Ludvig van Betoven: Missa solemnis
O 250. godišnjici
rođenja slavnog kompozitora objavljena publikacija o njegovom remek-delu
Knjiga „Ludwig van Beethoven –
Missa solemnis“ je objavljena kao kooperativni projekt Deutschen
Bibelgesellschaft sa izdavačem Carus-Verlag.
Piše: "Danas", Zoran Andrić10. februara
2021. 19.00 Izmenjeno: 19.01
Ovo je knjiga koja otvara seriju
Wort//Werk//Wirkung (Reč//delo//uticaj), u kojoj su značajna horska dela i
njihov odnos prema tekstu Biblije izložena, analizirana i njihov uticaj na
potonja dela osvetljen. Priređivač knjige je teolog i muzikolog profesor dr
Majnrad Valter iz Frajburga. Povod ovoj publikaciji je 250. rođendan Ludviga
van Betovena u 2020. godini. Vokalno remek-delo Missa solemnis je Betoven
komponovao 1822. nazvavši ga „dotad najvećim delom koje je komponovao“. Ova
knjiga sadrži i CD – novo izvođenje ove vokalne kompozicije sa Kammerchor
Stuttgart na čelu sa dirigentom Frider Bernijusom.
Missa solemnis čini liturgijski
tekst katoličke mise. Knjiga pokazuje delo na kome su kroz stoleća radili mnogi
ljudi i u kojoj meri je ono uticalo na osećanja ljudi. Među najprominentnije
recipijente idu na primer kompozitor Rihard Vagner i slavni dirigent Vilhelm
Furtvengler. Ovaj prateći tekst u knjizi ne iziskuje stručna predznanja. Autori
su Hans-Joahim Hinrihs, Jakob-Sebastijan Koh i Frider Bernijus. Hinrihs je
muzikolog i profesor emeritus na univerzitetu u Cirihu, i izdavač „Archivs fu¨r
Musikwissenschaft“ i „wagnerspectrums“. Jedno od njegovih težišta u
istraživanju je i delo Ludviga van Betovena. Sapriređivač Koh je teolog,
muzičar i apsolvent klase Ditrih-Fišer Diskaua sa disertacijom u oblasti
crkvene muzike. On je i referent za kulturu pri sekretarijatu Nemačke biskupske
konferencije u Bonu.
U tom svojstvu je on inicijator mnogih
interdisciplinarnih susreta na poljma: teologija-kultura-estetika. Bernijus je
pak osnivač i voditelj Kammerchor Stuttgart u Štutgartu. Veoma originalan
projekt da se na prijemčiv način ponudi muzikološka analiza jednog remek-dela
kao i njegova recepcija u različitim nijansama njegove teološke pozadine.
***
Komentar
(neobljavljen)
***
Umesto nametanja ukusa, neka
svako presluša "svečane mise" koje su predhodile Betovenovoj, svaka
za sebe je muzička ikona, od Aleksandra Skarlatija, Bibera, Fuksa, Faša,
Zelenke, Hajnihena, Vivaldi, J.S.Baha, Hasse, Jamelija,..., Samartinija, De
Nebre, Almeide, Johana Stamica, Ditersdorfa, Vanhala; Mihajla Hajdna MH 17
(1768.,brata Jozefa Hajdna, koju je Betoven "kreativno kopirao";
uzgred Mozartov Rekvijem je izašao iz Rekvijama, MH 155, takođe Mihajla Hajdna
1771).
Ps. Ako već govorimo o crkvenim
delima, tu se "ikonama" Telemanu i Hendlu približio i Faš jednim
zaboravljenim biserom (poslušati) Johann Friedrich Fasch "Passio Jesu
Christi"(!)
https://www.youtube.com/watch?v=2_gMTYn2A-o&list=OLAK5uy_l4E5HOWgOfkv5XHXAn9UVMoHxGCvnMGTQ
Pošto je 250 godina Betovena, evo primera kako nastaju muzičke ideje - Bendino finale iz "Romea i Julije", čuće se taktovi Beethovenove ode radosti. Na mreži postoji dobra izvedba ovog dela:
Georg Benda: Romeo i Julie, III čin: Final. Auf! Auf unter Reuezahren (Tutti), "... Zvietracht abzuschvoren" (!)
Ansambl: Bremen Vokalensemble des
Forum Alte Musik, Dirigent: Michael Schneider.
https://www.youtube.com/watch?v=z66iDr9U6C4&list=OLAK5uy_m8oqa4Km9CyLoTByDKFy1I5WLrrZ9DfIM&index=30
*
Friedrich Witt (1770-1836)
Symphony in C major
'Jena' (1790s) (pogrešno pripisivana Betovenu)
Zoran Stokić
11.02.2021
Нема коментара:
Постави коментар