петак, 18. март 2022.

Masakr (genocid) u Katinskoj (Katyn)  šumi

i

tzv srpska Vikipedija

 

 

 

Evo kako izgleda tzv. srpska Vikipedija kada je u pitanju - država Poljska – (inače na tzv našoj Vikipediji vrvi od tekstova iz istorije). Ali gle "slučajnosti" o Katinskoj šumi ništa (imamo posebnu odrednica "Katinska šuma" – znači vi morate znati za taj pojam – da bi ga našli. Najobičnija šibicarska podvala)

 

*

 

Vikipedija (srpski) unutar - Država Poljska - Citat: 

"Od 1918. do danas:  Poljska je opet uspostavljena kao nezavisna država nakon Prvog svetskog rata. Godine 1939. podeljena je nadvoje između Nemačke i Sovjetskog Saveza. Nakon Drugog svetskog rata, Poljska je dobila nova područja na zapadu, ali je izgubila dvostruko veća područja na istoku.

Zemlja je bila deo komunističkog Istočnog bloka pod kontrolom Sovjetskog Saveza do 1980-ih godina, kada je krenuo pokret „Solidarnost“, koji je pobedio na parlamentarnim izborima 1989. godine, te je uvedena demokratija. Poljska je 1999. godine ušla u NATO savez, a 1. maja 2004. pridružila se Evropskoj uniji."

 

 

*

 

Vikipedija (srpski) unutar - Katinska šuma - Citat: "Katinjski masakr ili masakr u Katinjskoj šumi (polj. zbrodnia katyńska) je masovno pogubljenje poljskih građana koje je naredila sovjetska vlast 5. marta 1940. godine[1]. Procene o broju ubijenih osoba se kreću od 1.803 (prema ruskoj vladi[traži se izvor]) do 21.768 (prema poljskoj vladi[2]). Poljski ratni zarobljenici i zatvorenici su ubijani u katinjskoj šumi, Tveru (rus. Тверь), harkovskim zatvorima i drugim mestima.[3] Oko 8.000 ubijenih bili su oficiri zarobljeni 1939. godine tokom sovjetskog napada na Poljsku, dok su ostali bili poljski građani — zemljoposednici, žandari, vlasnici fabrika i državni zvaničnici — optuženi za špijunažu i sabotiranje..."

 

 

***

 

Komentar

 

***

 

 

Pismo na ćirilici, od 5. marta 1940. godine, sadržaj prema naslovu

Dopis Berije Staljinu, u kojem se predlaže pogubljenje poljskih oficira

Broj žrtava se procenjuje na 22.000, sa donjom granicom potvrđenih mrtvih od 21.768. Prema sovjetskim dokumentima sa kojih je skinuta oznaka tajnosti 1990. godine, 21.857 poljskih interniranih i zatvorenika pogubljeno je nakon 3. aprila 1940.: 14.552 ratna zarobljenika (većina ili svi iz tri logora) i 7.305 zatvorenika u zapadnim delovima Bjeloruske i Ukrajinske SSR.Od toga je 4.421 bio iz Kozelska, 3.820 iz Starobelska, 6.311 iz Ostaškova i 7.305 iz beloruskih i ukrajinskih zatvora. Šef Uprave NKVD za poslove ratnih zarobljenika i interniranih, Pjotr Soprunenko [ru], bio je umešan u „odabir“ poljskih oficira za pogubljenje u Katinu i drugde.

 

Među poginulima u Katinu bili su vojnici (admiral, dva generala, 24 pukovnika, 79 potpukovnika, 258 majora, 654 kapetana, 17 pomorskih kapetana, 85 redova, 3.420 podoficira i sedam kapelana), 200 predstavnika vlade i plemići (princ, 43 činovnika), i civili (tri zemljoposednika, 131 izbeglica, 20 univerzitetskih profesora, 300 lekara; nekoliko stotina advokata, inženjera i nastavnika; i više od 100 pisaca i novinara). Sve u svemu, NKVD je pogubio skoro polovinu poljskog oficirskog kora. Sveukupno, tokom masakra, NKVD je pogubio 14 poljskih generala: Leona Biljeviča (u povlačenju), Bronislava Bohatireviča (ostav.), Ksaverija Černičkog (admiral), Stanislava Halera (u povlačenju), Aleksandra Kovalevskog [pl], Henrika Minkievicz (ostav.), Kazimierz Orlik-Łukoski, Konstanti Plisovski (rev.), Rudolf Prich (ubijen u Lavovu), Franciszek Sikorski (rev.), Leonard Skierski (rev.), Piotr Skuratovicz, Mieczisłav Smoravinski i Alojzi Vir- Konas (unaprijeđen posthumno). [potreban citat] Nisu svi pogubljeni etnički Poljaci, jer je Druga poljska republika bila multietnička država, a njen oficirski kor je uključivao Beloruse, Ukrajince i Jevreje. Procenjuje se da su oko 8% žrtava masakra u Katinu bili poljski Jevreji. 395 zatvorenika je pošteđeno od klanja,među njima Stanisłav Svianievicz i Jozef Czapski. Odvedeni su u logor Juhnov ili Pavličev Bor, a zatim u Grjazovec.Do 99% preostalih zatvorenika je ubijeno. Ljudi iz logora Kozelsk pogubljeni su u Katinskoj šumi; ljudi iz logora Starobelsk ubijeni su u unutrašnjem zatvoru NKVD-a u Harkovu, a tela su zakopana u blizini sela Pjatihatki; a policajci iz logora Ostaškov ubijeni su u unutrašnjem zatvoru NKVD u Kalinjinu (Tver) i sahranjeni u Mednom.Sva tri groblja su već bila tajna groblja žrtava Velike čistke 1937–1938. Kasnije su tu osnovane rekreativne oblasti NKVD/KGB.

 

Zoran Stokić

18.03.2022.


Нема коментара:

Постави коментар