mlaz azota
kada je uspostavila kontakt sa asteroidom. Gas je uzburkao Benuovu površinu,
omogućavajući fragmentima asteroida da plutaju u sabirnu komoru.
Izgleda
da je strategija uspela, kao što se vidi u nizu slika iznad. U međuvremenu, 5.
decembra, japanska misija za prikupljanje uzoraka sa drugog asteroida vratila
se na Zemlju. Svemirska letelica Hajabusa-2 pustila je svoju povratnu kapsulu
uzorka, koja je bezbedno padobranom pala u australijsku pustinju. Uzorci će
biti analizirani u Japanu.
Sunce izbliza
U
januaru je objavljena slika Denijel K Inoj Solar teleskpopa (DKIST) sa Havaja
koji je pokazao površinu Sunca neverovatno detaljno.
Snimci
pokazuju strukture nalik ćelijskim koje su otprilike veličine kao američka
država Teksas. To su mase užarenog gasa i plazme. Svetli delovi ukazuju gde se
materija penje, a tamniji gde se plazma hladi i topi. DKIST je novi uređaj na
Haleakalu, 3.000 metara visokom vuklanu na havajskom ostrvu Maui.
Naučnici
koriste ove nove mogućnosti kako bi dokučili ponašanje naše roditeljske
zevezde, oko koje je nastala čitava galaksija, nadajući se da će tako moći da
predvide buduće eksplozije. Kolosalne erupcije naeelektrisanih čestica mogle bi
da oštete satelite u Zemljinoj orbiti, povrede astronaute ili ih čak izbace iz
snabdevanja strujom.
Jupiter u prolazu
https://www.youtube.com/watch?v=xh3EKDghbuU
Lansirana
2011. godine, Nasina letelica Juno nastavlja da šalje zapanjujuće slike sa
najveće planete Sunčevog sistema - Jupitera. Sonda je snimila slike
uskovitlanih oblaka gasovitog džina dok je izvodio 27. prelet sveta izbliza 2.
juna. Naučnik Kevin M Gil je potom napravio video zapis od 41 fotografije
snimljene tokom bliskog susreta.
Fotografije
su digitalno projektovane na sferu, pomoću virtuelne "kamere" koja
pruža pogled na Jupiter iz različitih uglova. Između ostalog, snimak pruža
neverovatan pogled na Jupiterovu najuočljiviju osobinu, ogromnu crvenu tačku -
koja je zapravo džinovska oluja koja traje.
Test svemirskog broda
Pamalo
nalik na raketu iz filmova zlatnog doba naučne fantastike, Svemirski brod Ilona
Maska će - kako se on nada - prevoziti ljude do Crvene planete.
U
decembru Spejs Eks testirao je prvi završeni prototip vozila i poslat je na let
od 12,5 kilometara sa piste kompanije u Južnom Teksasu. Malo smo vas prevarili,
jer ovo, ipak, nisu slike svemira, Ali možda ćemo ih videti jednog dana, u ne
tako dalekoj budućnosti.
Probni
let je pokazao neke od specifičnosti ove letelice, poput Raptor motora sa
metanskim sagorevanjem i putanju leta pravo uvis, a zatim potrbuške nadole ka
Zemlji. U ovoj fazi, prototip nazvan SN8 sleteo je malo brže i grublje nego što
treba. To je Mask opisao kao - brzo neplanirano rastavljanje. Drugim rečima,
pad. Ali inženjeri Spejs Eksa će vredno raditi na poboljšanju vozila. I novi
prototip SN9 čeka svoj red da se pokaže na pisti.
***
Komentar
***
Antička astronomija bila je nauka koja kombinuje kružna i
jednolika kretanja na takav način, da kao rezultat dobije onakvo kretanje kakvo
je kretanje zvezda. Ako njene matematičke konstrukcije dodele svakoj planeti
putanju koja se poklapa sa njenom prividnom putanjom, onda je i astronomija
postigla svoj cilj, jer su onda njene hipoteze spasile pojave. Pored
astronomskog metoda nauke koja "spašava fenomene" pomoću
"hipoteza" - antika je razvila i metod fizičke nauke koja je za cilj
imala apsolutno sugurno znanje. Aristotelova fizička nauka bila je - deduktivna
piramida znanja - koja nigde nije uključivala praktičnu proveru znanja. Na vrhu
te piramide su apsolutno istinite definicija – one opisuju suštinu stvari. Ako
pitamo zašto je ovaj, a ne drugi opis istinit, sve što nam preostaje je
pozivanje na "intuiciju o suštini". "Intelekt nije u krivu u
pogledu suština", kaže sholastičar Toma Akvinski, "kao što ni čula ne
greše u pogledu vlastitog predmeta". Postojanje Habla moguće je zato što
je u 13 veku započela krucijalna promena naučne pardigme, naročito, veza između
elemenata iskustva i naučnih činjenica. Pobedila je hipotetička metoda antičke
astronomije "nagađanja i opovrgavanja" koja se iz astonomije
"prelila" i na metode fizičke nauke a što je realizovao Njutn 1687. u
"Principima". Put ka Hablu je bio od tada samo pitanje dana(!)
Zoran
Stokić
4.01.2021.
Нема коментара:
Постави коментар