петак, 22. март 2024.

 

 

Revolucionarni poduhvat: Čoveku presađen bubreg genetski modifikovane svinje

 

 

ZDRAVLJE Autor: N1 Beograd, Njujork tajms 21. mar 202415:01 Bubreg, transplantacija, doniranje organaFoto: Shutterstock/Luuuusa

 

 

Bostonski hirurzi presadili su bubreg iz genetski modifikovane svinje u 62-godišnjeg muškarca, što je prva takva procedura. Ukoliko bude uspešna, to će značiti nadu za stotine hiljada Amerikanaca čiji bubrezi su otkazali.

 

Kako piše Njujork tajms, za sada su znaci obećavajući. Novi bubreg je počeo da izlučuje mokraću nedugo posle operacije prošlog vikenda, a stanje pacijenta nastavlja da se poboljšava, prema lekarima u Opštoj bolnici u Masačusetsu. On se već kreće hodnicima bolnice i mogao bi da bude otpušten uskoro.

 

Pacijent je crnac, a ova procedura bi mogla da bude posebno značajna za crne pacijente, među kojima ima veliki broj onih kojima su bubrezi otkazali.

 

Novi izvor bubrega „mogao bi da reši nerešivi problem na ovom polju – neodgovarajući pristup pacijenata iz manjinskih zajednica transplantaciji bubrega“, rekao je Vinfred Vilijams, pomoćnik šefa nefrološkog odeljenja u bolnici u Masačusetsu i nefrolog.

 

„Ukoliko bubrezi iz genetski modifikovanih životinja budu mogli u većem broju da se presađuju, dijaliza će „postati suvišna“, smatra doktor Leonardo Rijela, koji je i medicinski direktor za transplantaciju bubrega u bolnici u Masačusetsu.

 

Više od 800.000 Amerikanaca ima bubrege koji su im otkazali i ide na dijalizu, što je procedura kojom se čiste otrovi iz krvi.

 

Više od 100.000 njih čeka na transplantaciju bubrega od živog ili mrtvog ljudskog donora.

 

Takođe, desetine miliona Amerikanaca imaju hroničnu bolest bubrega, koja može da dovede do otkazivanja tog vitalnog organa.

 

Hiljade pacijenata umire godišnje dok čeka na bubreg, jer postoji akutni nedostatak organa.

 

Svake godine se obavi samo 25.000 transplantacija bubrega.

 

Ksenotransplantacija, ugradnja životinjskih organa u čoveka, decenijama se predlaže kao moguće rešenje koje može da učini bubrege dostupnijim onima kojima su potrebni.

 

Međutim, ljudski imuni sistem odbacije strano telo, što može izazvati komplikacije opasne po život, a stručnjaci upozoravaju da bi do dugotrajnog odbacivanja moglo da dođe i kada su donori veoma kompatibilni sa pacijentom.

 

Poslednjih godina, naučni napredak, uključujući uređivanje gena i kloniranje, približio je ksenotransplantate stvarnosti, što je omogućilo modifikaciju životinjskih gena kako bi se organi učinili kompatibilnijim i da se smanji verovatnoća da će ih imuni sistem odbaciti.

 

Bubreg je došao od svinje koju je modifikovala biotehnološka kompanija eGenesis, koja je uklonila tri gena uključena u potencijalno odbacivanje organa. Pored toga, sedam ljudskih gena je ubačeno da bi se poboljšala ljudska kompatibilnost. Svinje nose retroviruse koji mogu zaraziti ljude, a kompanija je takođe deaktivirala patogene.

 

 

***

Komentar

***

 

Imaju velike biološku sličnosti sa ljudima - metabolički proces i tsl. -  kao i visoku genetsku analogiju: ljudski genom se sastoji od 3,5 milijardi bp, genom svinje od 3,0 milijardi bp; Kod svinja je identifikovano 21.630 gena koji kodiraju proteine, kod ljudi 20.310. Svinje su inteligentne životinje. U poređenju sa ljudskom inteligencijom, mačke i psi – su sličnog nivoa inteligencije kao dvogodišnje dete, ali svinje imaju ekvivalentne kognitivne sposobnosti kao trogodišnje dete. Svinje su, na pr, mogle da protumače sliku u ogledalu kako bi pronašle činiju za hranu.  Mogle su da "shvate" - da se vide u ogledalu - i da koriste ove informacije da reše svoj problem pronalaženja hrane. Sposobnost  prepoznavanja slike o sebi, poznata kao samoprepoznavanje, postoji samo kod najinteligentnijih vrsta na svetu. Prvaci su u rešavanju problema, najbrže nauče nove rutine, mogu da izvode trikove vredne cirkusa: preskaču obruče, klanjaju se i stoje, rotiraju se i prave reči slične zvukovima na komandu, razvlače ćilime, čuvaju ovce, zatvarajte i otvarajte kaveze, čak su u stanju da igraju i video igrice. Emotivne su empatične i društvene životinje.

 

Zoran Stokić

22.03.2024.

Нема коментара:

Постави коментар