недеља, 26. март 2023.

 

Najbogatija država Evrope slavi tri godine besplatnog javnog prevoza

 

LIFESTYLE Autor:Hina26. mar 202309:33 JEAN-CHRISTOPHE VERHAEGEN / AFP

 

Ko živi u maloj evropskoj državi Luksemburgu već tri godine ima besplatan javni prevoz, piše euronews.

Nije iznenađujuće da na treću godišnjicu naizgled vrlo skupe javne inicijative gotovo svi koji koriste tramvaje, autobuse i vozove u maloj državi EU kažu da su zadovoljni.

“Budući da je besplatan, lakše je brzo doneti odluku, birati između javnog ili sopstvenog prevoza. To znači da je vrlo pozitivan za životnu sredinu i praktičan“, rekao je muškarac čekajući tramvaj u gradu Luksemburgu.

Biti bogat i imati mali broj stanovnika, naravno, pomaže. Ima samo oko 640.000 građana i svaki od njih, u smislu BDP po stanovniku, vredi oko 99.900 evra godišnje prema najnovijim podacima Svetske banke iz 2021. Uporedite to s prosekom svakog građanina u susednoj Francuskoj sa samo 35.200 evra godišnje.

Kao što ste možda pogodili, besplatan prevoz ima svoju cenu; novac poreznih obveznika u završnici ga finansira – ali to ga čini pravednijim, objašnjava ministar mobilnosti i javnih radova.

U tome je veća pravednost jer oni koji plaćaju mali porez ne plaćaju ništa ili vrlo malo u ovom sistemu, stvarno je besplatno. A oni koji plaćaju veći porez, očito, imaju cenu koja je možda malo viša“, rekao je Fransoa Bauš.

Luksemburg ga takođe promoviše kao način borbe protiv zagađenja i klimatskih promena navodeći ljude da iz vozila pređu u vozove i autobuse.

Ali za sada su automobili još uvijek najbolji, iako neki Luksemburžani već smatraju besplatnim prevozom pravom, a ne velikodušnim darom vlade.

“To omogućuje svim stanovnicima pograničnih područja, posebno onima iz Belgije, Nemačke i Francuske, jednostavno putovanje. A uz to je i dobar oblik slobode. Ovoga nema u Francuskoj. Manje je kontrolora, manje je gnjavaže“, rekla je još jedna srećna korisnika tramvaja.

 

***

Komentar

***

 

Kakvo je društvo takva je i država(!) Društvo Lukseburga (granice su se stalno menjale kroz istoriju) nikada nije ispalo iz - koloseka savremenosti - počev od godine 963., poput Holandije i  Belgije. Srbija je primer kako izgleda društvo koje je "izvedeno" iz civilizacije. O tome svedoči  i gradski prevoz. Ne postoji „apriorni“ način organizovanja iskustva Homo sapijensa, on zavisi od refertnog okvira (kulturne matrice). Od 1945., (a naročito počev od 1989.) svetlosnim godinama smo se udaljili od građanskog društva. Komunizam nas je vratio u Prokletu avliju iz koje su naši preci probali da nas izbave a to je uticalo na našu percepciju, način mišljenja i zaključivanja to kako čitamo stvarnost i istoriju, a to proizvodi način života. "Kuća" Luksemburga će proizvesti četiri cara Svetog rimskog carstva tokom srednjeg veka. Godine 1354. Karlo IV je podigao okrug u Vojvodstvo Luksemburg; vojvodstvo je postalo deo Burgundskog kruga, a zatim i jedna od sedamnaest provincija Habzburške Holandije... Vekovi, rada i udruživanja, poljoprivrede,..., čelika, gume,..., opreme za kompjuter sajens. Uz sve to su i bankarsko finansiski  centar, tranzitni centar. Prema MMF-u oni su jedna od najbogatijih zemalja na svetu; BDP po glavi stanovnika u standardima kupovne moći iznosio je 261% proseka EU; 4-ti su po indeksu kvaliteta života; a to sve je u vezi sa 19 mestom po indeksu inovacija! Komunisti su obećavali narodu Raj a u praksi - Pakao. A omraženi kapitalizam i građanska kultura - u Luksebrurgu, Holandiji, Danskoj,...,Švajcarskoj, Finskoj stvoriše u praksi Raj.

 

*

 

Luksemburg je jedno od četiri institucionalna sedišta Evropske unije (zajedno sa Briselom, Frankfurtom i Strazburom) i sedište nekoliko institucija EU, posebno Suda pravde Evropske unije , najviši sudski organ. Kultura, ljudi i jezici Luksemburga su u velikoj meri isprepleteni sa francuskim i nemačkim susedima; dok je luksemburški jedini nacionalni jezik luksemburškog naroda, francuski je jedini legalni jezik, a sva tri - luksemburški, francuski i nemački - smatraju se službenim jezicima i koriste se za administrativna pitanja u zemlji.

 

 

Zoran Stokić

27.03.2023.

Нема коментара:

Постави коментар