Begović:
Indicije okretanja Vučića Zapadu znak da se neke ruke politički zavrću
VESTI
Autor:FoNet10. apr. 202214:1115 komentara Boris BegovićIzvor: FoNet/Milica
Vučković
Izjavu
Aleksandra Vučića da je Srbija vojno neutralna, ali ne i politički, već da je
na evropskom putu, vidim kao indiciju opredeljivanja srpske političke elite
više prema Zapadu nego do sada, što pokazuje da Srbiji iz Evropske unije dolaze
određeni pritisci, izjavio je profesor Pravnog fakulteta u penziji Boris
Begović.
Srpskoj
političkoj eliti, koja se svodi na jednog čoveka, šalje se poruka da Srbija
spoljnu politiku mora da uskladi sa politikom EU, u ovom trenutku izrazito
nenaklonjenoj Rusiji, objasnio je Begović
Posle
ruske invazije na Ukrajinu, on misli da je u toku postrojavanje EU i zemalja
kandidata za članstvo i da je u toj „vojnoj formaciji“ koja se postrojava i
pravi naređenjem predviđeno mesto i za Srbiju.
Kao
još jednu indiciju okretanja prema Zapadu, Begović je pomenuo i nedavnu vest da
Srbija kupuje francuske borbene avione Rafal, čime se šalje poruka da je srpska
vlast spremna da u igru uključi Zapad kao snabdevača oružjem, umesto Rusije.
Nagoveštaje
zaokreta on vidi kao znak da se neke ruke politički zavrću i da se Srbiji šalju
poruke u stilu „ako hoćete s nama, morate da iskažete da pripadate, da ste u
našem taboru, da niste u onom drugom taboru“.
Begović
napominje da ključne zemlje EU imaju mehanizme kojima mogu da pritiskaju ili
„podstiču“ srpsku političku elitu da se više okreće Uniji i objašnjava da su to,
pre svega, ekonomski mehanizmi, naročito oni koji su vezani za strane direktne
investicije.
Najveći
deo tih stranih direktnih investicija dolazi iz zemalja EU, podsetio je on i
predočio da „par finih reči političke elite Nemačke, na primer, nemačkim kompanijama,
može da prekine dotok tih investicija u Srbiju, uz povlačenje nekih investicija
koje su već došle“.
„To
bi imalo veoma nepovoljne ekonomske posledice po Srbiju, mislim i političke“,
upozorio je Begović, koji smatra da u Vučićevoj okolini „postoje ljudi koji to
mogu da mu objasne, čak i oni sa lažnim doktoratima, koji se u ove stvari
razumeju“.
Prema njegovom tumačenju, EU je u vreme izborne kampanje u Srbiji bila veoma mirna, ali će sada, posle neupitne Vučićeve pobede, skinuti plišane rukavice i spustiti ručnu kočnicu.
Begović
ne zna da li će se Srbija pridružiti sankcijama Rusiji, ali konstatuje da će,
ukoliko takva odluka izostane, bez dileme biti pokrenuti fini mehanizmi
sveobuhvatnog hladjenja odnosa, pošto ovde neće biti sankcija poput onih iz
1992. godine.
Ovo
je vreme za određene strateške političke odluke koje treba da donese pre svega
Vučić, naglasio je Begović, ali je istovremeno uočio da su sankcije koje su
zemlje EU uvele Rusiji vrlo specifične, pa i nejasne, i ne mogu se porediti sa
onim koje su bile uvedene SR Jugoslaviji.
Budući
da je medju sankcijama Rusiji vrlo malo onih koje su nedvosmislene, pri čemu se
situacija na tom planu menja iz dana u dan, on smatra da je pitanje kojim bi
sankcijama Srbija uopšte mogla da se pridruži.
Begovićev
je utisak da bi za EU bilo značajno da se Srbija pridruži onim sankcijama koje
su vrlo vidljive i koje imaju veliku političku simboliku, „poput, na primer,
zatvaranja srpskog vazdušnog prostora za ruske avione, odnosno prekida letova Er
Srbije za Moskvu“.
„Ovo
je moja spekulacija, znači nemam nikakvu internu informaciju ni od koga, ali bi
to bila mera koja bi bila pozdravljena u Evropi zbog toga što je vrlo
vidljiva“, precizirao je Begović.
Kako
je rekao, i oni koji donose odluke u EU traže neku vrstu kompromisa koji bi se
sastojao u tome da Srbija uvede određene sankcije Rusiji, „tako da na kraju svi
mogu da proglase pobedu, osim Rusa“.
S
druge strane, Begović napominje da greši svako onaj ko na Zapadu misli da će
sankcije, kao suštinski odgovor na rusku invaziju Ukrajine, promeniti način
donošenja odluka u Moskvi o tom ratu.
„Mislim
da je vrlo mala verovatnoća da će sankcije uticati na predsednika Putina da
ublaži stav u pogledu rata u Ukrajini, da povuče trupe i prekine neprijateljstvo“,
procenio je on, ali je skrenuo pažnju i na stratešku odluku Zapada da izoluje
Rusiju.
Tu
sad dolazimo do pitanja da li su ovo antiruske ili antiputinovske sankcije,
ukazao je Begović, uveren da sankcije Rusiji ne bi bile ukinute sve i da se rat
u Ukrajini završi sutra ili da Putin više ne bude na vlasti.
Kako
je obrazložio, postoji strateški interes da se umanji ili eliminiše zavisnost
Zapada od uvoza fosilnih goriva iz Rusije, što su dugoročne odluke koje
jednostavno ne zavise od toga ko je na čelu ruske države, niti od toga da li će
se jednog dana reformisati ruski politički sistem.
Kao
još jednu katakteristiku sankcija, Begović je označio činjenicu da se sada prvi
put pojavljuju i „dobrovoljne sankcije“, jer mnoge zapadne korporacije
prekidaju ugovore i povlače se iz investicionih poslova u Rusiji.
„Na Zapadu postoji antiruska histerija“, ocenio je on i naglasio da je „protiv svake histerije, protiv antiruske histerije i protiv proruske histerije kakva postoji, recimo, u nekim domaćim medijima“.
„Ali,
budući da postoji antiruska histerija na Zapadu, reputacioni rizik kompanija
koje sarađuju sa Rusijom je da će zbog toga izgubiti na drugim tržištima",
objasnio je Begović, koji ne deli mišljenja da će Kina biti supstitut Rusiji za
prekid odnosa sa Zapadom.
Na
dugi rok posmatrano, Kina nije onaj partner kakav je, ekonomski gledano, za
Rusiju bio Zapad, ocenio je on i ilustrovao da isporuke gasa Kini ne mogu da
kompenzuju isporuke gasa EU, kada budu prestale 2027. godine.
Osim
toga, istorija odnosa Kine i Rusije je dugačka i teška. To što sada imaju SAD
kao zajedničkog protivnika, ne znači mnogo. Mislim da u veliko prijateljstvo
Rusije i Kine ne veruju ni Rusi, ni Kinezi, zaključio je Begović.
***
Komentar
***
Antropolozi
su nam pomogli da bolje razumemo šta je to društvo. Svako društvo -
primitivno,..., moderno, je zapravo - zatvoren samodovoljan sistem (primarnih
elemenata kulture), čiji svi delovi skladno funkcionišu, kako bi održali sistem
u životu. Naš problem je što smo mi društvo sa
- surogatom „primarnih elemenata kulture“. 200 godina naše nove
državnosti se temelje na elementima kulture (vizantisko/osmanske, seoske/varoške, komunističko/fašističke, evropske gađanske) koji su međusobno u suprotnosti - naši
nefunkcionalni primarni elemeni kulture - nisu u stanju - da nas
socijalizuju. Umesto funkcionalnog
društva mi smo amorfna masa. To je vidljivo svuda, naročito u saobraćaju! Veliki
kapetan - španske kulture - Ortega-Gaset pokretač brojnih političkih ideja (ušle
u ustav Španije; anticipirao EU) je
početkom 20 veka pokazao da za Španiju nije dovoljna ekonomska jednakost sa Evropom da bi
preživela. Španija se vekovima udaljila
od Evrope (odrekla se moderne nauke koja je započela sa Galilejem, Dekartom i
Njutnom) - a bez te naučno/građanske
kulture - nema ni ekonomskog napretka
Španije. Blagovremene dijagnoze Ortege preporodile su Španiju. Jer kako mislimo, šta možemo razumeti, kako tumačimo
stvarnost, kako postupamo da bismo preživeli, kako, na pr, radimo, vozimo kola
i tsl – sve to potpuno zavisi od opštih
“primarnih” kulturnih pretpostavki
ugrađenih u temelje našeg vaspitanja.
Ps. To navodno "okretanje" ka Zapadu nije u funkciji naše socijalizacije (i primarnih elemenata kulture) nego je jedino u funkciji održanja vlasti - Srbija nikada u svojoj istoriji nije bila sposobna da napuni godišnji budzet - potreban je svake godine novac sa Zapada (po raznim osnovama) i za ovaj skroman život koji živimo (to je prilično velika suma novca svake godine, blizu pola budzeta)!
Zoran
Stokić
10.04.2022.
Нема коментара:
Постави коментар