Rover sleće na Mars:
Sedam minuta užasa, potraga za dokazima drevnog života
SCITECH Autor:N1 Zagreb18. feb.
202119:54
Nakon sedam meseci putovanja,
NASA rover „Persevirens“ priprema se večeras za sletanje na Mars, što će biti
početak višegodišnje potrage za dokazima drevnog mikrobiološkog života na
Crvenoj planeti. Projekat je "težak" oko 2,7 milijardi dolara, a
sletanje i upravljanje roverom košta oko 300 miliona. Iako se čini tako dalekom
– crvena planeta već je na dohvat ruke roveru „Persevirens“ (istrajnost na
srpskom). Pravo ime za čudo tehnologije koje je za sedam meseci prevalilo 470
miliona kilometara. „Najizazovniji je ulazak u atmosferu Marsa koja ima tek
jedan posto Zemljine gustine. To je taman za zagrevanje pri sletanju, ali
nedovoljno da nas uspori. Kada udarimo u atmosferu pri brzini od 20 hiljada
kilometara na sat trebaće sedam minuta da sletimo“, rekla je jedna od glavnih
ljudi misije Lori Glejz.
Rover bi trebalo da sleti u
krater Jezero – bazen širok 45 kilometara na Marsovoj severnoj polulopti.
Naučnici veruju da je pre 3,5 milijardi godina krater bio dom reci koja se
ulivala u jezero i stvarala talog u delti u obliku lepeze. Prvo će preći deltu,
nekadašnju obalu jezera i na kraju ivice kratera. „Ova misija je zaista
fascinatna, istraživanje će se baviti mogućnošću života na Crvenoj planeti i
ono što je čini najrelevantnijom i najvažnijom do sada jeste što bi trebalo da
rezultira novim povratkom na Mars“, ističe Fernando Abiljera iz NASA.
„Persevirens“ je na put krenuo
krajem jula s Floride i najveće je vozilo ikad poslato na Mars. Teško je tonu,
ima robotsku ruku od dva metra, 19 kamera i dva mikrofona. Ako stigne netaknut
biće tek peti rover koji je uspešno završio putovanje od Zemlje do Marsa. „Biću
vrlo napeta. Mislim da ćemo svi biti nervozni dok budemo gledali. Dobićemo
signale i videti stvari poput otvaranja padobrana što će nam dati nekakav
utisak kolika je brzina sletanja. Ali biće to vrlo opasno za živce jer moramo
da čekamo signal da je srećno sleteo“, kaže Lori Glejz. Najveća brzina rovera
je 152 metra na sat. Prve fotografije brzo će biti dostupne dok se video
snimak, uključujući ulazak u atmosferu, očekuje kasnije. „Sedam minuta užasa
biće zaista zastrašujući jer su to trenuci u kojima ne možemo ništa da učinimo.
Tek kad vozilo uspori – zahvaljujući nadzvučnom padobranu- moramo da usporimo
vožnju s približno 350 kilometara na sat na manje od 3 kilometra na sat u trenutku
sletanja“, kaže Abiljera.
„Persevirens“ će prikupiti do 30
uzoraka stena i tla. Naučnici ne očekuju pronalazak fosilnih zuba, kosti ili
lišća već organske molekule i druge znakove pređašnjeg mikrobiološkog života.
Kažu i da su naučnici koji će te uzorke analizirati u osnovnoj školi, a možda
se još nisu ni rodili jer bi trebalo da budu vraćeni na zemlju u misiji 2030. „Glavni
cilj je saznati da li je na Marsu ikada postojao život. Zato idemo na
specifično mesto – ukoliko je bilo života na Marsu, onda će upravo onde biti
sačuvani njegovi tragovi“, navodi Glejz. Planirani su i neki paralelni
eksperimenti – NASA želi po prvi put da leti na nekoj drugoj planeti i to
helikopterom. „To je vrlo mali helikopter, upola manji od mikrotalasne pećnice,
kojim ćemo prvi put pokazati sposobnost motorno upravljanog leta
na površini Marsa. Ali važno je
naglasiti – ovaj helikopter nije naučni instrument, već će biti demonstracija
nove tehnologije“, kaže Abiljera. Postaviće se i instrument koji će postupkom
elektrolize iz ugljen dioksida od kojeg se uglavnom sastoji Marsova atmosfera
proizvoditi kiseonik. „To je stvarno kul eksperiment. Ako poželimo ikada da
pošaljemo ljude na Mars bilo bi divno da možemo da koristimo kiseonik dobijen
iz ugljen dioksida umesto da ga nosimo sa sobom“, ističe Glejz. Ono što se
događa u nekadašnjem jezeru na Marsu – posebno se prati u Jezeru na Zemlji. Mesto
u BiH po kojem je NASA nazvala marsovski krater već danima je u euforiji – a
posebno danas kada organizuju javni doček rovera.
***
Komentar
***
Abeceda života sastoji se od
najednostavnij molekula koji imaju sposobnost reprodukcije. Bazični molekuli
koje je nauka uspela da sintetizuje na Zemlji mogu se stvoriti slučajnim prirodnim
procesima. Misija će na Marsu tražiti te najednostavnije molekule: adenin, titnin, guanin, citozin - koji su
sastavni delovi svake ćelije. Orgel je '50 godina prošlog veka napravio seriju
eksperimenata gde je sjedinio cijanovodoničnu kiselinu, amonijak, vodu – to je
jedinjenje kasnije zamrzavao – pojavio se "adenin"; adenin je jedna
od četiri baze od koje se sastoji DNK. Pokazao da je život mogao nastati ne
samo pri visokim temperaturama nego isto tako i pri niskim temperaturama. Svojevremno u fizici Herc je zaključio da su Maksfelove
matematičke jednačine elektro-magnetizma "pametnije od svojih tvoraca daju
više nego što su oni zamislili" -
to je u biologiju preneo Orgel kada je kazao: "Evolucija je pametnija od nas"!
Zoran Stokić
19.02.2021.
Нема коментара:
Постави коментар