Zlatna palma u Kanu
švedskom reditelju, izabrani najbolji glumac i glumica
"Triangle of
Sadness" - Ruben Estlund
SHOWBIZ Autor:Beta28. maj.
202223:004 komentara Izvor: Tanjug/Photo by Vianney Le Caer/Invision/AP
Film "Trougao tuge", švedskog reditelja Rubena Ostlunda, osvojio je Zlatnu palmu za najbolji film na 75. Filmskom festivalu u Kanu. U pitanju je satira o modernom kapitalizmu, a Ostlundu je ovo druga Zlatna palma, budući da je njegov film „Kvadrat“, satira o svetu umetnosti, osvojio ovu nagradu 2017. godine.
Ostlundov film prati grupu prilično bogatih manekenki i oligarha na luksuznom krstarenju, kojima se preokreću sve stvari kada se brod prevrne i oni završe na pustom ostrvu. Jedina preživela koja zna da peca ili zapali vatru je jedna od brodskih sobarica, koja se ubrzo penje na vrh društvene hijerarhije.
Južnokorejski glumac Song Kand Ho osvojio je nagradu za najboljeg glumca, za ulogu u filmu „Broker“, japanskog reditelja Hirokazua Kore-ede. Radnja filma prati korejsku porodicu koja traži dom za napuštenu bebu.
Izvor : Tanjug/Photo by Vianney
Le Caer/Invision/AP
"Želim da zahvalim svima koji cene južnokorejsku kinematografiju", rekao je Song, koji je takođe glumio i u višestruko nagrađivanom filmu "Parazit".
Nagradu za najbolju glumicu dobila
je Zar Amir Ebrahimi za ulogu novinarke u filmu "Holy Spider" Alija
Abasija, koji je baziran na stvarnom događaju i govori o serijskom ubici kom su
meta bile seksualne radnice u Iranu.
***
Komentar
***
Nekada je u monarhijama, danas oklevetana
aristokratija, ličnim primerom - kod podanika ustoličavala - kulturne obrasce.
Jedan primer: Friederike Sophie Vilhelmine iz Pruske (1709-1758) ćerka
Friedricha Vilhelma; opisala u memoarima
kulturne obrasce života na pruskom dvoru
Fridriha Velikog. Kao pokrovitelj umetnosti, kompozitor (na pr: opera
"L’Argenore"), oblikovala je kulturni život grada Bajrojta u značajnoj
meri do danas. Opera u Bayreuthu, koju je ona sagradila, UNESCO je 2012.proglasio
svetskom baštinom. Tada su znanja i umeća bila povezana sa moralnim
zadovoljstvima, učvršćivala su lični ugled i društveni položaj. Ali kako se od
1800. stanovništvo uvećalo od 1 na 3 milijarde (zatim na 7.7) stare ritmove života
zamenio je – novac. Od 1900. novac je već bio - zamena za sve - lični moral
(kao i znanje, umeće) su se nekako zaturili. Prvi svetski rat, komunizam,
fašizam i potrošačko društvo - su već
bili posledica toga – stari moral je srušen a novi nije izgrađen. Onda stvari -
danas - izgledaju kao u ovom nagrađenom filmu, gde je jedino sobarica sa jahte
ta koja zna - da upali vatru i lovi ribu tj. sposobna je da preživi; ostali su
se pokazali onakvim kakvi zaista jesu - parazitima!
Zoran Stokić
30.05.2022.
Нема коментара:
Постави коментар