Korona virus i kovid pandemija: Dve godine borbe s virusom -
šta smo naučili
Navršilo se dve godine otkako je
Svetska zdravstvena organizacija proglasila pandemiju kovida.
IZVOR: BBC PETAK, 11.03.2022. | 09:04
-> 14:19
Samo šest nedelja pošto je novi virus
proglašen svetskom zdravstvenom pretnjom, kada je u svetu bilo manje od 100
zaraženih, a smrtnih slučajeva nije bilo van Kine, Svetska zdravstvena
organizacija proglasila je pandemiju Kovida-19. Od marta 2020. ovim virusom
zarazilo se skoro 500 miliona ljudi, a umrlo čak šest miliona, podaci su Džons
Hopkins univerziteta.
Danas, dve godine kasnije, iako je
broj zaraženih i preminulih u padu i mnoge zemlje u svetu ukidaju zaštitne mere
od kovida, iz Svetske zdravstvene organizacije (SZO) kažu da je "pandemija
daleko od gotove". "I neće biti gotova dok se svuda ne završi",
rekao je Tedros Adanom Gebrejsus, direktor SZO.
U Srbiji je od početka pandemije
korona virusom zaraženo više od 1.9 miliona ljudi, umrlo je više od 15.000, a
testirano je skoro devet miliona ljudi. Više od tri3 miliona ljudi (oko 47 odsto)
primilo je obe doze vakcine. Iako je tokom pandemije započeta vakcinacija
protiv kovida, teorije zavere, jak antivakcinaški pokret, usporena distribucija
vakcina, testova i veliki pritisak na zdravstvo utiču na to da se virus i dalje
širi.
Protesti zbog vakcina i mera
Prema podacima sa sajta Our World in
Data do sada je najmanje jednom dozom vakcinisano 63,4 odsto svetske
populacije. Prvu vakcinu protiv kovida u svetu primila je 91-godišnja Margaret
Kinan iz Velike Britanije.Margaret je Fajzer vakcinu dobila 8. decembra 2020.
godine, a nekoliko dana pre ulaska u 2021, u Srbiji je prvu dozu istog cepiva dobila
i premijerka Ana Brnabić. Tada je i zvanično započeta vakcinacija u Srbiji.U
avgustu iste godine, započeta je i imunizacija trećom dozom, namenjena onima
koji pripadaju najugroženijim kategorijama i onima koji su drugu dozu dobili
šest meseci ranije.
Kako je u regionu
U Bosni i Hercegovini značajno su
ublažene mere protiv širenja zaraze korona virusom. Najnovija odluka nadležnih
podrazumeva da više ne važi pravilo vakcinisan-testiran-preboleo (VTP), a u
entitetu Republika Srpska maske više nisu potrebne u zatvorenom javnom
prostoru. Od početka pandemije u Bosni i Hercegovini potvrđeno je 372.645
slučajeva, preminulo 15.590 pacijenata, a oporavilo se 192.218 ljudi.
Stopa vakcinacije je najniža u Evropi,
do sada je dato skoro dva miliona doza vakcina, podaci su SZO. Prvi slučaj
zaraze korona virusom u Hrvatskoj prijavljen je 20. februara 2020. godine i do
danas ukupno je zaraženo nešto više od miliona ljudi, a preminulo više od
15.000. Vakcinu protiv kovida primilo je 67,65 odraslog stanovništva, odnosno
izdato je više od 5 miliona doza.
U Sloveniji se od početka pandemija
kovidom zarazilo više od 900.000 ljudi, a preminulo 7.139. Vakcinu je do sada
primilo skoro tri miliona Slovenaca. Severna Makedonija, do sada beleži više od
300.000 slučajeva zaraze i više od 9.000 smrtnih slučajeva. Vakcinisano je više
od 1.800.000 ljudi. Prema podacima Instituta za javno zdravlje Crne Gore do
sada je korona virusom zarazilo više od 230.000 ljudi, a preminulo više od
2.000. U potpunosti je vakcinisano 281 hiljada ljudi. Na Kosovu je od početka
pandemije zabeleženo skoro 230.000 zaraženih.
Kovid je odneo više od 3.000 života, a
obe doze vakcine primilo je 800.000 ljudi. Davanje buster vakcine ubrzano je
pokrenuto širom planete. Iako je delovalo da će vakcinacija značiti kraj pandemije,
otežana distribucija i uticaj onih koji se suprostavljaju vakcinama,
antivaksera, uticao je na to da u nekim zemljama ima malo onih koji su odlučili
da se od virusa zaštite na ovaj način.
Antivakcinalni pokret širom svetao
sejao je sumnje u vakcine, tvrdeći, između ostalog, da cepiva izazivaju smrt. Dok
su nadležni uporno pozivali na vakcinaciju, neiskorišćene vakcine su dospevale
na otpad, a zbog načina na koje vlade reaguju na pandemiju i celom svetu
izbijali su neredi i protesti. Velika američka studija o nuspojavama vakcine
nije pronašla vezu između dve doze vakcine i broja smrtnih slučajeva
zabeleženih posle imunizacije.
Iz američkog Centra za kontrolu i
prevenciju bolesti (CDC) saopštili su da je 92 odsto prijavljenih nuspojava
posle cepljenja vakcinama Fajzer i Moderna bilo blažeg tipa. Na početku
pandemije govorilo se o nedostatku kreveta na odeljenjima intezivne nege. Ali
ubrzo je postalo jasno da ne nedostaje toliko tehnike i lekova, koliko
stručnjaka, odnosno medicinskih sestara i lekara i to svuda u svetu, ne samo u
Srbiji.
Od marta 2020. do 7. februara 2021. od
posledica korona virusa u Srbiji je preminulo 89 lekara, 13 stomatologa i dva
farmaceuta - 104 ukupno, podaci su Sindikata lekara, farmaceuta i stomatologa
(SLFS). Ovi podaci ukazali su na činjenicu da je smrtnost zdravstvenih radnika
od kovida u Srbiji veća nego u zemljama regiona. Iz ministarstva zdravlja dato
je obećanje da će "država Srbija po okončanju epidemije uraditi kompletnu
analizu neželjenih ishoda".
"Za realnu sliku, moramo znati ko
je od njih (lekara) bio u crvenoj zoni, ko se gde i kako zarazio, ko je bio
radno aktivan, ko u penziji, i sve su to parametri koje ćemo analizirati",
rekao je Zlatibor Lončar za BBC na srpskom.
Svet strahuje i dalje od novih
sojeva
Virus je tokom dve godine pandemije
mnogo puta mutirao i dobijao nekoliko varijanti različitih naziva. Do sada su
nam poznati alfa, beta, gama, delta i poslednji, omikron soj. Navedenih pet
sojeva virusa, Svetska zdravstvena organizacija (SZO) svrstala je u varijante
koji izazivaju zabrinutosti, pošto su vrlo opasni po javno zdavlje. Osim njih,
postoji i lista varijanti koje se prate i potencijalno su opasne.
Kovid ne pogađa samo starije
Rizik od dobijanja teških simptoma od
Kovida-19 raste sa godinama, čineći starije odrasle osobe ugroženijima. Razlog
za to je veoma jednostavan i nema nikakve veze sa korona virusom - kako
starimo, tako nam stari i imuni sistem, zbog čega je naše telo manje sposobno
da se odbrani od infekcije. Međutim, to ne znači da su mlađi ljudi imuni na
Kovid-19, čak ni oni koji nemaju neka hronična zdravstvena stanja kao što su
dijabetes, hipertenzija i gojaznost.
Kao i svi drugi, i mladi ljudi mogu da
dožive teške simptome, zahtevaju hospitalizaciju ili čak umru od ove bolesti. S
početkom jeseni prošle godine i početkom nastave u školama u Srbiji, u kovid
ambulante je dolazilo sve više onih koji još nemaju ličnu kartu. Korona virusom
zaražavali su se deca školskog uzrasta, ali i bebe, o čemu je BBC na srpskom
pisao krajem septembra.
Od kovida umrlo više ljudi nego što
pokazuju zvanični podaci
Od kovida je umrlo više od 18 miliona
ljudi, odnosno tri puta više nego što pokazuju zvanični podaci, pokazalo je
istraživanje sprovedeno na američkom univerzitetu u Vašingtonu. U istraživanju
je proučavana 191 zemlja i ustanovljeno je da su mnogi slučajevi umrlih
povezani sa infekcijom korona virus, a to je zato što kovid može da pogorša već
postojeće bolesti srce ili pluća (na primer). Rezultati istraživanja objavljeni
u medicinskom časopisu Lanset, pokazali su da su najviše stope smrtnih
slučajeva bile u zemljama sa nižim prihodima u Latinskoj Americi, Evropi i
Africi. Veliki broj smrtnih slučajeva zabeležen je i u nekim zemljama sa
visokim prihodima, poput Italije i nekim američkim državama.
Koliko će se naši životi približiti
normalnosti?
I dalje su nam životi daleko od
normalnosti i niko nije siguran kako ćemo reagovati na promene mera i
testiranja, piše Džejms Galager, dopisnik BBC iz oblasti zdravlja i nauke. To
dovodi do velike neizvesnosti sa kojom ćemo se suočavati u narednim nedeljama i
mesecima. Očigledno je, ali kovid se prenosi sa čoveka na čoveka - što je više
okupljanja, više je prilika za virus da se širi.Dakle, šta će se sada desiti?
Hoćemo li se vratiti na radna mesta ili
je rad od kuće sada pravilo? Ako se razbolimo, da li ćemo morati u izolaciju
ili ćemo izaći čim nam bude bolje, iako smo možda zarazni? Šta će raditi
ranjive grupe ljudi, koji su se čuvali do sada? Još koliko će ljudi nositi
zaštitne maske na mestima gde su gužve? Uticaj promena našeg ponašanja će
verovatno biti veći od bilo kog sezonskog efekta koji je donosio virus. Neizvesnost
znači da može da se dogodi da broj zaraženih i pacijenata u bolnicama nastavi
da pada, ali i da situacija može krenuti u suprotnom smeru.
***
Komentar
***
Ništa.
Ponavljamo iste greške. Sve je u funkciji vojnih ratova! Tukidit je preležao
kugu i dao kapitalnu sliku: "Ljudi su umirali kao muve. »Ljudi su umirali
kao muve. Tela umrlih gomilala su se jedno na drugom. Mogla su se videti
polumrtva stvorenja kako tumaraju po ulicama ili se, žedna, okupljaju oko
bunara. Hramovi u kojima su boravili bili su puni tela umrlih. Nastala je
potpuna zbrka svih pogrebnih obreda; živi
su sahranjivali mrtve najbolje
što su mogli. Neki ljudi, u čijim je porodicama bilo toliko mrtvih da više nisu
mogli platiti troškove sahrane, služili su se najbestidndjim varkama. Oni bi
prvi došli do lomače koju je napravio netko drugi, položili svoje mrtve na nju
i zapalili drva; ili, ako je vatra već gorela, bacali bi leš koji su doneli na
tela drugih i pobegli bi. U tome ih nije
mogao sprečiti nikakav strah od božih ili ljudskih zakona. Što se tiče
bogova, činilo se da je rezultat isti, bez obzira na to da li im se iskazuje
dužno poštovanje ili ne, jer videli su svi da umiru i dobri i zli. Niko se nije
bojao da će ga zbog kršenja ljudskih zakona neko pozvati na mu položi račune:
niko nije očekivao da će još tako dugo živeti. Svako je osećao da je nad njim
već izrečena teška presuda. Pre izvršenja te presude morao je sebi priuštiti
još nekakvo zadovoljstvo u životu. Najviše sažaljenja prema bolesnima i
umirućima osećali su još oni koji su sami bolovali od kuge a onda ozdravili. Ne
samo da je njima cela stvar bila dobro poznata, nego su se osećali i sigurnim
zato što niko nije obolevao od te bolesti dvaput, a ako i jest, taj drugi napad
bolesti nikada nije bio smrtonosan. Takvim su ljudima svi čestitali, a oni su
se, zahvaljujući svom ozdravljenju, osećali toliko uzvišenim da su mislili da
ni ubuduće više ne mogu umreti ni od koje druge bolesti.“
Zoran
Stokić
11.03.2022.
Нема коментара:
Постави коментар