четвртак, 4. новембар 2021.

 

Najviša naučna nagrada u Kini dodeljena dizajneru aviona i nuklearnom stručnjaku

 


SCITECH Autor:Beta04. nov. 202110:02

Izvor: Shutterstock/ilustracija

 

Dizajner aviona Gu Sungfen i nuklearni stručnjak Vang Dadžung dobitnici su ovogodišnjeg najvišeg kineskog priznanja za nauku, za izuzetan doprinos naučnim i tehnološkim inovacijama.

Dvojici naučnika medalje i sertifikate uručio je kineski predsednik Si Đinping na godišnjoj konferenciji posvećenoj dodeljivanju Nacionalne nagrade za nauku i tehnologiju, koja je održana u sredu u Velikoj dvorani naroda u Pekingu, prenosi Kineska medijska grupa (CMG).

Na konferenciji su dodeljene i nagrade za 264 projekta, od kojih je 46 dobilo Državnu nagradu za prirodne nauke, 61 Državnu nagradu za tehnološke pronalaske i 157 Državnu nagradu za naučni i tehnološki napredak.

Osam stranih naučnika i jedna međunarodna organizacija dobitnici su nagrade Kine za međunarodnu naučnu i tehnološku saradnju.

Konferenciji je prisustvovao i premijer Li Kećijang, koji je uputio čestitke u ime Centralnog komiteta Komunističke partije Kine i Državnog saveta Kine i zahvalio stranim stručnjacima na podršci napretku zemlje u nauci i tehnologiji.

Navodeći da je Kina postigla briljantna dostignuća u naučnim i tehnološkim oblastima, Li je rekao da je KP Kine pridala veliki značaj razvoju nauke i tehnologije i ukazala poštovanje i brigu prema profesionalcima u svim oblastima.

Li je istakao izuzetan doprinos stručnjaka za nauku i tehnologiju u borbi protiv kovida-19.

Kineski premijer je pozvao na ubrzanje temeljnih tehnologija u ključnim oblastima i jačanje fundamentalnih istraživanja.

„Zemlja bi trebalo da podrži istraživače da se koncentrišu na svoj rad i ostvaruju originalnija dostignuća, rekao je Li Kećijang“, prenosi CMG.

 


***

Komenetar

***

 


Koje nauka? Bazne (princip opovrgavanja) ili primenjene (princip potrđivanja)? Živeti znači rešavati brojne probleme. Ali broj ljudi koji se u 21 veku bavi time, u baznim naukama,  je mali, zašto? Broj liberalnih država je mali, 80% država živi u forme kolektivističkog despotskog sistema; u njima je moguće postojanje primenjenih nauka. Za postojanje „pravih“ baznih nauka (e ne „imitacije“ koja proizvode - Lisenke) je potrebno liberalno društvo, gde postoji autonomija struka a ne kolektivna ideološka istina. U Kini je pre 70 g došlo do poremećaja eko sistema, pojavile su se razne virusne zaraze - „Lisenko“ to nije u stanju da razreši (a ne žele ni da se „otvore“), ova pandemija je „mala maca“ šta nas tek izgleda čeka... Pirova pobeda inkvizicije nad Galilejem 1633., na duže staze bila je ta da je “naučna tradicija” (zbog straha) bila ugašena na sredozemlju, ona se preseljena u liberalne severne delove Evrope i Englesku. Bruno je svoje knjige štampao u Londonu, Galijej je svoju poslednju knjigu štampao u Holandiji, Dekart se iz Francuske preselio u Švedsku… Liberalno englesko društvo „stvorilo“ je bazne nauke (Njutn/fizika, Prišli/hemija, Darvin/biologija), 1% zemljana stvorilo je ono što baštini već 3 veka i onih preostalih 99%. Preživljavanje Homo sapijensa zavisi od naše sposobnosti izgradnje novih ekoloških niša – a to znači od broja naučnika baznih nauka – da bi ih bilo daleko više nego danas - neophodna je liberalizacija života u onih 80% država. Jer liberalizam je pokretačka snage antidogmatskog mišljenja.


*

Jedan od prvih koji je prepoznao značaj građanskog individualizma (nasuprot kolektivizmu) bio je Đovani Piko dela Mirandola, filozof iz doba renesanse. U svojoj knjizi "Beseda o dostojanstvu čoveka" formulisao je svoju ideju da je čovek sam sebi stvaralac. Čovek može da se degeneriše u zverstvo, ili da se uzdigne do božanskog. 1486. pokušao je da organizuje veliki simpozijum - kritički dijalog između naučnika i teologa različitih religija i verovanja sa ciljem postizanja "filozofskog mira" te "verskog pomirenja" – tom prilikom je napisao 900 filozofsko/humanističkih teza ("Beseda o dostojanstvu čoveka"). Inkvizicija na čelu sa papom Inocentijem VIII je zabranila skup, izopšila Mirandolu iz crkve, a knjigu stavila na indeks (prva zabrana štampane knjige).

 

Zoran Stokić

5.11.2021.

Нема коментара:

Постави коментар