Otkrivena neobična
crna rupa najbliža Zemlji
Astronomi su identifikovali crnu
rupu najbližu Zemlji, na sreću, vrlo je mala.
IZVOR: B92 UTORAK, 27.04.2021. |
13:26 -> 10:40
No otkriće je zanimljivo upravo
zato što je manja nego što se to od crne rupe očekuje. Štaviše, toliko je mala
da je za nju stvorena posebna kategorija. Novootkrivena crna rupa nalazi se na
samo 1500 svetlosnih godina od Zemlje u našoj galaksiji. Zbog neobičnih
svojstava i sazvežđa u kom je nađen, tim sa Univerziteta Ohajo, koji ju je otkrio,
nazvao ju je "Jednorog". "Kada smo pogledali podatke, ta crna
rupa Jednorog jednostavno je iskočila", rekao je astronom Tarindu
Džajasajn. "Pa kako to da je nismo videli pre? Ispostavilo se da smo imali
spuštene astronomske roletne", dodao je.
Spuštene astronomske roletne
Pre nego što su astronomi
pronašli prve manje crne rupe, njihovo postojanje bilo je toliko diskutabilno
da su, kada su primetili da obližnju divovsku crvenu zvezdu nešto privlači,
isprva odbacili mogućnost da bi to mogla biti malena crna rupa. No, Džajasajn
je to posmatrao iz drugačije perspektive. Kao doktorandu, mentor mu je rekao da
je moguće da u svemiru postoje i male crne rupe, a on je to hteo da istraži.
Analizirajući podatke različitih teleskopskih sistema i satelita, svoja umeća
brusio je na istraživanju crvenog diva u sazvežđu Jednoroga, koji je bio u
poslednjoj fazi svog života.
Brzina zvezde i način na koji ju
je vukla gravitacija sugerisali su da pored nje postoji crna rupa. Proračuni su
utvrdili da bi veličina tog nevidljivog suputnika mogla biti oko 3 Sunčeve
mase. "Baš kao što Mesečeva gravitacija iskrivljuje Zemljine okeane,
uzrokujući da se oni izboče prema Mesecu i u suprotnom smeru od njega,
proizvodeći plime i oseke, tako i crna rupa iskrivljuje zvezdu u oblik sličan
lopti za američki fudbal, s jednom osom dužom od druge", objasnio je
astronom Tod Tompson, koji je u prošlosti pomogao pronaći neke druge male crne
rupe. "Najjednostavnije objašnjenje je da je reč o crnoj rupi - a u ovom
slučaju je najjednostavnije objašnjenje ujedno i najverovatnije", dodao je
Tompson.
***
Komentar
***
Istorija Homo sapijensa nam
pokazuje da je čovek, iz psiholoških razloga, uvek težio da sebe učini
središtem "nepropadljivog" svemira, a kada se to pokazalo iluzijom
smislio je da su „makrokozmos“ i “mikrokosmos” fraktalne prirode. Danas znamo
da je Homo sapijens u Kosmosu usamljeno biće; igrom slučajnosti nastao je kao
rezultat "partije karata" u kojoj je njegova karta odigrana jedan
jedini put i nikad više. Ali takođe znamo da gravitacija sprečava postojanje
uniformne distribucije materije u makro razmerama, ona u Kosmosu omogućuje
agregaciju materije i izvor je "negativne entropije" pod čijim se
uticajem formiraju zvezde i galaksije u kojima dolazi do ponovnog zagrevanja
materije i njene termodinamičke evolucija. Ponovo će postojati uslovi za pojavu
nekog novog "života" jer organizmi se hrane tom "negativnom
entropijom".
Zoran Stokić
27.04.2021
Нема коментара:
Постави коментар