уторак, 26. септембар 2023.

 

 Kako je nastala opera?

*

Operska diva Marijam Batisteli održala prvi koncert u Srbiji

 

 

Italijanska operska umetnica – sopran Marijam Batisteli održala je prvi put koncert u Srbiji, u

 

Ustanovi kulture "Gvarnerijus" u Beogradu, gde je priredila repertoar od 10 kompozicija iz sfere opere, operete i mjuzikla.

 

IZVOR: TANJUG UTORAK, 26.09.2023. | 09:23 -> 09:42 FOTO TANJUG/ JADRANKA ILIĆ/ bs

 

 

Ovaj koncert prvi je u nizu nastupa koje će UK “Gvarnerijus”, u saradnji sa čuvenim austrijsko-ruskim violinistom Jurijem Revičem, realizovati do kraja godine. Marijam Batisteli, dobitnica glavne nagrade na Međunarodnim takmičenjima „Marija Kalas” u Veroni, „Franka Matiuči” i „Otavio Zino” u Rimu, za prvi susret sa beogradskom publikom priredila je najlepše arije Gaetana Donicetija, Vinčenca Belinija, Šarla Gunoa, Đakoma Pučinija, Đoakina Rosinija i Džordža Geršvina, uz klavirsku saradnju sa Vladimirom Stojnićem.

 

 

***

Komentar

***

 

 

Bravo.

Zaboravljena prošlost. 

Članovi "Florentine Camerata" su smatrali (opravdano) da je muzika postala korumpirana i da kvari društo, zato su kreirali nove muzičke forme sa ciljem da ožive  muzičke elemente koji su postojali u antici. Muzička umetnost se, smatrli su oni, mogla poboljšati, a samim tim i društvo. Od svih revolucija u istoriji muzike, revolucija ove neformalne akademske grupe imala je dalekosežne posledice; ovde je muzička teorija predholdila praksi. Florentine Camerata je bila grupa muzičara, pesnika, humanista i naučnika u periodu ranog baroka u Firenci, koji su se sastajali pod zaštitom grofa Bardija od 1573-1587. Proizveli su monodiju i operu (Peri: "Dafne", "Euridika" i &; Vinčenco Galileo 1681., "Dialogo della musica antica et della moderna") - kao protiv težu tada sveprisutnoj polifoniji.  Članovi  - Jakopo Peri, Đulio Kačini i Emilio de Kavalijeri,...,  Đirolamo Mei, Vinćenco Galilej - su razgovarali o likovnoj umetnosti, a posebno o muzici (teoriji) i drami. Da nije Vinćenco Galilej izveo revoluciju u muzici nisam siguran da bi njegov sin Galileo to isto uradio u fizici. Veza između teorije i eksperimenta u oblasti muzike koju je uspostavio njegov otac uticala je na Galilejev razvoj kao fizičara; Galileo je dobio muzičku obuku od svog oca i svirao je dobro lautu, ali važnije od toga je to da se poreklo njegove eksperimentalne metode nalaze u eksperimentima njegovog oca (sin je u tim eksperimentima pomagao ocu) u kojima je proveravao i popravljao (eksperimentalnom metodom) - stavove matematičke analize muzike Pitagore; do kojih sam PItagora nije došao eksperimentima (u to vreme još nije postojao monohord sa podesivim mostom), nego misaonim sintezama brojeva, muzike, kosmologije.

 

Zoran Stokić

26.09.2023.

Нема коментара:

Постави коментар