Stojanović: Režim u Srbiji se nada da će se
nastaviti ratovi iz devedesetih
VESTI Autor:Beta26. jun.
202215:406 komentara Izvor: N1
Istoričarka iz Beograda
Dubravka Stojanović izjavila je u Novom Sadu da se režim u Srbiji nada da će se
ratovi iz devedesetih godina 20. veka nastaviti i da se "zato Ratko Mladić
proglašava herojem".
„Trideset godina nakon ratova
bliži smo novim sukobima nego što smo se udaljili od ratova“, kazala je
Dubravka Stojanović na tribini u okviru „Festivala pomirenja“.
Prema njenim rečima, to se
naročito oseća sa dolaskom aktuelnog režima na vlast, od 2012. godine.
„Ta nada da će se ratovi
nastaviti se danas zove ‘srpski svet'“, ocenila je Dubravka Stojanović.
Dodala je da ratovi iz
devedesetih godina 20. veka "nemaju ime" i ocenila da je to još jedan
dokaz da se oni nisu "mentalno završili", sem u Hrvatskoj, u kojoj
taj rat ima ime i zove se Domovinski rat.
Ona je ocenila da elite
danas koriste istoriju kako bi kreirali budućnost, kao što su osamdesedetih
godina 20. veka koristile istoriju da bi kreirale rat.
Istoričar iz Bosne i
Hercegovine i Hrvatske Dragan Markovina ocenio je da je otpor klerikalizmu u
regionu i verskim zajednicama kao političkim faktorima "ključna tačka
otpora".
"To je otpor
antimodernizmu. Posledica klerikalnog antimodernizma jeste činjenica da su
danas mlade generacije ultrakonzervativne", rekao je Markovina.
Prema njegovim rečima,
nacionalističke mitologije novonastalih država pokušavaju da sakriju nasledje
jugoslovenskog samoupravnog socijalizma, jer ne postoji gotovo nijedna tačka za
koju se može reći da su se zemlje u regionu više razvile nego u doba socijalizma.
"Zloupotreba prošlosti
služi za to da se ne bi pričalo o sadašnjosti i budućnosti", ocenio je
Markovina.
Istoričar iz Crne Gore Adnan
Prekić, govoreći o ratu u Ukrajini, rekao je da ne može da razume kako neko
može sebe zvati levičarem, a podržavati Putinovu agresiju na Ukrajinu.
"U stvari, imamo
situaciju da takvi levičari zapravo postaju desničari", ocenio je Prekić.
Istoričarka iz Berlina Ruža
Fotiadis kazala je da je bivša nemačka kancelarka Angela Merkel, nakon agresije
Rusije na Ukrajinu, "cinično priznala" da nije dobro procenila ruskog
predsednika Vladimira Putina.
Tribinu je moderirao
istoričar iz Novog Sada Milivoj Bešlin, a Festival pomirenja se održava u
okviru programa Evropske prestonice kulture, "Tvrdjave mira".
***
Komentar
***
Da bi neko vaspitavao treba
da je i sam vaspitan. Naše elite nisu u stanju da nađu „našu“ Arijadninu nit
koja bi nas izvela iz slepe ulice ratno-hučkaške despotske pravoslavne dzamahirije. A tako davno Sokrat
je uvideo da je pitanje naše orjentacije i ličnog identiteta, od prvorazrednog
značaja za društvo jer naša orjentacija menja način na koji se
odnosimo prema stvarnosti. Takođe je
kazao da ta naša orjentacija izvire ne samo iz našeg intelekta već iz
celokupnog našeg bića i celokupnog našeg
života. Ono što još nismo naučili od Sokrata, Erazma, Montenja, Voltera,
Lesinga i Kanta, jeste to da nas ka opštem boljitku mogu voditi principi:
pogrešivosti (da smo kao ljudi pogrešivi), razumne rasprave i približavanja
istini, te da uzurpacija istine i izjednačavanje istine sa sigurnim znanjem
najčešće vodi u ratove - logore i gulage. Raditi protiv katarze od 2000. godine
(katarze koja je jedina u stanju da nas rastereti „psihičke epidemije“. Jer
ratovi su kao što je primetio Jung „psihička epidemija“), potsticati masovno
bekstvo od odgovornosti, klanjati se iracionalnom, znači prizivati ideologiju
hitlerizma i novi rat.
Zoran Stokić
27.06.2022.
Нема коментара:
Постави коментар