среда, 22. новембар 2023.

 

Evolucijske zamke zbog kojih bi čovečanstvo moglo da izumre

 

 

SCITECH Autor: Hina 21. nov 202322:30 Shutterstock/Sunny studio

 

 

Ako pogledamo kroz prizmu postojećeg tehnološkog i medicinskog napretka, mogli bismo se osećati optimistično po pitanju prosperiteta čovečanstva u budućnosti, ali ako kopamo dublje, brzo nam postaje jasno da je uspeh i opstanak čoveka kao vrste na ovoj planeta ni na koji način nije zagarantovana.

 

Novo istraživanje koje su sproveli naučnici sa švedskog Univerziteta u Stokholmu proizvelo je 14 različitih „evolucionih zamki“ u koje bi svetska populacija potencijalno mogla da upadne, što na kraju rezultira nestankom naše vrste.

 

Prema mišljenju tima koji stoji iza studije, deo problema je u tome što smo sebi obezbedili sve što smo mogli, a upravo ono što smo postigli, uspeh i maksimalna dominacija, mogli bi da dovedu do opasnih posledica.

Sada prolazimo kroz polikrizu, čvor različitih, ali zaista duboko povezanih kriza, unutar kojih višestruke pretnje, od klimatskih promena do pandemija,  prete da okončaju antropocen (epohu koju oblikuju ljud).

 

„Ljudi su neverovatno kreativni kao vrsta“, kaže antropolog Peter Sørgaard Jørgensen sa Univerziteta u Stokholmu.

 

On dodaje da smo „u stanju da inoviramo i prilagođavamo se mnogim okolnostima, a takođe smo u mogućnosti da sarađujemo u iznenađujuće velikom obimu. Ali ispostavlja se da te sposobnosti imaju i neželjene posledice“.

 

Od 14 potencijalnih evolucionih ćorsokaka koji prete čovečanstvu, pet stručnjaka ih naziva globalnim.

 

Ovo su pojednostavljenja, s obzirom na to da sistemi postaju previše specijalizovani za prilagođavanje, kao što je monokulturna poljoprivreda, zatim rast radi rasta, što znači stalnu potragu za nabavkom ili pokretanjem nove linije koja dramatično povećava prihod i predstavlja recept za potencijalnu katastrofu, onda prekoračenje, koje nastaje kada ljudska eksploatacija prirodnih resursa premašuje biokapacitet Zemlje (više nego što Zemlja može da obezbedi), podela (međunarodni sukob) i zaraza (razne zarazne bolesti).

 

Ostalih pet naučnici su označili kao tehnološke zamke.

 

To su vezanost za infrastrukturu (kao kod fosilnih goriva), hemijsko zagađenje, egzistencijalna tehnologija (kao što je nuklearno oružje), tehnološka autonomija (uključujući veštačku inteligenciju) i dezinformacije ili lažne informacije.

 

Preostala četiri istraživači su nazvali strukturne zamke.

 

To su kratkoročnost, prekomerna potrošnja, nepovezanost biosfere i gubitak lokalnog društvenog kapitala u društvu u kojem sve digitalizovaniji svet narušava i prekida društvenu interakciju i potencijalno doprinosi daljim podelama.

 

Istraživači veruju da je 12 od 14 navedenih pretnji čovečanstvu već u prilično poodmakloj fazi.

 

Samo tehnološka autonomija i gubitak lokalnog društvenog kapitala tek treba da se razviju u zabrinjavajuća pitanja.

 

Ističu da je još alarmantnije to što se pomenuti ćorsokaci prepliću i pojačavaju, čineći čvor duboko povezanih kriza, što znači da bismo mogli upasti u zamku više njih.

 

„Evolucione zamke su dobro poznat koncept u životinjskom svetu“, kaže Søgaard Jørgensen.

 

On dalje objašnjava:

 

„Kao što mnoge insekte privlači svetlost, a ovaj njihov evolucioni refleks u savremenom svetu može da ih ubije, čovečanstvo je u opasnosti da reaguje na nove pojave na loš i neprikladan način koji će mu naneti štetu.

 

Iako sve deluje prilično sumorno, istraživači ne odustaju i smatraju da je sada potrebno krenuti u aktivnu transformaciju, ne samo da prihvatimo da se moramo prilagoditi toku vremena i događaja, već i da se potrudimo da stvari preokrenemo.

 

Kao vrsta, možda smo kratkovidi i destruktivni, ali smo istovremeno kreativni, inovativni i spremni na saradnju, ističu švedski naučnici. Prema njihovom mišljenju, to znači da postoji nada da naša sudbina još nije ispisana.

 

„Svako od nas može da uradi veoma jednostavnu stvar, da se više angažuje u zaštiti prirode i društva dok istovremeno gleda na pozitivne i negativne globalne posledice sopstvenog lokalnog delovanja“, kaže Jørgensen.

 

Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu „Philosophical Transactions, Proceedings of the Royal Society of London“ -Biological Sciences.

 

 

***

Komentar

***

 

Odlično upozorenje. Ali nema ko da preokrene! Kao što se niko nije obazirao na: Thomas Malthus "Essay on the principle of population" 1826., ukazao je problem  nesrazmere između rasta ljudske populacije i tehnologije proizvodnje hrane. Slično 1839., Hooper  nas je u "Medical Dictionary" pomoću pojma -  antropogenije – upozorio kako čovek svojom evolucijom: biološkom i kulturom - gradnje ekoloških niša - uništava ekološku ravnotežu koja je stvarana milijardu godina kroz svoje aktivnosti krčenje šuma i lov, proizvodnji hrane, grejanja i tsl. Uprkos upozorenju - od 1 milijarde sada nas je 8 – od toga oko 60%  nas živi u gradovima radi čijeg postojanje je uništen veliki deo biodiverziteta i ekosistema planete! Zato se u proteklih 200 god ubrazva proces prelaska virusa sa ptica i sisara na čoveka – to će izmaći bilo kakvoj kontroli i nastaće brojne pandemije – jer se radi o 850 000 virusa. Svet ne formira svoja verovanja (politička, u privatnim životima) pomoću naučne etike nego pomoću animističke - uz basiranje "elita - specijalista". Ta je nova politička moda nastala u savezu velikih sila (SAD, Rusija, Kina) i  tradicionalista (Indija, arapski svet i tsl.) tj. u savezu despotija: klasičnih i kapitala (mulitinacionalnog) – koje su Zemlji nametnuli da umesto - integralnog znanja - svet vode specijalistička (parcijalna) znanja. Šta to znači u praksi? Specijalisti (kao i ljudi u svojim privatnim životima) ne koriste "metodi opovrgavanja" nego se služe "metodom potvrđivanja": traže se samo oni primeri koji potrvđuju njihovo mišljenje; oni primeri koji bi potencijalno mogli opovrgnuti ta mišljenja se odbacuju, prigovori se ignorišu, pa je čoveku oduzeto, najvažnije za opstanak – kritičko i integralno mišljenje.  Inercija - animističkih etika prvih despotskih civilizacija - vlada Zemljom i u 21 veku i ugušila je - antički kritički građanski duh - koji još jedino postoji u prirodnim naukama.

Zoran Stokić

22.11.2023.

Нема коментара:

Постави коментар