Ginter Gras
Nemačka, Drugi
svetski rat i Ginter Gras: Kako je prošao put od moralnog autoriteta Nemačke do
"izdajnika posleratne generacije"
Proslavio se 1959. romanom Limeni
doboš u kojem je na pomalo divlje-komičan način oslikao uspon i pad nacizma kroz
oči mladog dečaka Oskara.
IZVOR: BBC UTORAK, 13.04.2021. |
16:34
Ginter Gras, dobitnik Nobelove nagrade za književnost, koji je preminuo 13. aprila 2015, godine važi za jednog od najvećih nemačkih posleratnih autora, ali je 2006. drugim povodom dospeo u centar pažnje svetske javnosti. Tada je otkriveno da je tokom Drugog svetskog rata bio pripadnik elitnih i ozloglašenih SS jedinica nacističke Nemačke. Književnih, pesnik i scenarista koji se nije plašio da pogleda u oči ratnoj prošlosti Nemačke često je bio nazivan savešću cele jedne generacije.
Proslavio se 1959. romanom Limeni
doboš u kojem je na pomalo divlje-komičan način oslikao uspon i pad nacizma
kroz oči mladog dečaka Oskara. U obrazloženju odluke da mu se 1999. dodeli
Nobelova nagrada za književnost, predstavnici Švedske akademije istakli su
njegovu hrabrost da "podseti na zaboravljene i one kojih su se svi
odrekli: na žrtve, gubitnike i laži koje ljudi hoće da zaborave jer su nekad
verovali u njih". Ali njegov morali autoritet ozbiljno je narušen sedam
godina kasnije kada je otkriveno da je pred kraj rata postao pripadnik SS
jedinica, elitne borbene formacije koja je bila odgovorna i za upravljanje
koncentracionim logorima.
Mnogi Nemci su bili šokirani.
Gras je stekao ugled kao intelektualac koji je naginjao levoj strani političkog spektra pozivajući sunarodnike i sunarodnice da se suoče sa nacističkom prošlošću, a sam je 60 godina skrivao da je bio deo te mašinerije. Možda je sve kritike na račun Grasa najbolje sumirao njegov biograf Mihael Jurgs. "Divili smo mu se kao simbolu morala... Na neki način je izdao celu generaciju".
Gras je rođen 1927. u nekadašnjem
Dancigu, današnjem Gdanjsku u Poljskoj. Kao i mnogi vršnjaci, Gras je postao
član Hitlerove omladine. U zvaničnoj biografiji stoji da je Gras bio
"flakhelfer" - bio je zadužen da upravlja protivavionskim topovima. A
u stvari, Gras se 15 godina dobrovoljno prijavio da bude deo posade podmornice,
ali nije primljen, Godine 1944, kao sedamnaestogodišnjak je dobio poziv da se pridruži
SS jedinicama.
'Osećaj sramote'
Gras je prvo rekao da ga nije bilo sramota što je bio član i istakao da nikad nije ispalio metak. Ipak, kasnije je napisao: "Ono što sam prihvatio sa glupim mladalačkim osećajem ponosa, posle rata sam hteo da sakrijem zbog osećaja stida koji se povremeno javljao. To breme je ostalo i njegovu težinu niko ne može da olakša".
Posle rata, Gras je prvo radio kao rudar i pomoćnik kamenoresca, a potom kao vajar i pesnik. Ali roman Limeni doboš mu je doneo svetsku slavu. Glavni junak Oskar je namerno se kao trogodišnjak bacio niz stepennice kako ne bi porastao. Oskarovi komentari, zahvaljujući Grasovim provokavitivnim i bezočnim igrama reči, sjajno su oslikali užase, nepravde i eskcentričnosti rata i posleratne svakodnevnice u Nemačkoj.
To je bilo potpuno suprotno u odnosu na oskudnu i hladnu literaturu tokom 1950-tih, kada su mnogi nemački autori osećali kao da pišu jezikom koji su zagadili nacisti.
Posle Limenog doboša, Gras je imao velikog uspeha kod kritike i čitalaca sa još dve knjige - Mačka i miš i Pseće godine. Gras je bio poznat i kao politički komentator, često je kritikovao komunistički režim u Istočnoj Nemačkoj, ali i ono što je nazvao "uskogrudim radikalima" u studentskom pokretu. Podržavao je nemačke socijaldemokrate, pogotovo zapadnonemačkog kencalara Vilija Branta u čijim kampanjama je i učestvovao tokom 1960-tih i 1970-tih godina prošlog veka. Kada je 1989. godine pao Berlinski zid, Gras je postao usamljen u nekim stavovima.
Zalagao se za konfederaciju dve
nemačke države upozoravajući da će ujedinjena zemlja u nekom trenutku poželeti
da drugima pokaže mišiće. Gras je o ujedinjenju Nemačke pisao u romanu Široko
polje. U drugim delima pisao je o ratu u Vijetnamu, razlikama između polova,
pretnji od izbijanja nuklernog rata i problemima životne sredine. Političkim
stavovima nastavio je da izaziva podeljena miljenja, a 2012. godine je ponovo
dospeo u centar pažnje javnosti zbog poeme u kojoj je upozorio da bi Izrael
mogao da napadne Izran nuklearnim oružje i da prestavlja pretnju po mir u
svetu. Kritičari su ga optužili za antisemitizam, a Gras je odgovorio da je
često podržavao Izrael i da mu je cilj bio napad na politiku premijera
Benjamina Netanjahua. Ali takva situacija za Grasa nije bile nova i nepoznata,
pošto su njegova književna dela i politički stavovi često izazivali
kontroverze.
***
Komentar
***
Ginter Gras:„Ćutanje povređuje kao i reč“.
Nema opravdanja za Grasovo „ćutanje“. Tragično u njegovom slučaju je to što se
budući pesnik, nije opredelio za geteovsku Nemačku, nego se opredelio za hegelovsko-bizmarkovsku Nemacku pa još u
crnim tonovima Hitlerovog rasizma umotane u oblande teorije zavere sionskih
mudraca; poverovao je Hitleru kada je ovaj držao govore u kojima on Adolf
“brani svetski mir”, takođe je poverovao Hitleru koji je objašnjavao da je i samo
postojanje Nobelove nagrade zapravo zavera protiv Nemačke - dobio ju je
pacifista Ajnštajn, kosmopolita Karl fon Osijecki, a “ne pravi Nemac Filip
Lenard” - dobili su je oni koji su se ugledali na Getea a taj “Gete nam je
oduvek bio sumnjiv, on nikada nije bio rodoljub i on je nemački duh okužio onom
ovlažnom hladnom internacionalnoscu od koje smo dugo bolovali i koja je našu
nemačku svest osetno oslabila".
Zoran Stokić
14.04.2021.
Нема коментара:
Постави коментар