Nauka i teorije zavere: Da li lažni naučni podaci treba da
budu cenzurisani na društvenim mrežama
Izveštaj Kraljevskog društva preporučuje da se ne cenzurišu
naučne dezinformacije na mrežama.
IZVOR: BBC PONEDELJAK, 24.01.2022. | 19:18
Kako rešiti problem netačnih informacija?
Kad su u pitanju razumevanje naučnih podataka i donošenje
zdravstvenih odluka, ovo za posledicu može da ima pitanje života ili smrti.
Ljudi odgovoreni od primanja vakcina čitajući dezinformacije
na internetu završili su u bolnici ili čak umrli.
A netačne ili potpuno izmišljene tvrdnje o 5G mreži i
poreklu kovida-19 povezane su sa nasiljem i vandalizmom.
Ali potpuno uklanjanje informacija može u velikoj meri da
zaliči na cenzuru, naročito naučnicima čije su čitave karijere izgrađene na
stavu da činjenice mogu i treba da budu osporavane i da se dokazi vremenom
menjaju.
Kraljevsko društvo je najstarija aktivna naučna ustanova na
svetu i ona pokušava da se izbori sa izazovima koje predstavljaju najnoviji
načini prenošenja informacija.
U svom novom izveštaju, ono savetuje da kompanije u čijem su
vlasništvu društvene mreže ne uklanjaju sadržaj koji je "legalan ali
štetan".
Umesto toga, autori izveštaja veruju da društvene mreže
treba da prilagode algoritme tako da spreče da ti sadržaji postanu viralni - i
da onemoguće ljudima da zarade novac na lažnim tvrdnjama.
Ali ne slažu se svi sa tim stavom - naročito ne istraživači
koji su stručnjaci u praćenju načina na koji se dezinformacije šire na
internetu i koliko su štetne po ljude.
Centar za suprotstavljanje digitalnoj mržnji (CCDH) tvrdi da
postoje slučajevi kad je najbolje što može da se uradi upravo uklanjanje
sadržaja koji je veoma štetan, očigledno netačan i dopire veoma daleko.
Ovaj tim ukazuje na Plandemiju - video koji je postao
viralan na početku pandemije, iznoseći opasne i lažne tvrdnje čiji je cilj bio
da zastraši ljude i odvrati ih od efikasnih načina da se smanji šteta od
virusa, kao što su vakcine i nošenje maski, i na kraju je bio uklonjen.
Društvene mreže su bile bolje pripremljene za nastavak ovog
videa po imenu Plandemija 2, koji nije imao nikakvog uticaja nakon što je
ograničen na velikim platformama, ne ostvarivši ni približno domete prvog
videa.
"To je političko pitanje… koju ravnotežu pronaći između
individualnih sloboda i nekih oblika ograničavanja šta ljudi smeju i ne smeju
da kažu", kaže profesor Rasmus Klajs Nilsen, direktor Rojtersovog
Instituta za studije žurnalistike na Univerzitetu u Oksfordu.
Profesor Nilsen priznaje da, iako predstavljaju relativno
mali deo medijske hrane kod ljudi, naučne dezinformacije mogu da dovedu do
neproporcionalno veće štete.
Ali, dodaje on, imajući u vidu koliko je nepoverenje u
institucije veliki pokretač dezinformacija, "pretpostavljam da bi veliki
broj građana doživelo kao potvrdu svojih najgorih sumnji o tome kako društvo
funkcioniše kad bi etablirane institucije preuzele mnogo direktniju ulogu u
ograničavanju pristupa ljudi informacijama".
Antivakcinaški protest/Getty Images
Antivakcinaški protest/Getty Images
"Teže dostupni"
Podržavajući ovu zabrinutost, Kraljevsko društvo kaže:
"Uklanjanje sadržaja može da pojača osećanje nepoverenja i da ga drugi
iskoriste za promovisanje sadržaja koji dezinformišu".
To "može da napravi još veću štetu nego korist guranjem
sadržaja koji dezinformiše ka teže dostupnim ćoškovima interneta".
Činjenica da su ti ćoškovi "teže dostupni",
međutim, to upravo i jeste deo poente.
Tako se smanjuju šanse da će neko, ko već nije posvećen
potencijalno štetnim uverenjima i ne traži ih aktivno, biti njima izložen
slučajno.
Neki od nasilnih protesta, bar delimično podstaknuti
teorijama zavere, nisu potekli iz opskurnih ćoškova interneta, već sa Fejsbuka.
A ima vrlo malo jasnih dokaza da uklanjanje sadržaja nagoni
ljude dublje u štetna uverenja.
Pogledajte video: Sadrži li vakcina protiv korona virusa
magnet?
Menjanje algoritma
Naučne dezinformacije nisu ništa novo.
Netačno verovanje o vezi između MMR vakcine i autizma
poteklo je iz objavljene (i kasnije povučene) akademske studije, dok su na naširoko
rasprostranjena nepotkrepljena verovanja u štetnost fluoridizacije vode
podstakli štampani mediji, grupe za vođenje kampanja i širenje informacija od
usta do usta.
Ono što se promenilo je brzina kojom putuju lažne
informacije i ogroman broj ljudi koji ih na kraju pročita.
Umesto da se uklanja sadržaj, jedan od načina koji predlažu
autori izveštaja za izlaženje na kraj sa dezinformacijama jeste otežavanje
njihovog pronalaženja i deljenja, što znači da su manje šanse da će se one
automatski pojaviti na nečijem fidu.
Ovo je, objašnjava profesorka Džina Nef, socijalna naučnica
sa Oksfordskog instituta za internet, "osiguravanje da ljudi i dalje mogu
da izraze ono što misle" - samo im neće biti garantovana publika koja
broji milione.
"Oni i dalje mogu da objave tu informaciju, ali
platforme ne moraju da ih učine viralnim."
"Borim se protiv antivaksera mamac-grupama na Fejsbuku“
Teorije zavere - kako su nastale i šta možemo da naučimo iz
njih
Moje ranjeno stopalo i antivakcinaške teorije zavere
Bil Gejts negira teorije da želi ljudima da ugradi
mikročipove
Provera činjenica
Institut za strateški dijalog (ISD), ekspertska grupa koja
prati ekstremizam, ističe da se značajni procenat dezinformacija zasniva na
prisvajanju i zloupotrebi autentičnih podataka i istraživanja.
"To je ponekad opasnije od izrazito lažnih informacija,
zato što može značajno duže da potraje da se opovrgnu objašnjavanjem kako i
zašto je to pogrešno tumačenje ili zloupotreba podataka", kaže portparol
ove grupe.
Tu na scenu stupa provera činjenica - još jedna alatka koju
podržava Kraljevsko društvo.
Jedna od najčešćih dezinformacija u vezi sa vakcinama tokom
protekle godine - koju je BBC iznova proveravao - bila je predstava da ljudima
u velikim brojevima šteti vakcina.
Ova tvrdnja zasnovana je na pogrešnom tumačenju pravih
brojki.
Pogledajte video: Pet najčešćih lažnih tvrdnji o vakcinama
protiv kovida
Uklanjanje pojedinaca sa platformi
ISD kaže da istraživanje pokazuje kako mala grupa naloga
koja širi dezinformacije ima "neproporcionalno velik uticaj na javnu
raspravu na svim društvenim mrežama".
"Mnoge od tih naloga su oni koji proveravaju činjenice
u više navrata obeležili kao nekoga ko širi lažne informacije ili
dezinformacije, ali su oni i dalje aktivni."
Kraljevsko društvo nije istraživalo gašenje naloga
"influensera" koji su posebno produktivni širitelji štetnih
dezinformacija.
Ali to se među mnogim ekspertima za dezinformacije
doživljava kao jedna važna alatka, koja, sugeriše istraživanje Islamske države
i ultra-desnice, ume da bude veoma uspešna.
Kad je Dejvid Ajk, produktivni širitelj dezinformacija o
kovidu kao i antisemitskih teorija zavere, uklonjen sa Jutjuba, istraživanje
CCDH-a je pokazalo da je njegova sposobnost da dosegne ljude bila značajno
smanjena.
Iako su njegovi video snimci ostali na alternativnoj
platformi za hosting video snimaka BitŠut, njihovi pregledi pali su sa 150.000
u proseku pre zabrane na Jutjubu na 6.711 posle nje.
Na Jutjubu, 64 njegova videa pogledana su 9,6 miliona puta.
Istraživanje Univerziteta u Kardifu pokazalo je da je
uklanjanje sa platformi Kejt Šemirani, bivše medicinske sestre i aktivne
širiteljke dezinformacija o kovidu, smanjilo njen domet na kratke staze.
"Deo problema je da aktuelni modeli uklanjanja sa
platformi moraju da se razviju.
"Nije dovoljno samo ukloniti deo sadržaja ili mali broj
naloga", objašnjava jedan od autora studije profesor Martin Ines.
Istraživanje u oblasti kriminala i brobe protiv terorizma
ukazuje na potrebu da se razbije čitava mreža, kaže on.
Ali on veruje da "ovaj nivo sofisticiranosti još nije
ukorenjen" u onome kako se borimo protiv dezinformacija koje mogu da
ugroze ljude.
***
Komenetar
***
Kad je metod dolaženja do
istine nevažan to je to - i laž može biti istina. Sve što su stvarali u Royal
Society of London - William Brouncker 1663, Robert Boyle 1663, John Wilkins
1663, Isaac Barrow 1663, Robert Hooke 1663, William Neile 1663, John Pell 1663,
John Wallis 1663, Christopher Wren 1663, Christiaan Huygens 1663, Nicolaus
Mercator 1666, Ismael Boulliau 1667, John Collins 1667, James Gregory 1668,
Isaac Newton 1672, Jean D Cassini 1672, Gottfried W von Leibniz 1673, Renatus F
Sluze 1674, Jonas Moore 1674, John Flamsteed 1676, Edmond Halley 1678,..., uništava
oko 200 godina “čudovište iz “Id-a”. A to se desilo zato što metod
“opovrgavanja” prirodnih nauka (i građanina) nije regulatorni princip Homo
sapijensa na Zemlji. Homo sapijens je nastavio da koristi animistički metod
“potvrđivanja” (u životu, politici, kulturi) – to je i metod primenjenim
naukama; mi tražimo samo one primere koji potrvđuju naše mišljenje, naše
stavove; one primere koji bi
potencijalno mogli opovrgnuti ta mišljenja se odbacuju, prigovori se ignorišu,
zataškavaju, ide se za tim da se spreči svaka kritička rasprava. Veliki (SAD,
Rusija, Kina), kao i Indija, arapski svet i tsl. ne žele građane (jer on
koristi empirijski metod opovrgavanja) nego podanike (koriste metod
potvrđivanja). Sprega “klasičnih despota” i “despota profita” od 1800-2022.
pomoću podanika (od 1 na 7.8 milijardi) na Zemlji sprovodi involuciju -
povratak na nezrelu, narcističku opsednutost vlastitim egom, koja ima veoma
malo obzira prema drugim ljudima ili svetu kao celini. Za 70 g od 735 000
stigli smo na 4.5 milijardi ljudi u gradovima što je dodatno uništilo milionima
godina stvaranu ekološku ravnotežu – pa bujaju ratovi sa virusima!
Zoran Stokić
25.01.2022.
Нема коментара:
Постави коментар