Ivanji: Vučić politički zaglibio u
ćošak iz kog je gotovo nemoguće pronaći izlaz
VESTI Autor:FoNet01. maj. 202211:51
> 12:1214 komentara andrej ivanji fonetIzvor: FoNet/Milica Vučković
Od Srbije se traži da uvede sankcije
Rusiji i time simbolički pokaže da njen evropski put nije igrarija, izjavio je
FoNetu urednik portala nedeljnika Vreme Andrej Ivanji, koji ne vidi način na
koji bi Aleksandar Vučić sada mogao da okrene leđa Zapadu.
Ivanji je u serijalu Kvaka 23 ocenio
da se Vučić, kao čovek koji simbolizuje celu naprednjačku vlast, politički
zaglibio u ćošak iz koga je gotovo nemoguće da se pronađe neki izlaz pogodan za
njega.
Kako je objasnio, Srbija će zaista
imati određenih problema u energetskom snabdevanju, ako Vučić uradi to što se
nedvosmisleno od njega traži i priključi se sankcijama Rusiji.
Zato se sada verovatno intenzivno
pregovara kako će Evropska unija i Amerika nadoknaditi Srbiji taj gubitak, jer
ona nije u stanju da plaća tržišne cene energenata, rekao je Ivanji.
S druge strane, budući da se javnost
već 10 godina truje proruskim i antizapadnim stavovima, on smatra da se
postavlja pitanje kako će naprednjačka vlast, bez obzira na kontrolu ogromne
većine medija, napraviti taj zaokret i preko noći objasniti da Rusija nije baš
tako veliki prijatelj.
Vučić ima izbor između toga da završi
na nekoj međunarodnoj poternici Zapada, u slučaju da u ovom ukrajinskom rasulu
kaže da neće da se prikloni zapadnoj hemisferi, ili da na unutrašnjem planu
krene da gubi na popularnosti i loše prođe na nekim narednim izborima,
protumačio je Ivanji.
Opozicija treba otvoreno da se izjasni
Upitan šta bi Srbija dobila
pridruživanjem sankcijama Rusiji, on je odgovorio da bi to uticalo na evropske
integracije i naglasio da za Srbiju ne postoji ništa bolje od budućnosti u EU,
zbog čega mora da učini sve kako bi joj pristupila u što kraćem roku.
Vučić bi opredeljivanjem za sankcije
Rusiji „u suštini mogao da dobije neke garancije da će, kada jednog dana izgubi
izbore, moći da ide u političku penziju bez da ga neko dira“, rekao je Ivanji.
On smatra da bi i prozapadna i
proervopska opozicija trebalo otvoreno da se izjasni u prilog uvođenja sankcija
Rusiji, što je uradio samo Dobrica Veselinović iz Ne davimo Beograd, kao i da
hrabrije podrži članstvo Srbije u EU.
Nema brze trake za članstvo u EU
Upitan koliko je realna priča o „brzoj
traci“ za učlanjenje Ukrajine, ali i zemalja Zapadnog Balkana, u Evropsku
uniju, on je uzvratio da nema ništa od obećanja brzog pristupanja Uniji bilo
koga.
Ostaće isti uslovi, neće se uvoziti
regionalni problemi u inače problemima opterećenu EU, predvideo je Ivanji,
ističući da bi za Srbiju bilo korisno da ispuni standarde funkcionalne pravne
države i državnih institucija nezavisnih u odnosu na politiku.
Još od 2000. godine potpuno je jasno i
da će Srbija „morati da prizna nezavisnost Kosova ako želi u EU“, dodao je on i
ocenio da su tako podeljene karte.
Ako ostane neutralna, Srbija je
zauzela poziciju Rusije
Toliko je već eskalirao sukob između
Rusije i Zapada da više nema razvlačenja i Srbija jednostavno mora da se odredi
da li ide u Evropu ili će, ako ostane na neutralnoj poziciji, to značiti da je
zauzela poziciju Rusije, predočio je Ivanji.
„Ovo nije istorijska godina samo za
Srbiju, nego je istorijska godina za ceo svet, ovo jeste prekretnica“, naglasio
je on i obrazložio da se svet okrenuo naglavačke onog trenutka kada je Rusija
napala Ukrajinu 24. februara.
Kako je konstatovao, „ovo nije novi
hladni rat, ovo je situacija koja je kudikamo gora od onog hladnog rata koji
poznajemo zbog toga što je sada situacija kudikamo manje uračunljiva nego što
je bila nekada“.
Zato i predstoji istorijska odluka
državnog vrha Srbije šta će učiniti i na koju će se stranu prikloniti, rekao je
Ivanji, koji misli da su Srbija i Republika Srpska, u kontekstu interesnih
sfera, jedina „mrlja“ na karti regiona.
Sa stanovišta Zapada, jasno je da
Srbija treba da se svrsta na zapadnu stranu i ta je odluka, prema njegovom
uverenju, doneta onog trenutka kada je predsednik SAD Džozef Bajden „izvukao iz
penzije“ novog ambasadora u Srbiji Kristofera Hila koji ima iskustva i zna šta
se ovde događa.
U Srbiji više vidim putinofiliju nego
rusofiliju
Osvrćući se na shvatanje društva u
Srbiji, Ivanji je podsetio da duboki koreni potiču „iz onog trenutka kada se
Tito između Koče Popovića, Nikezića i Tepavca odlučio za Dražu Markovića“.
Prema njegovom mišljenju, tada zapravo
počinje put koji, preko Slobodana Miloševića, dovodi do Vučića i biračkog tela
Srbije koje „većinski nije liberalno, nije moderno, nije demokratsko, nego je
vrlo konzervativno“.
Kako je razjasnio, srpski
konzervativizam podrazumeva rusofiliju koja nije prava rusofilija koja voli
rusku kulturu, umetnost, sve ono lepo i dobro što je Rusija dala svetskoj
baštini, nego je to neka vrsta shvatanja i razumevanja društva koje funkcioniše
pod čvrstom rukom.
U Srbiji više vidim putinofiliju nego
rusofiliju, ukazao je Ivanji, koji nije primetio je „Rusija išta ulagala u
privrženost Srbije“ i misli da „ta putinofilija ovde nije plaćena“ i da Srbija
nije dobila ništa od širenja proruske i antizapadne atmosfere.
Na pitanje o pojavama rusofobije, on
je odgovorio da „Srbi nisu ništa gori od svih drugih ljudi na zemaljskoj kugli,
uključujući sve funkcionalne demokratije“.
„Mi ovde imamo debelo iskustvo šta
znači polarizovano društvo. Na isti način se sada polarizuje svet. Kada se
toliko zaoštre ivice podela, onda nema relativizacije“, rekao je Ivanji.
Treći svetski rat je počeo
Upitan da li i gde Srbija može da se
„skloni“ u slučaju globalnog sukoba koji se sve češće pominje, on je upozorio da
je „treći svetski rat počeo“.
„Imamo četiri nuklearne sile koje su
invanzivno umešane u ovaj rat, Rusiju, Ameriku, Veliku Britaniju i Francusku. Imamo
četiri kontinenta čije su države zavele sankcije Rusiji. Jedini delovi sveta
koji nisu direktno umešani u ovaj sukob su Južna Amerika i Antarktik“,
ilustrovao je Ivanji.
Američkim i britanskim oružjem se
ubijaju ruski vojnici, napomenuo je on i ukazao na opasnost da rakete britanske
i američke proizvodnje počnu da lete preko granice Ukrajine.
Ivanji smatra da ovo nije onaj svetski
nuklearni rat kojeg su se starije generacije pribojavale, ali misli da ništa
više ne može da se isključi kada se imaju u vidu prizori iz Ukrajine i strategija
razaranja i ubijanja,
Svet je u ovom trenutku crn i beo. što
naravno nije dobro, ocenio je on i naglasio da ništa dobro ne može da izađe iz
toga da se Rusija gura u ponor i izolaciju ili da se prekine kanal komunikacije
između Kremlja i Zapada.
Ali, pribojavam se da je ovo taj
istorijski trenutaka kada počinje da se gubi kontrola i kada sve toliko srlja u
jednom pravcu da više nema nazad, zaključio je Ivanji.
***
Komentar
***
Još je Dirkem pokazao funkcionalnu povezanost idejnih i
društvenih sistema. Objektivnost (čak i naučna), ne postoji sama po sebi,
ona je uvek društvena. Neko verovanje
zadobit će status objektivnosti tek kad zajednica kroz institucije (formalne,
neformalne) pozitivno oceni njegovu ulogu u opravdanju i održanju obrazaca
društvenog života. Za vrstu Homo sapijens ne postoji znanje kao episteme ono je
uvek mnjenje. “Znanje“ je “prihvaćeno vjerovanje” a ne “ispravno vjerovanje”. Tako
je i u politici. U Srbiji su formalne i neformalne institucije okupirane
botovima vlasti, pa smo ostali da živimo u despotskom blatu! Kada su u
Engleskoj (Holandiji) stvorena fizika, hemija, biologija ona nije bila proizvod
samo Njutna, Prišlija, Darvina nego i liberalnih institucija. Petar Veliki hteo
je iz Holandije da prenese liberalnu klimu u Rusiju (nije uspeo), zato nauka
nije nastala u Rusiji, nije bilo nauke, nije bilo ni industriske ni političke
revolucije, ni uspešne privrede. Polovina građana Holandije su
"došljaci"; da je Rusija, Srbija stvorila liberalno društvo sada bi
imala 280 miliona građana, 14 miliona građana i uspešnu privredu, umesto toga u
Rusiji i Srbiji caruju teorije zavere - najveći neprijatelji normlnog uspešnog
života.
Zoran
Stokić
1.05.2022.
Нема коментара:
Постави коментар